Svjetlana Hribar
Sredinom prošlog mjeseca zove me dragi prijatelj iz Splita – moj razredni kolega iz zadarske gimnazijske prošlosti.
”Kojim dobrom?”, pitam, jer čujemo se za rođendane, a ti nisu u prosincu. A on će:
”Idem na poštu preuzeti paket, iz Rijeke. Nešto jako teško. Je li to iznenađenje od tebe?”
Ubrzo me zove ponovo:
”Iznenađenje nam stiže preko oceana! Uplatila nam kćer komplet knjiga ‘Robi K.’ u izdanju Ex librisa iz Rijeke i evo – paket stigao gotovo prije nego što je uplata iz SAD-a legla na njihov račun!”
”To ti je Ex libris!”, kažem više za sebe nego sugovorniku, jer se radi zaista o jedinstvenom knjižaru.
Rijeka, mogu to slobodno reći, ima sreću s antikvarijatima knjiga. Kao nevelik grad, u vrijeme kad i veći gase knjižare, Rijeka ima dva antikvarijata, s tim da je Ex libris – puno više od toga!
Gradskom odjelu za kulturu Željko Međimorec predlagao je pokretanje knjižarskog kvarta i to na Trgu svete Barbare u Starom gradu, koji bi subotama bio svojevrsni dnevni boravak za ljubitelje knjiga, stripova, ploča
Ta je knjižara ne samo mjesto gdje ćete naći rijetke primjerke vrijednih knjiga, već i susresti poznanike, steći nove koji su kao i vi u potrazi za knjigom, ali i mjesto gdje ćete čuti pametne i izvanserijske sugovornike na predstavljanju novih knjiga.
Na kraju, tu ćete u večernjim satima čuti i dobru glazbu, uživo, ponekad i tiho pjevanje, a tijekom dana vidjeti mnoge face iz kulturnog miljea kako sjede za velikim stolom, uz kavicu, čaj, domaće kekse ili kodonjadu te u opuštenoj atmosferi razgovaraju s djelatnicima antikvarijata…
Vlasnik Ex librisa – Željko Međimorec – zanimanje za ovu vrstu djelatnosti otkrio je radeći u najstarijem riječkom antikvarijatu Mali neboder početkom devedesetih, da bi već nakon tri godine – kupio nevelik prostor i otvorio svoj antikvarijat na adresi Riva 4 u Rijeci.
Danas kaže da je i tada bilo malo izgleda da u gradu na Rječini opstanu dva antikvarijata, ali je – uz podršku supruge Milane – Željko Međimorec bio uvjeren da zna tajnu.
A ta je, smatra on, otvorenost. Želio je knjige i sve u vezi s njima ponuditi građanima na način kako se nekad trgovalo.
– Na starim razglednicama ispred svake trgovine imate štand koji mami prolaznike da zastanu, nešto pitaju, razgledaju – kaže Međimorec, koji je – netom što je uselio u svoj, ali premalen prostor na Rivi – počeo tražiti novi.
Gradskom odjelu za kulturu predlagao je pokretanje knjižarskog kvarta i to na Trgu svete Barbare u Starom gradu, koji bi subotama bio svojevrsni dnevni boravak za ljubitelje knjiga, stripova, starih ploča. Planirao je u tom okruženju imati i prostor za svoj antikvarijat, ali se to nije ostvarilo. Knjižarski kvart nije zaživio, a umjesto na lokaciju u Starom gradu, Ex libris je prije sedam godina uselio u 150 kvadrata prizemnog prostora na adresi Riva boduli.
Poput oca, dr. Branko Fučić je redovito svraćao u Ex libris savjetujući Međimorca: ”Sad kad imaš svoju knjižaru, najbolje ćeš pratiti što ljudi žele čitati. Pa ćeš uskoro i sam postati izdavač!”
I tu započinje nova riječka povijest prodaje rabljenih, starih i polovnih knjiga, udžbenika, priručnika, ali i stripova te gramofonskih ploča! Stare knjige za novo čitanje – slogan je ovog antikvarijata, koji – uz online prodaju – aktivno živi od ujutro do uvečer, a nekoliko puta mjesečno i do kasno u noć.
Naime, upravo ovaj prostor postao je kultno mjesto za predstavljanje novih knjiga u Rijeci; izbor autora i sugovornika uvijek je zanimljiv, pa književne večeri u Ex librisu imaju svoju stalnu publiku. A ideju o izlasku na ulicu Željko Međimorec u cijelosti će realizirati u proljeće kada će ispred antikvarijata postaviti kućicu s knjigama, stolice i stolove za sjedenje te – grijalice za zimsko čitanje!
Uz antikvarnu, ova druga djelatnost Ex librisa – tematski razgovori i predstavljanje knjiga – nametnula se ne samo dobrom pozicijom antikvarijata već i organizacijom prostora, tj. mogućnošću da se isprazni sredina partera i postave stolice za publiku.
