autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KAVA BEZ ŠEĆERA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • SEL@M
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZLATNI REZ
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KNJIŽEVNE PUZZLE
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Rushdie nas kuša kako osmisliti bolji način života

Autor: Nadežda Čačinovič / 06.08.2018. Leave a Comment

Nadežda Čačinović

Nadežda Čačinović

Ovaj put riječ je o romanu, što na prvi pogled ne odgovara zadanim okvirima kolumne o knjigama koje se laćaju ozbiljnih suvremenih tema na način koji je popularan ali (barem donekle) teorijski relevantan.

No Rushdiev roman ”Zlatna kuća” (The Golden House, Jonathan Cape, London, 2017) zapravo može zadovoljiti onu istu želju koja je čitaoce navela da čitaju knjige spomenute prije u ovom nizu i dovedu ih na popis bestselera: želja da dobiju neke okvire orijentacije, neke elemente za vlastite rečenice.

Roman je smješten u suvremenost, u njemu je, na primjer, riječ i o šoku Trumpove kampanje i pobjede, hiperbolički upečatljivim riječima.

A i da nije tih izravnih reakcija, sve što Rushdie piše oduvijek je uvid u suvremenost (čak u povijesnim romanima) – zbog napisanoga, a valjda još više zbog njegovog životnoga puta, reakcija i polemika.

A i da nije tih izravnih reakcija, sve što Rushdie piše oduvijek je uvid u suvremenost (čak u povijesnim romanima) – zbog napisanoga, a valjda još više zbog njegovog životnoga puta, reakcija i polemika

Naravno, prije svega je riječ o pripovijedanju, priči sa svim elementima toga umijeća i u punom smislu intertekstualnoj, a razmjerno klasične strukture.

Imamo pripovjedača koji postupno prestaje biti tek promatrač, imamo prostorno-vremenske okvire: ”Zlatna kuća” iz naslova smještena je na jednom od sačuvanih vrtova centra New Yorka, zapravo parka pristupačnoga samo okolnim zgradama.

Najbogatiji stanovnik u najvećoj kući, tajnoviti Nero Golden, doselio se sa tri sina iz zemlje i života za koji ipak brzo doznajemo da je Mumbaj-Bombaj, iz Indije, kako bi po svemu sudeći, ostavio iza sebe tamošnji život i tamošnju nesreću.

Naš pripovjedač je dijete liberalnih profesora kojemu je strast film i koji u neobičnim novim susjedima vidi upravo nešto kao svoju moguću temu.

I doista, životi tih susjeda nezaustavljivo se kreću prema tragičnom kraju: najprije stradavaju sinovi, pa onda i sam patrijarh s novom suprugom.

Obitelj Golden dolazi u New York da promijeni identitet uz nova imena – Nero, zapravo Neron, pa Petronije, Apulej i Dionizije; neobična aproprijacija imena iz klasičnoga nasljeđa.

No Rushdie je doista uvjerljiv pripovjedač i nema poteškoća da nas uplete u tkanje knjige u kojemu se ipak jasno ističe jedan motiv, motiv identiteta.

Rushdiev roman ”Zlatna kuća” (The Golden House, Jonathan Cape, London, 2017) zapravo može zadovoljiti onu istu želju koja je čitaoce navela da čitaju knjige spomenute prije u ovom nizu i dovedu ih na popis bestselera: želja da dobiju neke okvire orijentacije, neke elemente za vlastite rečenice

Ne uvijek posve izravno, kao u slučaju najmlađeg od braće Golden, zapravo polubrata, koji svoje ime skraćuje naprosto u jedno slovo, slovo D, a čija je nesreća u nemogućnosti da se skrasi u jednom rodnom identitetu.

Toliko je nesiguran da ni svi resursi suvremene potpore za različita stanja tranzicije kakve može naći u New Yorku, pa i u izravnoj potpori mlade partnerice, ne mogu spriječiti konačno samoubojstvo.

Na tom liku vidimo sjajan raspon Rushdijevih tema i tonova, od lake parafraze žargona do tragedije.

Najstariji sin Petronije zvan Petja, agorafobični je i genijalni stvaralac kompjutorskih igara, negdje na ”spektru” autizma, Apulej-”Apu” nadareni umjetnik dalijevskog umijeća crtanja, ali konceptualac, otac Neron čovjek moći i preziranja zakona kojega lako zavede Vasilisa iz Rusije (”Prekrasna” ljepotica, a zapravo Baba Jaga…).

Filmaš Rene također ima svoje priče i veze, sve zajedno je napeto i šareno i svako malo još više zamračeno približavanjem Trumpove pobjede.

Nije, naravno, potrebno takve vrste knjigu svesti na neku pouku, ali ovo i nije tekst književne kritike, pa ću reći što mislim – da je ono što tu možemo vidjeti koliko je politika identiteta, započeta kao veliko oslobađanje porobljenih i potlačenih, u jednom času izgubila taj naboj, ali je ostala kao uništavanje istinske moguće političke akcije u kojoj se razlike unose u zajedničku raspravu – ne u nekom iznuđenom jedinstvu, već kako bi se smislio bolji način života.

Romanu kao književnom djelu bi se sigurno moglo mnogo toga prigovoriti. Kao da autor ne želi previše čvrsto kontrolirati svoje pripovijedanje, pa dopušta da sve uđe u knjigu, napomene o filmovima i knjigama, mirisi i boje, već zbog toga što je unaprijed jasno da je moguć samo tragičan završetak uz malo svjetlosti u preživljavanju sina Vasilise, Neronovog nasljednika, a zapravo biološkoga sina Reneovog.

Moramo se veseliti i Rushdieovom preživljavanju. Često se napominje da su zbog njegove sada već davne romaneskne blasfemije u ”Sotonskim stihovima” stradali drugi. No to je pogrešno pripisivanje kauzaliteta

Knjiga o kupusu i kraljevima, lažima i istini i svemu što svijet čini nešto manje dosadnim mjestom nego u osiromašenim medijskim proizvodima.

Moramo se veseliti i Rushdieovom preživljavanju. Često se napominje da su zbog njegove sada već davne romaneskne blasfemije u ”Sotonskim stihovima” stradali drugi. No to je pogrešno pripisivanje kauzaliteta.

”Djecu ponoći” mogli smo čitati kao savršeno djelo, ali o stvarima koje nas se zapravo ipak ne tiču.

U međuvremenu je svijet postao i manji i veći. I New York nama ovdje može biti egzotičan.

Možemo se uhvatiti da pomislimo da je sve u ovoj knjizi ”veće od života”. Ali takvo što oduvijek je način na koji djeluju priče.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM. HVALA! KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Kako nastaje institucionaliziranje stečenih pozicija moći
  • Nada bez optimizma
  • Kako nastaje institucionaliziranje stečenih pozicija moći
  • Nada bez optimizma
  • ‘Što će biti s ljubavlju koja o sebi tako mnogo zna?
  • Kad granice prosvjetiteljskoga modela služe legitimiranju moći
  • Istinsko provjeravanje onoga što se može pouzdano tvrditi
  • Pozdravimo novo: ”Ranije je bilo bolje!”
  • Presudna činjenica našega vremena: zidovi rastu
  • Djelatnost filozofiranja je napeta stvar

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: OD KNJIGE DO KNJIGE Tagged With: identitet, Jonathan Cape, Mumbaj-Bombaj, Nadežda Čačinovič, Neron, New York, Salman Rushdie, The Golden House

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT