autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZLATNI REZ
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Slavko Goldstein je bio Krleža naše publicistike i izdavaštva

Autor: Tvrtko Jakovina / 15.09.2017. Leave a Comment

Slavko Goldstein Foto: Jovica Drobnjak

Slavko Goldstein
Foto: Jovica Drobnjak

Kada se u obitelji karlovačkog knjižara Ive i supruge mu Lee Goldstein u kolovozu 1928. rodio dječačić Slavko, mogli su se samo nadati da će njihov sin biti uspješan onako kako to svi roditelji žele svojoj djeci.

Dječak i mlađi mu brat Danijel, odrastao je u obitelji diplomiranog agronoma, ali po pozivu karlovačkog knjižara. Iz svoje karlovačke knjižare otac Slavka Goldsteina povezao se sa zagrebačkim partnerima Kuglijem i Breyerom i dobro vodio posao.

Slavko je odrastao u obitelji knjige, u židovskoj obitelji, ali u hrvatskoj sredini. Podjednako je usvajao ono što je bilo važno i određivalo mentalitet obje zajednice. Jednom pred Drugi svjetski rat otac mu je gotovo usput rekao prije odlaska u školu: “Pazi, ti si Židov, ti moraš uvijek biti malo bolji od drugih, da bi postigao isto što i oni”.

Bila je to pouka koja se prema riječima samog Slavka Goldsteina najdublje usjekla u židovsku polovicu njegova karaktera. Bila je to zapravo rečenica koja je obilježavala veliki dio židovske dijaspore u Europi, poglavito u vrijeme kada se približavao Drugi svjetski rat.

Goldsteinovih gotovo sedamdeset aktivnih godina ostavilo je trag usporediv s malo ličnosti našeg 20. i 21. stoljeća. Bio je Krleža naše publicistike i izdavaštva, bio je važan intelektualac za čitav židovski svijet, bio je jedan od najvažnijih hrvatskih intelektualaca modernog doba

Djetinjstvo Slavka Goldsteina prekinuto je 13. travnja 1941. godine. Pred kućom u Karlovcu stajali su njemački tenkovi, ali trinaestogodišnji se dječak želi otići igrati. “Pa, idi. Nemoj zakasniti na ručak”, bile su posljednje riječi oca kojeg su kratko nakon toga uhapsila dvojica predratnih frankovaca. Nisu to učinili Nijemci, bili su to lokalni, karlovački ustaše.

Iz zatvora u Zagrebu, prije nego što su ga otpremili u Jadovno, Slavku je otac poslao pismo, koje je on pročitao šezdeset i četiri godine kasnije.

“Od Muti sam čuo da si prošle subote plakao, jer sam ja u zatvoru. (…) Znade naime biti takvih vremena, kada je veća čast biti u zatvoru nego izvan njega. Možda si plakao, jer se tvom fatiu nanosi nepravda. Bolje je podnositi nepravdu, nego činiti je.”

U potresnom pismu zreli Slavko Goldstein čitao je prvi put riječi oca koje su zvučale kao glas iz velebitske jame gdje su ga ustaše zatukle, ali i kao potvrda onoga što je Slavko Goldstein postao. “…ja sam uvijek želio da postaneš – junak od mejdana. Kolikogod me vesele Tvoji športski i školski uspjesi, volio bih da budeš i u onom drugom smislu, i to prije svega u tom smislu – junak. Nije tu riječ samo o jednoj nego o mnogim duševnim osebinama”.

Poslije Drugog svjetskog rata otišao je i u Izrael, ali se vratio brzo, u zemlju koju je njegovo židovstvo obogaćivalo, natrag u hrvatsku kulturu koja ga je definirala.

Želje oca Slavko nije čuo kada je pismo napisano, ali je uvijek bio hrabar u onom što je radio. S majkom i bratom otišao je u partizane i postao jedan od najmlađih aktivnih članova Titovog partizanskog poretka. Uvijek je shvaćao golemu važnost Narodnooslobodilačkog rata, ali u kritici sustava koji je nastao nakon rata bio je neustrašiv.

