autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Revizionizam i negacionizam u Italiji i hrvatski povijesni nehaj

Autor: Damir Grubiša / 14.02.2020. Leave a Comment

Damir Grubiša

Damir Grubiša

Počevši od 2004. godine, svakog 10. veljače, na godišnjicu potpisivanja Mirovnog ugovora u Parizu, u Italiji se obilježava Dan sjećanja na žrtve fojbi – kraških jama i egzodusa Talijana iz Jugoslavije. I ove godine je ovaj dan obilježen brojnim manifestacijama koje su kulminirale komemoracijom u talijanskom Senatu.

No ove godine kao da se Italija vratila u užarenu klimu prošlosti i učinila korak natrag koji nije opravdan – tvrdi tim povodom talijanski povjesničar Guido Crainz. On optužuje suverenističku desnicu da je ove godine stvorila atmosferu progona onih koji žele ove tragične događaje postaviti u kontekst povijesnih zbivanja.

Nedvojbeno je da su odmah nakon pada Italije, a pogotovo posljednjih dana Drugog svjetskog rata i oslobođenja od nacifašizma, krenule akcije ”čišćenja” od strane partizanske vojske, pri čemu su stradali ne samo talijanski fašisti, već i brojno civilno stanovništvo talijanske narodnosti bilo zbog sumnje kolaboracije, ili pak kao klasni neprijatelji.

Ove godine kao da se Italija vratila u užarenu klimu prošlosti i učinila korak natrag koji nije opravdan – tvrdi talijanski povjesničar Guido Crainz tim povodom. On optužuje suverenističku desnicu da je ove godine stvorila atmosferu progona onih koji žele ove tragične događaje postaviti u kontekst povijesnih zbivanja

Kraške jame – fojbe – u koje su bacani i fašisti osuđeni na smrt prijekim sudom i civili koji su ubijani bez ikakvih vidljivih razloga – postale su tako sastavni dio povijesti ovih krajeva u kojima je oduvijek živjelo miješano stanovništvo. U gradovima pretežno Talijani, a u ruralnoj okolici Slaveni – Hrvati i Slovenci.

Nakon ovih sumarnih egzekucija uslijedio je egzodus Talijana iz ovih pograničnih krajeva: brojke se kreću od 250.000 do 350.000 ljudi, među kojima je bilo i stanovništva slavenskog etničkog sastava koje je optiralo iz straha od nasilja komunističke tajne policije i opće atmosfere pritisaka i nesnošljivosti.

O ovome su objavljena mnoga djela, i u Italiji i kod nas, razotkrivajući zločine počinjene prema Talijanima u Istri, Hrvatskom primorju i Zadru.

Primjerice, nakon oslobođenja Rijeke ubijeni su vodeći riječki autonomisti (inače antifašisti), a OZNA je te zločine pripisala nepoznatim razbojnicima iako ih je sama izvela.

No ove godine zaratili su oko interpretacije zbivanja tih godina dva tabora: sami egzilanti, esuli po talijanski (ovaj pojam je dobro objasnio u svojoj knjizi pod tim nazivom ”Ezuli” politolog Šenol Selimović) koji su optužili neke od povjesničara, kao i nacionalnu udrugu partizana – ANPI – za negacionizam, za negaciju tragedije fojbi, dok je druga strana, uključivši neke povjesničare, optužila institucije za poticanje povijesnog revizionizma, kako je opet iznio ugledni povjesničar Guido Crainz.

Ove godine je došlo do izvjesne eskalacije u optužbama: tako je predsjednica Senata Elisabetta Maria Casellati u svom govoru tim povodom ustvrdila da se na talijanskoj istočnoj granici dogodio ”genocid Talijana”, a gradonačelnik Trsta Di Piazza nazvao je tragediju egzila i fojbi ”holokaustom”, usporedivši je tako sa stradanjem Židova u Drugom svjetskom ratu. Zatraženo je da se donese i poseban zakon protiv negacionizma fojbi i stradanja Talijana u egzodusu kojim bi se sankcioniralo one koji negiraju ta zbivanja ili im umanjuju značaj.

S druge strane, članovi ANPI-ja, talijanske partizanske udruge, održali su komemorativne skupove na kojima su ove događaje stavili u kontekst kontinuiteta prethodnog nasilja fašista prema političkim protivnicima, posebno prema Slavenima, Hrvatima i Slovencima, u krajevima koji su nakon Prvog svjetskog rata pripojeni Italiji, a koji su nakon Drugog svjetskog rata postali dio Jugoslavije.

Došlo je do eskalacije u optužbama: tako je predsjednica Senata Elisabetta Maria Casellati u svom govoru tim povodom ustvrdila da se na talijanskoj istočnoj granici dogodio ”genocid Talijana”, a gradonačelnik Trsta Di Piazza nazvao je tragediju egzila i fojbi ”holokaustom”, usporedivši je tako sa stradanjem Židova u Drugom svjetskom ratu

Povjesničari kao što su rečeni Guido Crainz, Eric Gobetti iz Torina, pa i Raoul Pupo iz Trsta, smatraju da treba te događaje promatrati u širem kontekstu apsolutnog zla Dvadesetog stoljeća – pojave fašizma i nacizma, ratnih zločina okupatora, a onda i spirale zločina počinjenih od strane komunističkih vlasti.

Raoul Pupo je, primjerice, jedan od autora često osporavanog ”Vademecuma”, priručnika za obilježavanje Dana sjećanja na žrtve fojbi i egzodusa objavljenog u Trstu, u kojem se negira da je progon Talijana bio fenomen etničkog čišćenja, kako se danas u Italiji općenito shvaća ta tragedija.

S druge strane, svaki pokušaj da se ti događaji situiraju u kontekst, doživljava se, a priori, kao pokušaj opravdavanja tih zločina, čemu zaista nema mjesta.

No Crainz upozorava da te tragedije – pojavu fašističkog nasilja u tim graničnim područjima, ratne zločine talijanskog i njemačkog okupatora i kasnije tragedije fojbi, izvansudskih ubojstava i egzila – treba ostaviti povjesničarima i smanjivati tenzije izazvane političkim manipulacijama.

Zato je potreban smiren dijalog, u prvom redu novih generacija povjesničara, uz dužno poštovanje svih nevinih žrtava i onih koji su likvidirani na posebno okrutan i ponižavajući način.

Daleke 1993. bile su tako formirane i dvije povijesne komisije – talijansko-slovenska i talijansko-hrvatska komisija. Talijansko-slovenska komisija završila je svoj rad nakon sedam godina rada i 2001. objavljeno je izvješće te mješovite komisije povjesničara u kojima su iznesene realne procjene o žrtvama na jednoj i na drugoj strani.

Nažalost, talijansko-hrvatska povijesna komisija nije nikada završila s radom, već se raspala u prvom redu zbog neinzistiranja Hrvatske da se taj istraživački rad dovrši.

U svjetlu najnovijih događaja, sada bi bio pravi trenutak da se obnovi bilateralni dijalog između talijanskih i hrvatskih povjesničara, da se toliko vremena nakon tih događaja onemogući politička zlouporaba povijesti i da se, u europskom kontekstu, doista prevlada podijeljena i suprotstavljena memorija o jednoj tragičnoj prošlosti, jednih i drugih

Kada sam, svojevremeno, upitao predsjednika hrvatskog dijela talijansko-hrvatske povijesne komisije zašto komisija nije nikada završila svoj posao, profesor Vladimir Ibler slegnuo je ramenima i priznao da nije u hrvatskoj vladi prepoznao interes da se taj posao – doista i dovrši.

Pokušavao sam uskrsnuti rad ove Komisije dok sam u Rimu obavljao dužnost hrvatskog veleposlanika, ali opet interesa nije bilo na hrvatskoj strani.

Sada, kada je talijanska suverenistička i neofašistička desnica eskalirala svoj diskurs o fojbama i egozdusu, pokazuje se da je hrvatski nehaj, u ovom slučaju, rezultat jedne politike šutnje koja daje dojam da Hrvatska ne želi do kraja otkriti povijesne istine o tim događajima – iz oba perioda naše povijesti.

U svjetlu najnovijih događaja, sada bi bio pravi trenutak da se ponovo otvori bilateralni dijalog između talijanskih i hrvatskih povjesničara, da se toliko vremena nakon tih događaja onemogući politička zlouporaba povijesti i da se, u europskom kontekstu, doista prevlada podijeljena i suprotstavljena memorija o jednoj tragičnoj prošlosti, jednih i drugih.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Pogrešni način uvođenja eura. Vlada mora smanjiti PDV!
  • Kako da se odužimo Sloveniji?
  • Politika (ni)je korupcija: slučaj Europskog parlamenta
  • U Schengenu: Hrvatska sada mora iskazati svoj europeizam
  • Kako najbolje pomoći Ukrajini – i Ukrajincima?
  • Kompozitor Musorgski i kraj Drugog svjetskog mira
  • Crni val koji prijeti Italiji
  • Talijanska braćo, Giorgia Meloni i avet ur-fašizma
  • Diktatura naftnih kartela: velika pljačka europskih građana
  • Političari kakve, očito, zaslužujemo

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: GLOBALNI KAOS Tagged With: ANPI, Damir Grubiša, Dan sjećanja na žrtve fojbi i egzodusa, Di Piazza, egzodus Talijana, Elisabetta Maria Casellati, Eric Gobetti, fojbe, genocid, Globalni kaos, Guido Crainz, neofašizam, OZNA, Raoul Pupo, Vladimir Ibler

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT