autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Ruše li staro i mijenjaju li vrijeme u Crkvi dvije smrti

Autor: Anna Maria Grünfelder / 29.11.2020. Leave a Comment

Anna-Maria Gruenfelder”Ruši se staro, mijenja se vrijeme…” (Das Alte stürzt, es ändern sich die Zeit…, F. W. Schiller, ”Wilhelm Tell”, IV. čin).

Hrvatski katolicizam izgubio je posljednjeg (?) istaknutog svjedoka vremena, kad je Teološko društvo Kršćanska sadašnjost bilo vidljiv znak zamaha i entuzijazma laika za suradnju u ostvarivanju plodova Drugog vatikanskog koncila.

Što je ostalo od tog kružoka, tog velikog think tanka, nakon što je sada preminuo fra Bono Zvonimir Šagi, jedan od sinonima Kršćanske sadašnjosti?

Domaćini stana na adresi Marulićev trg 14, istaknuti teolozi i neslužbeni ”periti” Drugog vatikanskog koncila, koji su koncilske očeve opskrbljivali brojnim kutijama ekspertiza, elaborata, stručnih mišljenja, a ipak su još stigli okupljati oko sebe osobe pune entuzijazma i ideja kako u sve složenijem svijetu, što ga je promišljao Drugi vatikanski koncil, u mjesnim crkvama ostvarivati što je koncil u svojim konstitucijama osmislio za univerzalnu Crkvu.

Sudjelovanje klera i laika u tom projektu bila je ključna tema iz koje su proizlazila nova pitanja, pojavljivali su se novi poticaji, između ostalih, kako uključiti žene u rad u Crkvi – ne samo za pometanje prašine, pranje crkvenog rublja i kićenje oltara – nego kao sudionice u spoju klera i laika.

”Duha ne gasite!” – kao da ga je poticala ova opomena apostola Pavla Solunjanima (1 Sol 5, 19 i 20). Naposljetku, fra Bono Zvonimir Šagi bio je nadahnut ispovjednik i dušobrižnik – ne jedna grešna duša nije mogla nahvaliti njegovu tankoćutnost i empatiju

Pitanje je zadiralo u samosvijest Crkve. Zašto ne, mislili su okupljeni u Kršćanskoj sadašnjosti, ”treba razmišljati o tome”.

Od župnika na terenu, a ne samo od njih, nego i u visokim razinama crkvene hijerarhije, bilo je onih koji su prijedlog dočekali na nož, smatrajući da je riječ o kobnom utjecaju sa Zapada koji nama ne treba.

Tako se rezoniralo i na Kaptolu i u ”Kockici”, a vodećim ličnostima Teološkog društva trebalo je mnogo mudrosti, strpljivosti i hrabrosti za ”hod na žici” između tih dvaju čuvara ”ortodoksije”.

I s jedne i s druge strane bilo je malodušnika, zabrinutih zbog prevelike mjere slobodoumlja, od karizmi, antagonizma i ”nejedinstva”, pa je i službena Crkva bojažljivo težila jedinstvu (maltene podjednako kao i Partija).

Nad ”laboratorijima ideja” uvijek je lebdjela sumnja hereze, crkvenog neposluha i nepoželjnog oporbenjaštva.

Jedino se nisu bojali domaćini na Marulićevu trgu 14. Ondje se moglo eksperimentirati, uspijevati ili promašiti.

Nastavak takvog stava, po mojem mišljenju, bio je u Varaždinu, na tribinama u kapucinskom samostanu. Vjerujem da smo se razumijevali – vjernici slušatelji tribina, fra Bono i ja.

Čast pripada i redovničkoj zajednici pokojnoga fra Bone, subraći i poglavarima koji su prepoznali karizmu subrata Bone Zvonimira i podržavali njegovo djelovanje.

”Duha ne gasite!” – kao da ga je poticala ova opomena apostola Pavla Solunjanima (1 Sol 5, 19 i 20).

Naposljetku, fra Bono Zvonimir Šagi bio je nadahnut ispovjednik i dušobrižnik – ne jedna grešna duša nije mogla nahvaliti njegovu tankoćutnost i empatiju.

Njegova je smrt ostavila prazninu – najviše će je osjećati vjernici koji su gajili veliko povjerenje u njega. Na njegovoj je subraći da je ispune i da nastoje vjernicima nadoknaditi gubitak.

Teže je nadoknaditi publicistički doprinos fra Bone Zvonimira Šagija kojima je vjernicima pomagao da budu vjernici u složenim i zamršenim vremenima.

Prebacit ćemo se u drugi ambijent, u pravoslavlje, na visoku razinu Srpske pravoslavne crkve. Umro je patrijarh Irinej.

Unatoč tome što se radi o dvama svjetovima, ipak dopuštaju usporedbu, iako je u slučaju patrijarha teško ocijeniti njegovu ličnost sine ira et studio.

To sam mogla razabrati iz međunarodnog tiska, jer su se u glavnim gradovima Europe urednici u nekrolozima hrvali s tim izazovom. Značajno je da niti jedan strani komentator, bilo u crkvenim bilo u svjetovnim medijima, nije propustio napomenuti da je patrijarh, u visokoj starosti, podlegao zlokobnoj koroni, kojom se zarazio kad je na sprovodu crnogorskog mitropolita, prije tri tjedna, ignorirao sve mjere predostrožnosti i, poput vjerničkog naroda, ljubio pokojnika, preminulog od iste zaraze.

Upitno je radi li se o preziru smrti, kakav priliči duhovniku, ili atavističkom ponašanju, iz uvjerenja da je pokojnik u stanju odagnati svaku napast od svojih štovatelja. To su se pitali svi koji su u nevjerici klimali glavama naspram tom anakronizmu, naspram nepromišljenom ponašanju svjetine nad otvorenim lijesom Amfilohija Radovića.

Vjerujem da je lakše razumjeti patrijarhovu indiferentnost prema opasnosti i smrti, koja je tada prijetila njemu, ali i cijelom okruženju.

Patrijarsi, episkopi, su osobe monaštva, osobe koje žive u tradiciji pustinjskih otaca ranog kršćanstva, u askezi i u svakodnevnom iščekivanju vječnoga života. Veći dio života upijaju mistiku i duhovnost, kojom se monasi pripremaju na krajnji život.

Ovozemaljski život pravoslavnom je monahu tek privremeni prijelaz – satovi u pravoslavnom svijetu kao da kucaju drugačije.

Praktičnu vjeru i crkvenost svojih vjernika i vjernica pravoslavlje niti njeguje, a vjernici to ni ne traže kao što ne postavljaju ni pitanja ekumene, reforme liturgije, osuvremenjavanje. Nije se čulo da se u unutarcrkvenim pitanjima pravoslavlje pokrenulo u pravcu pokreta za katolički aggiornamento. Dušobrižništvo, aktivni socijalni angažman, sučeljavanje crkvenih službenika sa socijalnopolitičkim i etičkim problemima suvremenog svijeta gotovo i da ne postoje.

Patrijarhove opomene ženama – ”rađati djecu!” i njegovo grmljenje protiv ”Parade ponosa” Beogradom – citiraju se u svim nekrolozima.

Srpska pravoslavna crkva se zalaže i podupire ”svoj narod i štiti svoju naciju” – i zato se, ali ne samo zato, u bizantijskoj tradiciji cezaropapizma uvijek njeguje blizak odnos sa svjetovnim gospodarima.

Tko ne poznaje tradicije pravoslavlja, teško može dokučiti razloge patrijarhove nedovoljne kritičke distance naspram službenoj politici, konkretno za njegovo odbijanje priznanja Republike Kosovo, za nepružanje podrške albanskom narodu kad je bio napadnut i progonjen, i prema ne baš nekontroverznom predsjedniku svoje zemlje.

Nije se uspio othrvati političkoj instrumentalizaciji, što je, navodno, kritizirano i u hijerarhiji SPC-a, ali očito nije bilo ili nije bilo dovoljno jakog otpora političkom pozicioniranju njegove Crkve, što je skupo stajalo i samog naroda.

Pravoslavlje čuva tradicije istočnih crkvenih otaca i monaštva istočne duhovnosti, čuva vrijednu baštinu, ali to čini poput muzeja.

Patrijarh Irinej je tražio i trudio se uspostaviti tješnje kontakte s papom Franjom, u svojim homilijima isticao je jedinstvo latinskog i istočnog kršćanstva u najbitnijoj dubini – u jedinstvu u Kristu/Hristu. Oko zajedničke sredine nije ni bilo spora.

Upitno je radi li se o preziru smrti, kakav priliči duhovniku, ili atavističkom ponašanju, iz uvjerenja da je pokojnik u stanju odagnati svaku napast od svojih štovatelja. To su se pitali svi koji su u nevjerici klimali glavama naspram tom anakronizmu, naspram nepromišljenom ponašanju svjetine nad otvorenim lijesom Amfilohija Radovića

Čini mi se da pravoslavlje nema namjere proširiti jedinstvo, iako je upravo pokojni patrijarh poduzimao korake ka komunikaciji s papom Franjom.

Od prije postoje intenzivni teološki kontakti s ekumenskim krugovima na Zapadu, naročito s Institutom ”Pro Oriente” u Beču,  kojeg je osnovao još bečki nadbiskup kardinal Franz König (umro 2004. godine).

U vjerskoj praksi, pak, nema pomaka, i nema diskusije o društvenoj relevantnosti pravoslavlja i o utjecaju na praktičnu vjeru vjerničkog puka.

Zacijelo će dvije crkvene zajednice različitih obreda i dalje postojati kao dvije pojave za koje se teško može reći da su sestrinske crkve. Skoro 1.000 godina zasebnog razvijanja stvara različite mentalitete, koji se ne mogu zatrti.

Uvodno citirani odlomak iz drame Friedricha W. Schillera, nastavlja se: ”…iz ruševina procva novi život.”

Možda se dogodi da i za SPC zakuca sat za prosvjećivanje i nove poticaje.

Inače vrijedi i za pokojnog patrijarha Irineja Gavrilovića ono isto što se može reći za pokojnog fra Bona Zvonimira Šagija, kojem su također propali vrijedni susreti u centru Kršćanske sadašnjosti: ”Uspjeh nije nikakvo ime za Boga” (Martin Buber).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Kongregacija za doktrinu vjere razara sebe i Papin autoritet
  • In memoriam: Uta Ranke-Heinemann (1927.-2021.)
  • Dok je obitelj u nevolji, Glas Koncila se bavi ratom spolova
  • Kruh i ruže: 100. obljetnica Međunarodnog dana žena
  • Ženski glas u Crkvi – u Hrvatskoj samo preko muškog
  • Pitanje eutanazije oko kojeg će se uvijek lomiti koplja
  • Slijepu mrlju percepcije imaju i mjesne crkve diljem Europe
  • Ljudi, Vatikan je shvatio da žene znaju čitati!
  • Papa Franjo lik sv. Josipa predstavlja kao uzor služenja
  • Zašto Crkva u RH kvalitetno ne donosi stav oko cjepiva?

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: ADVOCATA DIABOLI Tagged With: Advocata diaboli, Anna Maria Grünfelder, Bono Zvonimir Šagi, hrvatski katolicizam, Kršćanska sadašnjost, patrijarh Irinej, srpsko pravoslavlje

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Piše: Suzana Marjanić i Goran Đurđević

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Matematika i potresi

    Matematika i potresi

    goran-gazdek
  2. Sjeme za banijske njive

    Sjeme za banijske njive

    vladimir-jurisic
  3. Ponovno rođen

    Ponovno rođen

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.