Boris Labar
Zdravstveni sustav je vrlo trom sustav. Promjene koje bi ga pokrenule u pozitivnom smjeru zahtijevaju vrijeme. No promjene na samom početku u pravilu imaju neželjeni učinak.
Kada se sustav korjenito mijenja onda ovaj stari unatoč slabostima čini se pun pogodak u usporedbi s novim. Zato se o reformi zdravstva govori prigodno godinama.
Mijenjati u prošlosti stečena prava, izbjegavaju sve naše političke elite. Većina tih promjena mijenjat će mnogo toga što smo do sada poznavali kao ”besplatno” zdravstvo. Za konsolidaciju zdravstvenog sustava takav pristup više nije prihvatljiv, ali ni održiv.
Zato je zdravstvo kamen u grlu političarima. Bili bi zločesti kada bi tvrdili kako nisu svjesni nužnosti reforme. No i mi bismo bili kratke pameti kada ne bismo prepoznali da je zdravstvo i njegova reforma važan čimbenik broja glasova na izborima.
Ne znam je li to uzrok da je reforma na čekanju, ali vjerojatno je jedan od važnih kamena spoticanja zašto do sada nema znakovitih promjena i zašto smo još uvijek u socijalističkom modelu zdravstva.
Čini se vrlo naivno razmišljanje da sve političke opcije sjednu za stol i krenu u promjene. Zašto je takav pristup vrijedan?
Razlog je što su četiri godine od izbora do izbora kratko razdoblje za iole važnije pomake u zdravstvu. Obično se početni koraci reforme mogu očekivati pri kraju mandata. A oni gotovo u pravilu imaju negativan predznak.
Stoga ona stranka koja je na vlasti ne odlučuje se na korak reforme da ne izgubi izbore. Zato je potreban konsenzus svih da bi se reforma mogla provesti i, što je jednako važno, da bi trajala ne samo dok je na vlasti stranka koja ju je ozakonila.
U trenutku u kojem živimo sasvim je logično da je operativno zdravstvo usmjereno na borbu protiv pandemije. Kako se čini COVID-19 će i dalje biti naša svakodnevnica
Bilo je pokušaja reforme zdravstva, barem od dviju stranki koje su bile na vlasti u trideset godina postojanja hrvatske države. No te reforme nisu ugledale svjetlo dana, ostale su u ladicama, a sadržaj i temeljne smjernice tek su se mogle naslutiti.
Možda u ovom trenutku postoji radna skupina koja radi na reformi. Možda je i dobro poodmakla. No u javnosti ni riječi. Ostaje samo da nagađamo.
Ali jedno je sigurno od reforme za sada još ništa. Zato je naša dužnost da stalno podsjećamo na reformu i toliko potrebne promjene zdravstvenog sustava.
U trenutku u kojem živimo sasvim je logično da je operativno zdravstvo usmjereno na borbu protiv pandemije. Kako se čini COVID-19 će i dalje biti naša svakodnevnica.
Antivakseri i antimakseri unatoč jasnim i čvrstim medicinskim pokazateljima i dalje će bitno usporiti željeni broj cijepljenih osoba. No vjerujem da ćemo doseći željenu brojku u najgorem slučaju sljedeće godine i da će tada naša borba protiv pandemije biti puno jednostavnija i djelotvornija.
Nadam se da će onda isplivati oni za zdravstvo krucijalni problemi. I da se više nećemo vraćati na njih prigodno kada se dogode krizni trenuci kao što je u neposrednoj prošlosti bio dug veledrogerijama.
Javnost bi trebala stalno govoriti o reformi zdravstva i zahtijevati od politike djelovanje.
No treba reći da je ova kampanja oko cijepljenja pokazala doseg naše civilizacijske razine. O potrebi cijepljenja i mjerama glavnu riječ imaju političari. Gotovo na prste jedne ruke može se pobrojiti političare koji su rekli da o pandemiji i cijepljenju treba pitati struku.
I naš predsjednik relativizira mjere, pošavši od krive pretpostavke. Navodi da postavljeni cilj cijepljenja i mjera, iskorijeniti COVID-19, nije moguće dostići. Stoga su daljnje restriktivne mjere nepotrebne.
Točno je da virus nije moguće uništiti. Ali to nije cilj pa je ova teza pogrešna. Cilj je postići stanje kojim će se prekinuti lanac pandemije, a oni koji obole imat će u pravilu blaži oblik bolesti.
Mijenjati u prošlosti stečena prava, izbjegavaju sve naše političke elite. Većina tih promjena mijenjat će mnogo toga što smo do sada poznavali kao ”besplatno” zdravstvo. Za konsolidaciju zdravstvenog sustava takav pristup više nije prihvatljiv, ali ni održiv
Velika većina stručnjaka po tom pitanju ima gotovo istovjetan stav. Pa zbog čega toliko sumnji, toliko krivih interpretacija?!
Mislim da je to više nezadovoljstvo, jedna vrst bunta načinom života. U tim se situacijama medicinski argumenti potiskuju, a u prvi se plan nameće vlastita interpretacija koja će opravdati nezadovoljstvo.
Ovdje treba postaviti jedno vrlo jednostavno pitanje. Postoji li bilo tko koji voli restriktivne mjere? Vjerujemo li, koliko god nam izjave stožera bile povremeno neprihvatljive, da ti ljudi namjerno manipuliraju restriktivnim mjerama? Mislim da ne.
Uz pranje ruku, maska je temeljna profilaktička mjera širenja infekcija. Štiti osobu koja ju nosi i isto tako sprječava zaraženu osobu da širi kapljičnu infekciju.
Ovaj tekst govori i podsjeća na potrebu reforme zdravstva, a osvrće se na danas aktualnu pandemiju. Zašto? Odgovor je jednostavan.
Zamislite reakciju na reformu zdravstva koja će nametnuti promjene koje će dijelom biti restriktivne. Koliko god to nepopularno zvuči vjerojatno će se ograničiti prava.
Po mom mišljenju ta će ograničenja biti puno bolnija od restriktivnih mjera pandemije. Nije teško zamisliti da će i reakcija na njih biti daleko žešća nego što je na mjere i cijepljenje zbog bolesti COVID-19.
Ali bez obzira na to reforma je zdravstvu jedini pravi put.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Dobar liječnik zalaže se za optimalno ozračje liječenja
- Bez inozemnih recenzija nema kvalitete znanstvenih projekata
- Nuklearni rat? Možda ipak zaiskri zrnce razuma
- Problem štancanja doktorata u Hrvatskoj
- Njihovo je pravo da pričaju, a naše da se cijepimo
- Borba protiv pandemije COVID-19 ne guši demokraciju
- Cijepljenje ili testiranje na COVID, uvjet rada u zdravstvu
- Cijepljenje je jedini način borbe protiv pandemije
- Kad odvojimo moć od politike, interes će postati javno dobro
- Teorije zavjere oko Covida: u medicini vrijede samo dokazi