Kao malu digresiju moram reći da je jedna od najpoznatijih knjiga ikada objavljenih u Rijeci – ”Kako čitati grad” Radmile Matejčić – potaknula posebnu ljubav Riječana prema svom gradu, pa su s velikim zanimanjem dočekana i prva predavanja u Ex librisu na tu temu!
Kad je ”led probijen”, u antikvarijatu je niknula bina, nabavljen je razglas, pa filmska kamera kako bi svaki događaj bio dokumentiran …
I krenula je bujica večernjih događanja koja su danas legitimni dio kulturne scene u Rijeci. Gotovo bih rekla da se mali, privatni antikvarijat svojom široko razgranatom djelatnošću može svrstati uz bok institucijama!
Kad smo oglasili prodaju ”Robija K.” i počeli upisivati pretplatu, naručio sam u tiskari 800 kompleta. Danas mi je žao što ih nisam uzeo 1500!
A jedna od djelatnosti Ex librisa, možda i najznačajnija, je izdavaštvo. Prisjećajući se svojih početaka u antikvarijatu na Rivi 4, Željko Međimorec uvijek spominje legendarnog povjesničara, znanstvenika i pisca Branka Fučića, koji mu je bio velika podrška.
Poput oca – od kojeg se Željko odvojio odlazeći na školovanje u Titovo brodogradilište u Kraljevici krajem sedamdesetih godina – dr. Fučić je redovito svraćao u Ex libris savjetujući Međimorca: ”Sad kad imaš svoju knjižaru, najbolje ćeš pratiti što ljudi žele čitati. Pa ćeš uskoro i sam postati izdavač!” Ma koliko to tada izgledalo utopistički, vrijeme je pokazalo da je dr. Fučić bio u pravu!
”Izdavaštvo smo započeli krimićima”, kaže Željko Međimorec, ”ali stvarnost im je previše nalikovala, pa smo odustali.
Enciklopedijom samoniklog jestivog bilja i danas liječimo stare rane. Ecumenica se dogodila Moltmannovim ‘Raspetim Bogom’, slijedi ‘Judaica’, ‘Ars haeretica’ i ‘Terra incognita’, pa časopis Concilium (nažalost ugašen). Potom izabrana djela Željka Ivankovića i Miroslava Volfa. Našao se tu i pokoji roman u posebnim izdanjima, uz ljekovito bilje i kartofiliju.
A 2017. godine preuzelo nas je jazz ludilo! S Vojom Šindolićem pokrenuli smo biblioteku Jazz Beat u kojoj istražujemo odnos između jazz glazbe i književnosti, ostvarenja jazz jezika u književnosti, iskustva glazbenika književnika i tome slično. A krajem prošle godine osvanuo je ‘Robi K.’, kultni splitski osnovnoškolac Viktora Ivančića, u pet svezaka koji ga sabiru cjelokupnog u razdoblju 1984. – 2018.
Znao sam da će pet knjiga Viktorovih popularnih kolumni, objedinjenih u komplet, u dizajniranoj kutiji – biti hit! Iako su mi mnogi govorili da će 200 kompleta, a to znači tisuću knjiga, biti dovoljno, kad smo oglasili prodaju preko interneta i počeli ubrzano upisivati pretplatu, naručio sam 800 kompleta. Danas mi je žao što ih nisam uzeo 1500!
Tiraža je planula. Narudžbe su, osim iz Hrvatske, stizale iz Norveške, Češke, Slovenije, Makedonije, Bosne, Engleske, Njemačke, Danske, Australije, Kanade
Čitava je tiraža planula, jer narudžbe su, osim iz Hrvatske, stizale iz Norveške, Češke, Slovenije, Makedonije, Bosne, Engleske, Njemačke, Danske, Australije, Kanade…
A na svakom predstavljanju – u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku – prodali smo sve knjige koje smo donijeli! U Dubrovniku čak 150 kompleta! Tako nam je sad razmišljati o novom izdanju, koje neće biti isto! Sve će kolumne biti objedinjene u jednoj knjizi, označene samo datumom objave. I može zvučati nevjerojatno, ali ja sam siguran da će mnogi, koji su već kupili komplet, željeti imati i ovo izdanje!”
A gdje je tu Europska prijestolnica kulture pitat ćete?
Pa, za Ex libris ta je manifestacija mogla započeti jučer! Željko Međimorec već odavno razmišlja ispred vremena, a njegov je antikvarijat magično mjesto kojem ni jedan europski knjigoljubac neće odoljeti. Čak ako ne zna ni riječ hrvatskog jezika!
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Vizionar razbarušene frizure i ležernog odijevanja
- Janine Jansen i dvanaest Stradivarijevih violina
- Najljepša obala brze hrane i supermarketa
- In memoriam: Nenad Šegvić (Split, 1936. – Rijeka, 2021.)
- Od Šerbedžijinog povratka u Zagreb do ozbiljne fešte Vruja
- Hoće li se Rijeka sjetiti Daše Drndić
- Je li Europi stalo do zdravlja žena?
- Kakav smo mi to narod koji krivi one koji kažu da je car gol
- Gdje mi je revolucionarni duh?
- Đole je govorio jezikom koji nas spaja
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.