autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZLATNI REZ
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Rat je postao opsesija. Političari ignoriraju mirotvorce

Autor: Hrvoje Klasić / 24.10.2019. Leave a Comment

Hrvoje Klasić Foto: Lupiga

Hrvoje Klasić
Foto: Lupiga

Gotovo dvadeset i pet godina nakon njegova završetka rat je i dalje jedna od najprisutnijih tema u hrvatskom društvu. Mediji ga spominju svakodnevno, politika ga (is)koristi po potrebi, a teško je zamisliti obično muško druženje bez prisjećanja na ’91.

I bez ikakve sumnje, svima koji su u njemu na ovaj ili onaj način sudjelovali, unatoč proteku vremena, ili baš zbog njega, ratni period će zauvijek ostati jedno od najvažnijih, najtraumatičnijih, ali ujedno i najutjecajnijih životnih razdoblja.

Sjećanje na takvu tragediju, na ljudske i materijalne gubitke, na tužne obiteljske sudbine, oduzeta djetinjstva, propale karijere i nikad ostvarena životna očekivanja samo po sebi nije problematično.

Naravno, pod uvjetom da s vremenom postane upravo to – sjećanje. S ciljem izvlačenja pouka i učenja na pogreškama. Vlastitim i tuđim.

A sve kako bismo u budućnosti bili bolji ljudi i gradili bolji svijet u kojemu će nadolazeće generacije na rat gledati kao prošlo i zauvijek svršeno vrijeme.

Problemi sa sjećanjem na rat počinju onog trenutka kada žrtvama i zločincima počinjemo davati nacionalne i vjerske predznake. Kada suosjećamo samo s “našim”, ali ne i “njihovim” žrtvama, kada inzistiramo na kažnjavanju “njihovih”, ali ne i “naših” zločina i zločinaca. Kada smo, po pitanju tumačenja prošlosti, “mi” uvijek u pravu, a “oni” uvijek u krivu.

Documenta – Centar za suočavanje s prošloću upravo ovih dana slavi 15 godina postojanja. Svi koji su od 2004. do danas sudjelovali u njezinu radu često su na daleko profesionalniji i društveno korisniji način odrađivali ono što je bilo u opisu posla pravosudnih organa, obrazovnih institucija, političara i medija

Problemi postaju sve veći kada rat nekome postane opsesija i smisao života, a posebno kada se sudjelovanje u ratu pretvori u ratno profiterstvo.

Vjerojatno najveći problem je kada kao društvo nemamo snage ni volje bezrezervno osuditi one među nama koji su u ratu sudjelovali u zločinima.

Kada se onih koji su naređivali mučenja zarobljenika po garažama, svirepo ubijali nenaoružane žene, provodili etnička čišćenja i organizirali logore za civile “pogrešne” nacije ne sramimo nego ih promoviramo u ugledne članove društva.

Kada takvi umjesto u zatvoru sjede u parlamentu, kada ih biskupi umjesto kao primjer nekršćanskog ponašanja uspoređuju s Isusom Kristom, i kada zbog svojih nedjela umjesto društvenih izopćenika postaju rado viđeni gosti na društvenim događanjima.

U sjećanju na rat problematično je i još nešto. Uporno ignoriranje onih koji niti u jednom trenutku, unatoč atmosferi koja im nimalo nije bila naklonjena, nisu odustali od borbe za mir.

Npr. koliko se danas zna o mirotvorstvu Franje Starčevića? Hrvata iz Gorskog kotara koji je za vrijeme rata pješice obilazio tamošnja srpska sela i koji je uvelike pomogao da taj nacionalno mješovit kraj preživi rat bez strahota kakve su zadesile slične krajeve po Hrvatskoj.

Ili o Josipu Reihl-Kiru, koji je više ostao upamćen zbog načina na koji je ubijen i pravosudne farse oko procesuiranja njegovog ubojice, nego zbog njegovih mirotvornih aktivnosti.

Kao ni pojedinaca, koji su, boreći se za tuđe, često riskirali vlastite živote, u Hrvatskoj se nije popularno sjećati ni brojnih organizacija koje su svojim humanitarnim i ljudskopravaškim aktivizmom umjesto na mržnju i nasilje ljude poticali na razumijevanje i mir.

Neke su se time nastavile baviti i nakon rata, a neke će godinama nakon rata tek i nastati baš zbog toga kako selektivno sjećanje na sukobe u prošlosti ne bi potaknulo neke nove sukobe u budućnosti.

Gotovo dvadeset i pet godina nakon njegova završetka rat je i dalje jedna od najprisutnijih tema u hrvatskom društvu. Mediji ga spominju svakodnevno, politika ga (is)koristi po potrebi, a teško je zamisliti obično muško druženje bez prisjećanja na ’91

Jedna od takvih organizacija je i Documenta – Centar za suočavanje s prošloću, koja upravo ovih dana slavi 15 godina postojanja. Svi koji su od 2004. do danas sudjelovali u njezinu radu često su na daleko profesionalniji i društveno korisniji način odrađivali ono što je bilo u opisu posla pravosudnih organa, obrazovnih institucija, političara i medija.

Međutim, bez obzira na sve njihove preporuke o poboljšanju sudske prakse po pitanju procesuiranja ratnih zločina, svu pravnu, psihološku i materijalnu pomoć koju su pružili žrtvama ratnih zločina, sustavan rad na dokumentiranju ljudskih gubitaka u Hrvatskoj tijekom posljednjeg rata, te brojne seminare i radionice na kojima su nastavnike i učenike podučavali kako se kritički suočavati s ratnim nasljeđem, o obljetnici djelovanja Documente nećete čuti u masovnim medijima, predsjednica ovoj organizaciji neće dodijeliti državno priznanje, niti će je biskupi zbog brige za svakog čovjeka u nevolji spomenuti u svojim propovijedima i poslanicama.

Na sreću, u Hrvatskoj u kakvoj živimo to zvuči kao kompliment.

Nažalost, da, u takvoj Hrvatskoj živimo.

(Prenosimo s portala net.hr).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Nacionalističkom ludilu mora doći kraj
  • Predsjednice, više nije smiješno. Zaslužujete jasnu osudu
  • Europa je ponosna na antifašističku borbu. Što je s Hrvatskom?
  • Laž je da su Hrvati u prvu Jugoslaviju uvućeni silom
  • Za što su točno ”spremni”?

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: OSVRT Tagged With: Documenta, Franjo Starčević, Hrvoje Klasić, Josip Reihl-Kir, rat

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT