autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Sacher-Masoch torta

Autor: Vladimir Cvetković Sever / 23.06.2014. Leave a Comment

Venus in Fur 1Koliko god rijetke bile ekranizacije djela markiza de Sadea, Leopold von Sacher-Masoch još je rjeđi na velikom platnu. Čovjeka koji je unio M u S&M u kinima se najčešće prisjetimo posredno, pri nenamjerno mazohističkom suočavanju s nekim od brojnih zločina protiv sedme umjetnosti kakvi redovito pohode multiplekse. Zahvaljujući Romanu Polanskom, čija ”Venera u krznu” nakon premijere u Cannesu 2013. upravo polazi u svjetsku distribuciju, filmska tumačenja Sacher-Masochova djela napokon dobivaju utemeljenje u samome tekstu, dosad ekraniziranom tek u nekoliko seksploatacijskih filmića željnih iskorištavanja zloglasnog naslova.

 

Krajnje je vrijeme! Kao što kaže Vanda – drečava, vulgarna i potpuno plitka glumica sumnjivih kvalifikacija koja na početku filma bane u praznu kazališnu dvoranu u kojoj je upravo završila audicija za, je li, dramsku adaptaciju Sacher-Masochove ”Venere u krznima” – taj naslov može asocirati ili na sadomazo pornografiju ili pak na pjesmu Loua Reeda. Thomas, pisac adaptacije i razočarani voditelj audicije, ustrajno ponavlja Vandi kako je riječ o kapitalnom djelu europske književnosti, o klasiku koji je ostavio neupitan trag od svog prvog objavljivanja 1870. godine.

Da je “Venera u krznu” uspjela pronaći elegantniji način da svoju glavnu tematsku preokupaciju spregne s glavnim pokretačem radnje, imali bismo posla s besprijekornim komornim filmom

 

Razlika između očekivanja i činjenica postat će temelj ovog tumačenja ”Venere”, gdje je krzno u naslovu prebačeno u singular, a Venera je umnožena u nizu nikad posve istovjetnih zrcaljenja. Ona napadna Vanda koja ispočetka zgrozi Thomasa svojom očitom neprimjerenošću za ulogu Sacher-Masochove protagonistice nije jedina Vanda, naime. To otkrijemo razmjerno brzo, kad joj Thomas i preko volje dopusti da pristupi čitanju, koliko god imao razloga sumnjati čak i u njezinu elementarnu pismenost: već s prvom izgovorenom replikom ona doista postaje piščeva Wanda, profinjena, istančano intrigantna, utjelovljenje projekcije Sacher-Masochova ideala.

 

Ova prva preobrazba najuspjeliji je dio filma. Emmanuelle Seigner u početku tako uvjerljivo dočarava ženu koja je dosegnula životni zenit a da ništa nije stvorila od sebe, tako vješto prikriva stvarnu narav svih činjenica kojima obasipa Thomasa (poput kostima koji je donijela za ovu prigodu ili cijelog teksta kazališnog komada koji joj je nekako pao šaka), da njezino kaotično ulaženje u kožu lika Wande magnetski privlači snagom očekivanog sramoćenja. A kada ne dođe do sramoćenja, nego do uzvišenosti, nastaje dojam svjedočenja vrhunskom mađioničarskom triku, nekakvom koji uspijeva u isti mah i staviti i skinuti masku.

Razlika između očekivanja i činjenica postat će temelj ovog tumačenja “Venere”, gdje je krzno u naslovu prebačeno u singular, a Venera je umnožena u nizu nikad posve istovjetnih zrcaljenja

 

Nije to jedini trik koji Polanski ima u rukavu, ali najbolje funkcionira jer počiva na inverziji koja je u temelju predloška Davida Ivesa. Riječ je, dakako, o kazališnom komadu – djelu koje je počelo na Off-Broadwayu da bi doseglo sâm Broadway, ovjenčanost Tonyjem i svjetske pozornice. Pri adaptiranju Ivesa Polanski zadržava kazališni milje, ispravno primijetivši da ništa ne bi dobio kad bi slijedio naizgled logičan ambijentacijski slijed roman > teatar > film.

 

Suština Ivesova djela metatekstualna je: pisac Thomas i glumica Vanda tijekom audicije počinju poprimati karakterne osobine lika Severina von Kusiemskog i lika Wande won Dunajev, te oboje iskorištavaju glasove likova za izravno i neizravno progovaranje o samima sebi. Polanski izbjegava kazališnu audiciju pretvoriti u filmsku, jer dobro zna da bi u kontekstu filma temeljna ideja neznanke s ulice koja dolazi u obzir za ulogu bila apsurdna. To u isti mah ne znači da izbjegava dati specifično filmski metakontekst djelu: Mathieu Amalric je, naposljetku, izuzetno sličan samome Polanskom otprije tridesetak godina, a Seigner je, naravno, već dva i pol desetljeća njegova supruga.

 

Venus in Fur 2Ma koliko ova razina iščitavanja bila provokativna – napose uza sve razine asociranja na jednu od njihovih prvih suradnji, adaptaciju ”Gorki mjesec” – Polanski se suzdržava od preizravnih aluzija: baš ovi su glumci tu svima naočigled, a sva tumačenja ostaju otvorena. Sama činjenica da tumače priču temeljenu na miješanju i mijenjanju identiteta trebala bi biti dovoljna.

 

Ovakva je subverzija tipična za najbolja djela Polanskog, uvijek posvećena zacrtavanju puta kroz fascinantnu radnju i istodobnom pomnom uklanjanju putokaza: ”Venera u krznu” nije možda majstorska analiza utjecaja klaustrofobične sredine na psihu protagonista poput ”Odbojnosti”, ”Stanara” ili ”Smrti i djevojke”, ali po neizravnom asociranju na iskustva redatelja samog film je blizak čak i njegovu posljednjem neupitnom remek-djelu ”Pijanistu”.

 

Venus in Fur 3S preživljenim holokaustom, smrću trudne Sharon Tate i pola života dugog bijega od američkog zakona iza sebe, Polanski se čak ne libi kroz Amalricov lik progovoriti o tendenciji suvremene neznalačke kritike da u svemu vidi nešto drugo: konkretno, da Severinovu opčinjenost krznom i šibama protumači kao reakciju na zlostavljanje u djetinjstvu. Stječe se neodoljiv dojam da tu Polanski progovara u svoje ime – samo što nije tako. To ipak govori Ivesov Thomas: a on se kroz priču otkriva kao sve samo ne autorov alter ego.

 

Dok postupno otkriva da iznimno dobro poznaje i predložak i Wandu, Vanda svoje besprijekorno tumačenje počesto remeti upadicama, trenutno se vraćajući na grimase s kojima je došla na audiciju i kritizirajući kako Sacher-Masocha zbog mizoginije očekivane u “srednjevjekovnom 19. stoljeću”, tako i Thomasa zbog njihova prikrivena podržavanja. Otkrivajući i tu treću stranu sebe – radikalnu feminističku kritičarku Vandu – ona napokon daje povoda za slutnju da pravu Vandu tek treba otkriti, te da se iza njezina manipulativna nastupa prema Thomasu krije nešto dublje.

 

Venus in Fur 4Ives to i otkriva, ali ne u naročito razrađenoj mjeri; Polanskom, pak, nije pretjerano stalo do uvođenja tako trilerskog elementa u višeslojnu karakternu dramu. Šteta; ako se netko proslavio filmovima o umješnim manipulacijama, onda je to svakako redatelj ”Kineske četvrti” i ”Rosemaryne bebe”. Da je ”Venera u krznu” uspjela pronaći elegantniji način da glavnu tematsku preokupaciju spregne s glavnim pokretačem radnje, imali bismo posla s besprijekornim komornim filmom.

U glavnim su ulogama njegova supruga i glumac koji mu neodoljivo sliči; ovakva je subverzija tipična za najbolja djela Polanskog, uvijek posvećena zacrtavanju puta kroz fascinantnu radnju i istodobnom pomnom uklanjanju putokaza

 

Koliko god ga zapravo ne zanimao mehanizam kojim je Vanda ušla u Thomasov život, Polanski se oduševljava mogućnošću da se kroz njezin obračun s njime obračuna sa svim u filmu dotad uvedenim inkarnacijama Amalricova lika – pa tako i sa samim sobom. Vanda je njemu tako više od manipulatorice: ona je čista Anima, u početku kurva, na završetku božica (naslovna Venera), a u kodu cijele priče – i prvi put u opipljivu krznu – zatornička bakantica.

 

Ne, nisam siguran da Polanski naročito pomaže svome filmu kad Euripida od usputne dijaloške reference pretvara u šlag na svojoj Sacher-Masoch torti: arhajski kazališni tropi začudno djeluju u mlađahnoj umjetnosti filma.

 

Ali nema sumnje da do kraja svojih 96 minuta – intrigantno rječitih, maestralno odglumljenih, znalački insceniranih i, čak, zvučno dojmljivih kroz glazbu neumornog Alexandrea Desplata i ozvučenu pantomimu – ”Venera u krznu” uspijeva zaslužiti status putenog i zaigranog vrhunca pozne karijere svojeg osamdesetogodišnjeg redatelja.

Još tekstova ovog autora:

  • Preveliki da propadnu
  • Kralj. Blijedi Kralj.
  • Exsultate justi
  • Sila se nudi
  • Za Lisu
  • Exsultate justi
  • Uzurpiranje revolucije
  • Kralj. Blijedi Kralj.
  • Važno je imati žicu
  • Grimizna glina

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: CSI: MULTIPLEX Tagged With: autograf.hr, Cannes, CSI, drama, Emmanuelle Seigner, film, glumac, Leopold von Sacher-Masoch, Lou Reed, markiz de Sade, Multiplex, recenzija, Roman Polanski, sadomazo, Thomas, Vanda, Venera u krznu, Vladimir Cvetković-Sever

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Piše: Suzana Marjanić i Goran Đurđević

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Matematika i potresi

    Matematika i potresi

    goran-gazdek
  2. Sjeme za banijske njive

    Sjeme za banijske njive

    vladimir-jurisic
  3. Ponovno rođen

    Ponovno rođen

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.