autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Sarajevska i vareška kronika, jedan izuzetan roman

Autor: Josip Mlakić / 20.10.2016. Leave a Comment

Rat i sjećanje Željka IvankovićaŽeljko Ivanković, “Rat i sjećanje”, Ex libris – Rijeka / Synopsis – Sarajevo, 2016.

(Opaska uredništva: Željko Ivanković je ovim romanom dobio uglednu Nagradu Ksaver Šandor Gjalski za 2016. Čestitamo njemu, uredniku i izdavačima!).

U tradicionalnim medijskim pregledima literature uoči ljetnih odmora, književni kritičar Strahimir Primorac spominje i jedan “upravo tiskani roman”, “Rat i sjećanje” Željka Ivankovića, te navodi kako će ova knjiga možda utjecati na recepciju Ivankovićeva djela u Hrvatskoj, koji je na neki način zapostavljen u odnosu na svoje kolege iz BiH: Jergovića, Lovrenovića, Štiksa, Đikića, Lujanovića…

Sam pisac ovaj roman smatra svojim najambicioznijim projektom, svojevrsnim “magnum opusom”, odnosno u “emocionalnom, intelektualnom i spisateljskom smislu svojom najvažnijom knjigom”.

A Ivanković ih je dosada objavio tridesetak. Po tvrdnjama samog pisca, roman “Rat i sjećanje” nastajao je više od 16 godina i svojim naslovom otvoreno aludira na Tolstojevo remek-djelo “Rat i mir”. Na jednom mjestu pripovjedač to samoironično podcrtava: “Pustite Tolstoja da piše uz svoju malu svijeću.”

U svojoj dnevničkoj knjizi “Hod rubovima svjetova”, Željko Ivanković, propitujući smisao dnevničke proze, koristi izraz Milivoja Solara, o dnevnicima kao “građi za prisjećanje”. Ovim romanom ova teza dobiva na težini, odnosno daje smisao bilo kakvim dnevnicima koji su u konačnici i književna građa.

Sam pisac ovaj roman smatra svojim najambicioznijim projektom, svojevrsnim “magnum opusom”, odnosno u “emocionalnom, intelektualnom i spisateljskom smislu svojom najvažnijom knjigom”

Ivankovićev roman otvara cijeli niz pitanja, od odnosa autobiografskog i fiktivnog, pa do smisla pisanja, pogotovo pisanja u ratu i o ratu, te potvrđuje onu tezu kako je o ratu najbolje pisati s odmakom, “hladne glave”, iako u ovom slučaju ključnu ulogu ima “građa za prisjećanje” napisana “vruće glave”.

Međutim, zadaća pisca je, po Ivankoviću, “ne prenositi taj svijet doslovce, nego ga iznova stvarati, iznova oblikovati”. “Rat i sjećanje” su stoga, među ostalim, i knjiga o pisanju, nešto što književni kritičari vole nazivati “knjigama za pisce”, odnosno knjigama kojima su pisci ciljani čitatelji.

Roman započinje ratom u Sarajevu. Ivanković opisuje kalkulantsko ponašanje bošnjačke intelektualne elite. U prvim otvorenim suprotstavljanjima ratnoj politici Karadžićeva SDS-a sudjeluju isključivo Hrvati: Ivan i Dubravko Lovrenović, Željko Ivanković, Darko Lukić, Miljenko Jergović…

Ivanković piše o šutnji i zbunjenosti te elite.

Podsjećaju pomalo na onog Borgesovog junaka koji misli kako će, ako sklopi oči i zaspi, izbjeći metak, odnosno smrt. Na jednom mjestu ih poredi s Calimerom, zaboravljenim piletom iz crtanih filmova iz sedamdesetih koji se neprestano stoički žalilo na nepravdu.

Tu Ivanković prvenstveno misli na iritantnu šutnju o tragediji Vukovara, o čemu je pisao svojevremeno i Miljenko Jergović iz identične perspektive.

Nakon određenog vremena, nakon što su počeli snažni topnički udari na grad, pripovjedač počinje iz stana u podrum prenositi određene knjige koje tim činom postaju memorabilije.

To je jedna velika tema iz prošlog rata o kojoj su sjajno pisali Ivan Lovrenović i Miljenko Jergović, a koja se zapravo savršeno uklapa u ovaj diskurs.

Ivankovićev roman otvara cijeli niz pitanja, od odnosa autobiografskog i fiktivnog, pa do smisla pisanja, pogotovo pisanja u ratu i o ratu, te potvrđuje onu tezu kako je o ratu najbolje pisati s odmakom, “hladne glave”, iako u ovom slučaju ključnu ulogu ima “građa za prisjećanje” napisana “vruće glave”

Ivanković u romanu piše i o pisanju dnevničkih zapisa koje marljivo i svakodnevno ažurira. To je u tom trenutku određeni bijeg od stvarnosti i najbolji način da se ostane normalan. Kada vani ljudi ginu kao muhe, pisanje daje onaj prijeko potrebni osjećaj važnosti koji je protuteža ništavilu koje ih okružuje.

Ivankovićev pisac nastavlja raditi na svojim predratnim projektima, što je također jedna vrsta zatvaranja očiju pred stvarnošću, odnosno nadolazećom kataklizmom.

Ovaj roman je istovremeno “sarajevska” i “vareška kronika”. “Rat” pripada sarajevskoj, dok su “sjećanja” isključivo vezana za Ivankovićev rodni Vareš.

Ako napravimo određene usporedbe s Andrićevom “Travničkom hronikom”, koji je kao književnu građu koristio diplomatsku korespodenciju, ovdje su stvari bitno izmijenjene, ostaju pouzdani dnevnički zapisi i nepouzdana sjećanja.

U sarajevskoj opsadi nije postojao određeni period privikavanja na rat kao u nekim drugim dijelovima BiH. Rat je već počeo, a svijest o tome došla je nakon toga. Sarajevo je živjelo binarni “on-off” scenarij, i upravo je opis ovog perioda jedan od najboljih dijelova ovog romana.

Nadalje, u romanu se govori i o ratnom rastakanju predratnog sustava vrijednosti, o agresivnoj islamizaciji koja je zapravo plakatna i koju pripovjedač na jednom mjestu naziva “agresijom jeftinog novovjerja”.

Ne postoji zapravo fenomen koji Ivanković nije na jedan nenametljiv i prirodan način uklopio u svoju “sarajevsku kroniku”.

“Najednom se bosanstvo, kao živa patriotska ideja, počelo pretvarati u privatno vlasništvo Muslimana”, piše Ivanković na jednom mjestu. U knjizi se spominju stvarni likovi: Miljenko Jergović, Manojlo Tomić, Dragan Marjanović, Alija Isaković, Jozo Leutar, Jovan Divjak, te srpski pisci i intelektualci koji su prebjegli na srpsku stranu.

Ovaj roman je istovremeno “sarajevska” i “vareška kronika”. “Rat” pripada sarajevskoj, dok su “sjećanja” isključivo vezana za Ivankovićev rodni Vareš

Iskrsavaju, također, i neki pomalo zaboravljeni likovi, poput Vladimira Srebrova, jednog od najzanimljivijih i najtragičnijih likova iz sarajevskog ratnog pakla, čovjeka s “kišovskom” biografijom, koji je svojim ideološkim lutanjima zatvorio puni krug: od prvog izbora za predratnog predsjednika SDS-a, odakle ga je u posljednji tren potisnuo Radovan Karadžić, pa do logoraša u Karadžićevim logorima. Kratko nakon oslobađanja iz logora, Srebrov je umro. Pretpostavlja se kako su maltretiranja u logoru uvelike utjecala na njegovu smrt.

Piše, zatim, o ratnoj propagandi. Nakon ubojstava i pljački u Varešu nakon što je “pao” (HVO), odnosno “oslobođen” (Armija BiH), Ivanković piše kako “stvarnu razliku među vojskama i zlu koje čine, čini samo razlika u njihovoj stvarnoj vojničkoj snazi”, što je jedna velika istina koju ni danas mnogi ne žele prihvatiti.

“Te se vojske tuku za neki budući grad aveti. Za grad koji je još pred rat bio grad aveti”. Također piše i o sarajevskoj ratnoj mitologiji iznutra, ali hladne glave, tako da je uvid u nju na neki način razotkrivajući. Piše o “krvavim zanokticama” Radovana Karadžića i njegovom “pišanju u krevet” kao o jeftinoj mitologiji koju su domaći novinari kao eksluzivu “prodavali” stranim dopisnicima iz Sarajeva.

Na jedan nenametljiv način Ivanković uklapa u svoju fresku reminiscencije na djetinjstvo, preko priča maloljetnoj kćeri Tamari koju je rat na neki način usmjerio prema ispitivanju vlastitih, odnosno očevih korijena, za što je u mirnodopskom periodu bila potpuno nezainteresirana.

To je uvodu “varešku kroniku” koja je Ivankoviću podjednako važna, ako ne i važnija od one “sarajevske”, i koja polazi od sjećanja, a potom se stapa u jedno s onom “sarajevskom”, ratnom.

Ivankovićev roman je i svojevrsna intimna i obiteljska drama. Pratimo kako se pripovjedačeva obitelj rastače i kako se braća i sestre preko noći nađu na suprotstavljenim stranama.

U središtu drugog dijela romana je priča, što je autobiografski motiv, o braći koji ratuju jedan protiv drugog, jedan u Armiji BiH, drugi u HVO-u. To je na neki način bosanskohercegovački paradigmatski motiv, odnosno povijest koja se ponavlja kao groteska, ali i obiteljska tragedija.

U “vareškoj kronici” pisac piše i o unutarobiteljskim ideološkim podjelama iz Drugog svjetskog rata. U ovom dijelu tema je i sam Vareš, odnosno podsjećanje na Novaka Simića, autora remek-djela “Braća i kumiri”, te na druge znamenite Varešane: Matiju Divkovića, Filipa Lastrića, Ivicu Matića, Boru Stjepanovića, Ignacija Gavrana…

Hladno, distancirano pripovijedanje također je dodatna kvaliteta ove knjige, pogotovo ako je usporedimo s knjigama koje su nastajale bez potrebnog vremenskog odmaka, s nekim kanoniziranim ratnim knjigama, primjerice, kojima je ostrašćenost u jednu ruku i mana i prednost.

Ova knjiga je dosada najeksplicitniji obračun sa sarajevskom ratnom propagandom iznutra, na primjeru “oslobađanja” Vareša, gdje je ta propaganda prikrivala ubijanja i pljačke.

U sarajevskoj opsadi nije postojao određeni period privikavanja na rat kao u nekim drugim dijelovima BiH. Rat je već počeo, a svijest o tome došla je nakon toga. Sarajevo je živjelo binarni “on-off” scenarij, i upravo je opis ovog perioda jedan od najboljih dijelova ovog romana

Armiju BiH je, tako, jedan švedski pukovnik nazvao “gangsterskom bandom”.

Međutim, Ivanković je podjednako “okrutan” i prema Hrvatima koji su svojom politikom i pljačkom doveli Vareš u bezizlaznu poziciju. Tamošnje “hrvatske” političare na jednom mjestu uspoređuje s “njihovim idolom” Antom Pavelićem.

Lišen svih ustručavanja, Ivanković je svoj biblijski bijes sjajno prenio na papir, te to izuzetno poentira, uspoređujući Hrvate i Bošnjake, jednom rečenicom: “Sve je to isti gladni kurac pravio”.

Perfektno komponirana i ujednačena knjiga, bez šavova i vidljivih umetaka koja je ujedno studija o pisanju, obiteljski roman, roman o ratu, sjećanju, ljubavna drama, uz usklađeno preplitanje svih ovih motiva.

Jedan izuzetan roman.

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: OBAVEZNA LEKTIRA Tagged With: Alija Isaković, Armija BiH, BiH, Darko Lukić, Dragan Marjanović, Dubravko Lovrenović, Ex libris, HVO, Ivan Lovrenović, Josip Mlakić, Jovan Divjak, Jozo Leutar, Manojlo Tomić, Miljenko Jergović, Radovan Karadžić, Rijeka, SDS, Strahimir Primorac, Željko Ivanković

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Vrijeme je za obnovu

    Vrijeme je za obnovu

    vladimir-jurisic
  2. Ratna skandinavizacija

    Ratna skandinavizacija

    marinko-culic
  3. Familija

    Familija

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    anja-kozul
  2. Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    zoran-vitanovic
  3. Zanemaren manjinski i klasni moment

    Zanemaren manjinski i klasni moment

    anja-kozul

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog...

    07.01.2022.
  2. Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    07.01.2022.
  3. Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    07.01.2022.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT