Ove godine očekuje se rekordan urod maka u Afganistanu. Prema izvješću Ujedinjenih naroda, ta zemlja proizvest će čak 36 posto više opijuma nego lani. Poljoprivredne površine zasijane makom premašuju 200 tisuća hektara i očekuje se urod od 5500 tona, čime će biti osjetno premašena globalna potražnja za tim narkotikom.
Afganistan proizvodi 90 posto opijuma u svijetu, a dobrom urodu maka ove godine pogodovale su i vremenske prilike. Paradoks je što većina afganistanskog opijuma dolazi iz pokrajine Helmand, koju nadziru britanski vojnici, poslani onamo da spriječe uzgoj maka i proizvodnju opijuma. U toj pokrajini čak polovica obradivih površina zasijana je makom iz kojega se dobiva opijum.
Šef UN-ova ureda za droge i kriminal u Kabulu Jean-Luc Lemahieu rekao je, kako prenosi BBC, da bi se uzgoj maka, iz kojega se dobiva opijum, dogodine mogao i povećati jer je upitno slanje stranih vojnika na to područje tijekom 2014. Budući da je mnogim lokalnim stanovnicima opskrba stranih vojnika hranom i ostalim potrepštinama izvor prihoda, ne dođu li dogodine vojnici, u potrazi za sigurnim prihodom i ti ljudi mogli bi se okrenuti uzgoju maka.
Ti podaci upozoravaju na potpunu destrukciju afganistanskog društva. Ne postoji vlast koja bi uspostavila autoritet, posvuda je raširena korupcija, nešto što bi se zvalo privredom zapravo je apstraktna imenica, a posljedica takva stanja i beznađa jest to da gotovo milijun stanovnika te zemlje redovito konzumira drogu.
Kako bi smanjili proizvodnju opijuma, Amerikanci su svakom stanovniku Afganistana koji bi na svojoj njivi odlučio uzgajati neku poljoprivrednu kulturu isplatili novčani poticaj. U početku je bilo kakvih-takvih rezultata, no s vremenom je projekt propao jer je isplativije bilo zemlju zasijati makom nego nekom poljoprivrednom kulturom, prihodi od maka bili su višestruko veći.
Zanimljivo je pratiti i statističke podatke o tome koliko je hektara zasijano makom. Primjerice, 1994. pod tom kulturom bilo je manje od 75 tisuća hektara, 2001. uzgoj maka bio je gotovo iskorijenjen, idućih godina proizvodnja je postupno rasla da bi 2007. makom bilo zasijano gotovo 200 tisuća hektara, potom je idućih nekoliko godina uzgoj maka smanjen, a rekordna po broju zasijanih hektara bila je ova godina – čak 209 tisuća hektara je pod makom.
To potvrđuje da je ilegalno gospodarstvo postalo dominantno u usporedbi sa zakonitim poslovima. UN-ovo izvješće donosi i policijske podatke, prema kojima je policija uništila dio površina zasijanih makom i zaplijenila određene količine droge, bilo je čak i uhićenja čelnih ljudi opijumske industrije, no uzgoj maka i proizvodnju opijuma nije moguće iskorijeniti.
UN-ovi stručnjaci smatraju da bi za bilo kakav pomak nabolje kada je riječ o smanjenju uzgoja maka trebalo najmanje 10-15 godina, i to uz uvjet da se stabiliziraju političke i sigurnosne prilike i uspostavi vlast koja neće poticati korupciju i bezakonje. Ljudima bi trebalo ponuditi legalne poslove koji će im osigurati siguran i stalan izvor prihoda od kojih će moći živjeti i prehranjivati obitelj.
Takav rasplet, ako je suditi po ovoj rekordnoj godini u proizvodnji opijuma te mogućim još većim prinosima iduće godine, još nije na vidiku. Tisuće hektara zasijanih makom, kako se čini, i dalje će biti najvažniji temelj afganistanskoga gospodarstva.
Još tekstova ovog autora:
- EU odbacio ruski veto na države bivšega SSSR-a
- Kina i Japan na rubu sukoba zbog otočja u Pacifiku
- Angela Merkel dogovorila veliku koaliciju sa SPD-om
- Škoti objavili vodič za neovisnost zemlje
- Prosvjednici u Ukrajini traže pridruživanje EU-u
- Dogovor velesila i Irana o nuklearnom programu
- Obamino pismo Karzaiju za novi sigurnosni pakt
- Berlusconi nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora
- Pakistanki Malali Yousafzai dodijeljena nagrada Saharov
- Al Qaida udarila na iransko veleposlanstvo u Bejrutu
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.