autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Smrću Franje Šanjeka HAZU ostao bez svećenika u svojim redovima

Autor: Peter Kuzmič / 01.09.2019. Leave a Comment

AUTOGRAF Peter Kuzmič bMoji prijatelji znaju da intelektualnim radoznalcima koji se počinju zanimati za povijest kršćanstva najprije u ruke gurnem sjajno napisan ”Pregled povijesti Crkve” njemačkog stručnjaka Augusta Franzena u odličnom prijevodu i višestrukom izdanju, kada je kršćanska knjiga u pitanju, nezaobilazne Kršćanske sadašnjosti.

Onima koje zanima crkvena povijest u hrvatskom narodu prva je preporuka nešto obimnija knjiga akademika dominikanca Franje Santeka ”Kršćanstvo na hrvatskom prostoru” (isti izdavač).

Radi se o sintetičkom pokušaju sustavnog prikaza razvojnih etapa hrvatske religiozne povijesti u vremenskom rasponu od prvog susreta Hrvata s kršćanstvom u 7. stoljeću, pa zanimljivim hodom kroz složenu povijest susretanja, sukobljavanja i pokušaja suživota s pravoslavljem i islamom sve do suvremenih (po)koncilskih otvaranja.

Moramo priznati da se u našoj široj javnosti mnogo više zna o franjevcima i isusovcima, a premalo o dominikancima, Redu braće propovjednika, iako je njihov utjecaj ogroman na mnogim područjima, a u njihovim redovima nalazimo neke od najvećih umova i značajnih likova naše zapadne baštine

Okvirni tekst za ovu knjigu najprije je u nastavcima objavljen kao podlistak zagrebačkog Vjesnika (1990. – 91.) pod naslovom ”Kršćanstvo, Crkva i hrvatski narod”. Ti su članci pobudili veliko zanimanje, pa je dorada za navedenu knjigu postala imperativ.

Autor je taj naširoko čitan pregled povijesti kršćanstva na ovim prostorima upotpunio dodatnim tekstovima i izvornim prilozima te izabranom literaturom kao i dodatnim “kronološkim pregledom hrvatske i svjetske povijesti”.

Knjiga je opremljena bogatim i za svakog čitatelja nadasve korisnim ilustrativnim, tabelarnim i kartografskim materijalom koji omogućuje pregledniji pristup složenoj povijesnoj građi.

Kada sam nedavno na jednom manjem skupu govorio o Šanjeku, jedan me je inače solidno obrazovan sugrađanin pitao: ”Tko su zapravo dominikanci?” Tipično profesorski, preporučio sam mu Šanjekovu opširnu studiju ”Dominikanci i Hrvati” (2008.).

Moramo priznati da se u našoj široj javnosti mnogo više zna o franjevcima i isusovcima, a premalo o dominikancima, Redu braće propovjednika, iako je njihov utjecaj ogroman na mnogim područjima, a u njihovim redovima nalazimo neke od najvećih umova i značajnih likova naše zapadne baštine.

Iz dominikanskih redova nam dolazi Toma Akvinski, jedan od najvećih kršćanskih mislilaca, a njemu uz bok valja spomenuti i Alberta Velikog, koji je nastojao zapadnu civilizaciju upoznati s Aristotelovim djelima.

Veliki dominikanski propovjednik Savonarola bio je prethodnik nadolazeće reformacije, pa ga je njegova vlastita Crkva spalila na lomači zbog oštre kritike spolnog nemorala i sveprisutne korupcije na papinskom dvoru.

U 16. stoljeću dominikanci su među prvima kao evangelizatori krenuli u novootkrivene zemlje na drugim kontinentima, a tamo su se istakli i kao osnivači visokoškolskih ustanova i branitelji ljudskih prava domorodaca.

U novije vrijeme treba istaći ulogu Henrija Dudona kao začetnika obnove Olimpijskih igara (1896.) kao i belgijskog dominikanca Henryja Pirea, koji je dobio Nobelovu nagradu za mir.

Kada sam nedavno na jednom manjem skupu govorio o Šanjeku, jedan me je inače solidno obrazovan sugrađanin pitao: ”Tko su zapravo dominikanci?” Tipično profesorski, preporučio sam mu Šanjekovu opširnu studiju ”Dominikanci i Hrvati” (2008.)

Jedan od velikih biblijskih stručnjaka – Marie-Joseph Lagrange – utemeljio je glasovitu Biblijsku školu (Ecole Biblique) u Jeruzalemu, koja je odigrala značajnu ulogu u tumačenju Biblije u proteklom stoljeću, a jedno od njezinih remek-djela je takozvana ”Jeruzalemska Biblija”.

Dominikanski red je u svojoj osamstoljetnoj povijesti dao Crkvi 4 pape, 75 kardinala, 262 sveca i blaženika, a trenutno je aktivno 40 biskupa dominikanaca. Red danas ima oko 7000 članova, a prisutni su u 95 zemalja na svim kontinentima te organizirani u 45 provincija.

Vratimo se našem najpoznatijem dominikancu, nedavno preminulom akademiku Franji Šanjeku.

Upoznao nas je početkom 1970-ih godina Tomislav Janko Šagi-Bunić, najistaknutiji hrvatski teolog i tadašnji dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Neposredan povod je bio moje zanimanje za povijest i kontroverzistiku bosanskih bogumila.

Šanjek je upravo doktorirao na toj temi na pariškoj Sorboni, te bio imenovan asistentom pri Katedri povijesti crkve na KBF-u.

Njegovu sam disertaciju imao prilike čitati u rukopisu prije nego što ju je Josip Turčinović izdao u seriji Analecta Croatica Christiana (usput: u toj seriji je kasnije izdana i moja studija iz povijesti biblijskog prevodilaštva) pod naslovom ”Bosansko-humski krstjani i katarsko-dualistički pokret u srednjem vijeku (1975.).

Izuzetno vrijedan znanstvenik Franjo Šanjek je svoj cijeli život posvetio istraživanju hrvatske crkvene povijesti u njezinom europskom kulturnom kontekstu i drugim poveznicama.

O srednjovjekovnim pokretima bosanskih krstjana, katara i bogumila osim navedene disertacije objavio je čitav niz znanstvenih i stručnih članaka te za novu generaciju istraživača značajnu studiju ”Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima: (13. – 15. st.)” (2003.).

Prošle godine je objavljen i Leksikon srednjevjekovlja koji je Šanjek uredio zajedno s Brankom Grbavac.

Studenti na KBF-u, gdje je Šanjek proveo svoj čitav akademsko-znanstveni vijek, cijenili su ga ne samo zbog njegova ogromna znanja nego i zbog srdačne jednostavnosti, susretljivosti i pristupačnosti. O njemu se govorilo kao o profesoru koji zna ohrabriti i potaknuti na dodatan rad bez osjećaja krivice.

Studenti na KBF-u, gdje je Šanjek proveo svoj čitav akademsko-znanstveni vijek, cijenili su ga ne samo zbog njegova ogromna znanja nego i zbog srdačne jednostavnosti, susretljivosti i pristupačnosti. O njemu se govorilo kao o profesoru koji zna ohrabriti i potaknuti na dodatan rad bez osjećaja krivice

Na KBF-u je od 1984. bio pročelnik Katedre crkvene povijesti i predstojnik Instituta za crkvenu povijest. Istakao se i kao dugogodišnji urednik specijaliziranog časopisa Croatica christiana periodica, a u dva mandata je bio i dekan KBF-a. Kao gost profesor predavao je na nizu europskih sveučilišta, a bio je visoko cijenjen i kao gost na Evanđeoskom teološkom fakultetu u Osijeku.

Od 1992. do 1997. je bio član Međunarodne teološke komisije u Vatikanu. Bio je i dopisni član nekoliko europskih akademija. Za dopisnog člana HAZU izabran je 1992., a od 1997. bio je i jedini svećenik redoviti član HAZU. Nekoliko godina je bio tajnik Razreda za društvene znanosti kao i voditelj Zavoda za povijesne znanosti u Zadru i Đakovu.

Od 1992. do 1999. je bio predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Bio je prepoznatljiv i kao voditelj te član brojnih drugih komisija i povjerenstava u zemlji i inozemstvu.

Akademika Šanjeka će se uglavnom povezivati s njegovim znanstvenim doprinosima, ali za nas koji smo ga bolje i izbliza upoznali on, unatoč svim zavidnim postignućima i počastima, ostaje u našem sjećanju kao srdačan čovjek integralne vjere i iskrenog prijateljstva. Istovremeno velik i jednostavan čovjek.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Trumpa treba zauvijek eliminirati iz političkog prostora
  • Učinimo sve da ”nitko ne bude ostavljen po strani”
  • Isusovo rođenje se događa na rubu društvene zajednice
  • Industrija kičastog adventa isključuje duhovnu poruku došašća
  • Fra Bono Zvonimir Šagi je izgarao za dijalog, etiku i mir
  • Joe Biden – mudri politički prorok uzornog karaktera
  • Hrvati pretjeruju u svojatanju svetog Jeronima
  • Nobel za mir ove godine nije promašio
  • Az grišni diak Branko pridivkom Fučić
  • Okreću li Nijemci leđa Bogu zbog (ne)vjere ili poreza?

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: Albert veliki, Analecta Croatica Christiana, Aristotel, Crkva, Franjo Šanjek, HAZU, hrvatski narod, Jeruzalemska Biblija, Josip Turčinović, KBF, kršćanstvo, Marie-Joseph Lagrange, Peter Kuzmič, Savonarola, Toma Akvinski, Tomislav Janko Šagi-Bunić

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

200 godina Friedricha Engelsa ili pravo na revoluciju

200 godina Friedricha Engelsa ili pravo na revoluciju

Piše: Srećko Pulig

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. I Jovo i Ante kažu Banija

    I Jovo i Ante kažu Banija

    vedran-srsen
  2. Sramota

    Sramota

    marinko-culic
  3. Tajna hrvatskog serklaža

    Tajna hrvatskog serklaža

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Ovako se pokazuje ljudskost

    Ovako se pokazuje ljudskost

    novosti
  2. Kao da ih nikad nije bilo

    Kao da ih nikad nije bilo

    goran-gazdek
  3. Selo puno naroda, naučnika i umjetnika

    Selo puno naroda, naučnika i umjetnika

    igor-mrkalj

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.