Goldstein je uvijek kritizirao poredak ako je to trebalo, no još je oštriji bio kritičar anti-antifašizma kojeg je napadao posljednjih godina, u suverenoj Hrvatskoj.

Slavko Goldstein je bio hrabar kao novinar, bio je hrabar kao publicist, bio je hrabar kao scenarist filmova, bio je hrabar kao izdavač.

Djetinjstvo Slavka Goldsteina prekinuto je 13. travnja 1941. godine. Pred kućom u Karlovcu stajali su njemački tenkovi, ali trinaestogodišnji se dječak želi otići igrati. “Pa, idi. Nemoj zakasniti na ručak”, bile su posljednje riječi oca kojeg su kratko nakon toga uhapsila dvojica predratnih frankovaca. Nisu to učinili Nijemci, bili su to lokalni, karlovački ustaše

Za predsjednika Hrvatskog socijalnoliberalnog saveza izabran je 20. svibnja 1989. dok je višestranačje u Hrvatskoj bilo unutar Socijalističkog saveza radnog naroda.

Do ulaska u politiku bio je predsjednik Židovske općine Zagreb. Uvijek je bio svjestan svoga židovstva i činio je mnogo da se šira javnost upozna sa židovskom tradicijom, kulturom, doprinosom hrvatskih Židova široj zajednici. On je bio motor izložbe o judaizmu u Klovićevim dvorima, otvorio je općinu gradu i zemlji.

Slavko Goldstein bio je hrabar čovjek, mnogih talenata. Bio je neobično uspješan izdavač koji nije ustupao kada je trebalo izdavati pisce koji su bili disidenti ili neugodni vlastima, ako su bili kvalitetni.

U isto vrijeme, Slavko Goldstein znao je što može biti važna i uspješna roba. Njegova nakladnička kuća Liber objavila je neke od globalno važnih naslova, poput “Moskovskih dnevnika” Veljka Mićunovića. Jugoslavenski diplomat knjigu je prodao i u Kini, obogatio se na milijunskim nakladama.

Goldstein je izdavao i važne pisce poput Danila Kiša. Kasnije, s Novim Liberom, bitno je odredio nakladništvo u rječnicima, pravopisnim priručnicima i postavio standarde hrvatskog izdavaštva.

Tada je pokrenuo i biblioteku Sa zrnom soli koja je u kratkim, broširanim, izdanjima dotaknula neke od najbolnijih hrvatskih fenomena: Stepinca, problematične političare kao Glavaša, Keruma, rat u Bosni i Hercegovini.

Početkom 90-ih časopis Erazmus koji je izdavao bio je okupljalište uglednih, hrabrih glasova intelektualno drukčije Hrvatske od one koja se utapala u nacionalizmu.

Želje oca Slavko nije čuo kada je pismo napisano, ali je uvijek bio hrabar u onom što je radio. S majkom i bratom otišao je u partizane i postao jedan od najmlađih aktivnih članova Titovog partizanskog poretka. Uvijek je shvaćao golemu važnost Narodnooslobodilačkog rata, ali u kritici sustava koji je nastao nakon rata bio je neustrašiv

Pozvao je u Zagreb slične srpske intelektualce dok je još trajao rat. “Mislio sam da ste iz bajke, da je sve to san” rekao je nekolicini koja je došla u Zagreb, otvarajući dijalog između Srbije i Hrvatske kada je to još jako malo ljudi zagovaralo, ali je on vidio dalje.

Nikada zadrt, objašnjavao je i pisao. Tražio je, zajedno s nekolicinom drugih intelektualaca, da predsjednik Franjo Tuđman zbog upletenosti u rat u BiH podnese ostavku. Bio je više od javnog intelektualca i više od publicista, mada je često reagirao publicistički, brzo, s punim razumijevanjem što mediji jesu.

Nakon što su 2016. revizionistički nasrtaji na Jasenovac, holokaust postajali nepodnošljivi, Slavko Goldstein, mada u ozbiljnim godinama, bio je spreman i koncentriran napisati jasnu, argumentima neoborivu publikaciju “Jasenovac: tragika, mitomanija, istina”.

Bio je to još jedan od njegovih odgovora ustašofilima, neoboriv i logičan.

Teško je reći što je u devedeset godina Slavka Goldsteina bio njegov najvažniji posao. Možda će nakon puno godina to ostati njegov publicistički rad, od kraćih formi kao što je opis obitelji u knjizi “Obitelj”, do vjerojatno najvažnije, maestralne, tako važne za hrvatsku kulturu knjige “1941., godina koja se vraća”, također autobiografskog tipa.

To je vjerojatno jedan od najkvalitetnijih publicističkih tekstova koji su uopće napisani na hrvatskom jeziku.

Brat Slavka Goldsteina, Danijel Ivin, također je publicist. Slavko je imao dva uspješna sina, sveučilišna profesora, Pavla i Ivu. S Ivom Goldsteinom, povjesničarom, napisao je neke od svojih posljednjih djela, uglavnom vezanih za razdoblje socijalističke Jugoslavije.

Biografija Josipa Broza Tita, jedan od konačnih pogleda na tematiku, zasigurno je opsegom i važnošću teme najbitnija. Najbolji je možda njihov zajednički “Holokaust u Zagrebu”, knjiga koja je prevedena i na američkom tržištu.

U društvenom smislu, uporni otpor obnovi ustaštva bio je ostatak snažnog aktivizma koji je Goldstein nosio cijeli život, a uvijek sa željom da zemlja u kojoj je živio, koju je višestruko zadužio, postane još bolja.

Teško je reći što je u devedeset godina Slavka Goldsteina bio njegov najvažniji posao. Možda će nakon puno godina to ostati njegov publicistički rad, od kraćih formi kao što je opis obitelji u knjizi “Obitelj”, do vjerojatno najvažnije, maestralne, tako važne za hrvatsku kulturu knjige “1941., godina koja se vraća”, također autobiografskog tipa

U svakoj se životnoj epizodi Goldstein pokazao uspješnim i nezaobilaznim.

Bio je blag u nastupu, čvrst, ali ugodan u polemici, simpatičan s govorom koji je u nekim riječima podsjećao na stari karlovački.

Bio je i beskrajno ambiciozan, ali te ambicije nisu imale ravnu crtu. Rijetke su staze koje je izabrao a da su išle ukrivo. Uvijek je tražio nove i nove izazove, a na ogromnom broju putova kojim je koračao, bio je uspješan.

Sada će Hrvatska koračati bez Slavka Goldsteina. Za cijelu zajednicu put će biti sporiji i teži.

Goldsteinovih gotovo sedamdeset aktivnih godina ostavilo je trag usporediv s malo ličnosti našeg 20. i 21. stoljeća.

Bio je Krleža naše publicistike i izdavaštva, bio je važan intelektualac za čitav židovski svijet, bio je jedan od najvažnijih hrvatskih intelektualaca modernog doba.

(Prenosimo s portala Jutarnjeg lista).

Još tekstova ovog autora:

  • Tvrtko Jakovina: Ime Budimira Lončara u svijetu nešto znači
  • Pojasnimo Kolindi Grabar-Kitarović gdje je zapravo rođena
  • Hrvata uskoro neće biti. Ubit će ih domoljubi.
  • Vrijeme je za trajnu pomirbu Srba i Hrvata
  • Pojasnimo Kolindi Grabar-Kitarović gdje je zapravo rođena
  • Bez osude ustaša nije moguće stvoriti modernu državu
  • Hrvatska nikada nije bila zemlja meritokracije
  • Tito – portret pobjednika
  • Auschwitz, 70 godina kasnije
  • Istina o NDH i Hitleru (4)

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: OGLEDI Tagged With: BiH, Danijel Ivin, Drugi svjetski rat, Erazmus, Franjo Tuđman, Holokaust, Izrael, Jadovno, Jasenovac, Liber, Slavko Goldstein, Tvrtko Jakovina, Zagreb, Židov

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT