autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Stara i nova kriza

Autor: Predrag Matvejević / 15.03.2015. Leave a Comment

Krajem prvoga desetljeća u ovom novom tisućljeću, Evropu, Ameriku i dobar dio ostaloga svijeta zatekli su događaji koje gotovo nitko nije umio ili mogao predvidjeti: ”ciklička kriza”, jedna od najvećih u posljednjih stotinu godina, porazna po svojem učinku.

Očitovala se i djelovala u društvu i ekonomiji, politici i kulturi, u raznim područjima i pod različitim okolnostima. Proizvela je stanja kakvim se nismo nadali, stvarala situacije koje je gotovo nemoguće kontrolirati.

Nakon stanovitog zatišja kriza se ponavlja i produbljuje iz godine u godinu –  2011, 2012, 2013. Ne znamo hoće li sutra biti slična ili različita, u čemu će sličiti prethodnoj ili po čemu se razlikovati od nje. U ovom času traje, iz dana u dan sve je osjetnija.

Današnja Evropa i dojučerašnja ”druga Evropa”, neke njezine sastavnice, ne uspijevaju se dovoljno približiti jedna drugoj. ”Kapitalizam” se vraća na karikaturalan način u zemlje koje su do jučer smatrane anti-kapitalističkima. Ideja o ”socijalizmu s ljudskim licem”, kakvu su zagovarali najnapredniji disidenti, izgubila se pod najezdom ”divljega kapitalizma”, kakvog se odriče i sam kapitalizam, barem njegov prosvjećeniji dio. Napredniji dijelovi nacija stide se povratka fašistoidnih nacionalizama

Tko je mogao zamisliti, prije samo dvadesetak godina, da će takozvani ”financijski kapitalizam” dovesti u pitanje sam kapitalizam? Da će ”neoliberalizam” biti prisiljen odreći se liberalnosti u koju se do jučer kleo i koja mu je služila kao izlika. Da će ”bankarski sustavi” obuzdavati funkcioniranje samih banaka. Da će dobar dio Evrope koja se nadala, ne samo istočne, trpjeti od ”euroskepticizma”.

Današnja Evropa i dojučerašnja ”druga Evropa”, neke njezine sastavnice, ne uspijevaju se dovoljno približiti jedna drugoj. ”Kapitalizam” se vraća na karikaturalan način u zemlje koje su do jučer smatrane anti-kapitalističkima. Ideja o ”socijalizmu s ljudskim licem”, kakvu su zagovarali najnapredniji disidenti, izgubila se pod najezdom ”divljega kapitalizma”, kakvog se odriče i sam kapitalizam, barem njegov prosvjećeniji dio. Napredniji dijelovi nacija stide se povratka fašistoidnih nacionalizama.

Širi se bojazan, jučer kao i danas, da bi budućnost mogla nalikovati prošlosti, onoj goroj, koje se s mukom prisjećamo. ”Potrošačku groznicu” zaustavlja protuotrov koji proizlazi iz straha samih potrošača  – obećanja nisu održana.

Takozvani ”održivi razvoj” relativizirao je do krajnjega stupnja svoju ”održivost”, to jest vjerodostojnost. Kriza navodi najsiromašnije da, ako to mogu, podrže sumnjive izvore bogatstva – kako bi se sačuvala radna mjesta i osigurao bilo kakav posao, očuvao ili dostigao bolji i dostojniji ”način života” ili barem njegov privid.

Bertold Brecht je svojedobno pisao kako je veći zločin osnovati banku nego je opljačkati – a danas mnogi među nama strahuju što će se dogoditi ako nam banke osiromaše i novcu koji čuvaju padne vrijednost. Ono u što su mnogi do jučer vjerovali i za što su se nesebično žrtvovali pokazalo se, barem jednim svojim dijelom, uzaludnim ako ne i iluzornim.

Svijest o tome predstavlja možda jednu od rijetkih vjerodostojnih tekovina u skromnoj bilanci naših suvremenih iskustava. Takva spoznaja mnogima izgleda cinična, nekima porazna. Ponekad i uvredljiva.

Politika odavno nema kulturnih referenci na koje bi se pozivala i kojima bi se rukovodila. I ne traži ih, možda i ne želi. Izbjegava na razne načine da potakne nastanak neke nove, pozitivne političke kulture.

Inteligencija je obeshrabrena ili izgubljena bez obzira na koju se stranu svrstava, lijevo ili desno ili pak – ajme! – krajnje desno. Teško je reći u kojoj mjeri ona – napose evropska inteligencija – predstavlja stvarnu i određenu kategoriju u društvu.

Bertold Brecht je svojedobno pisao kako je veći zločin osnovati banku nego je opljačkati – a danas mnogi među nama strahuju što će se dogoditi ako nam banke osiromaše i novcu koji čuvaju padne vrijednost. Ono u što su mnogi do jučer vjerovali i za što su se nesebično žrtvovali pokazalo se, barem jednim svojim dijelom, uzaludnim ako ne i iluzornim

Najčešće je raspršena ili pak zatvorena u krugove posebnih orijentacija i opredjeljenja. Pojedinci koji joj pripadaju ne uspijevaju se približiti jedni drugima i djelovati zajedno na nekoj određenijoj ”humanističkoj platformi”, čak i u vlastitoj sredini, a kamoli “u svijetu”.

Glas intelektualaca rijetko se može čuti prilikom donošenja odluka bitnih za društvo i zajednicu. Premalo ga se poštuje i kad ga se ponegdje sasluša. Tko su i kakvi su zapravo današnji intelektualci, barem njihova većina?

Stanovite tehnologije i njihove primjene, digitalne i razne druge, stvaraju dojam, bolje reći privid da su one kadre zamijeniti tradicionalnu kulturu: da su same po sebi kultura a ne, prije svega, samo njezin izdanak ili učinak. Uzroci i posljedice tako mijenjaju mjesta i ne mogu se odrediti jedni prema drugima. To ne pomaže sporadičnim kritičkih pothvatima da se očituju na sceni. Sama scena ispresijecana je zastorima među kojima najizloženiji eksponenti nisu i najvredniji.

”Kriza” u svijetu postaje čak i alibi – izgovor za kritičnu situaciju koju je uvjetovalo, ne samo u zemljama istočne Evrope i bivše Jugoslavije, loše vođenje gospodarske politike i politike uopće, skandalozna korupcija, pljačka društvenih i nacionalnih dobara, kriminalna privatizacija i sl. (Rusi su skovali naziv ”prihvatizacija” – to bi se moglo prevesti na hrvatski zabavnom i bezobraznom uzrečicom: ”ko je jamio, jamio”).

Oni koji su vodili kolo i doveli nas u položaj u kojem jesmo, hoće li, kad jednoga dana bude prevladana kriza, biti opet i dalje kolovođe?

U takvu okružju nije lako odrediti, na neki moderniji i uvjerljiviji način, prirodu i ritam samih događaja, barem onih koji su smatrani temeljnim ili, kako se prije kazivalo, sudbonosnim.

Vidjeli smo kako je takozvana ”globalizacija” gmizala sporo, suočavajući se s nizom prepreka i spletom otpora. ”Kriza” se pak širila kudikamo brže i neposrednije – prekrila je u najkraćem roku, u dva-tri navrata, gotovo cijelu planetu (Dala je možda za pravo Marxu, ma koliko ga odbacivali ili osporavali sljedbenici i protivnici).

U razdoblju koje proživljavamo mnogo je više pitanja nego odgovora. Odgovori koje čujemo rijetko su ohrabrujući. Nakon svega što je prošla i proživjela naša civilizacija, postali smo manje naivni i više nepovjerljivi. Razlikujemo bolje nego prije slobodu izražavanja koja se nudi od izražavanja slobode koje uskraćuje

Hoćemo li napokon uspjeti kontrolirati s više pouzdanja i izvjesnosti sam ”ritam događaja”, usmjeravati ga i utvrditi prema stvarnim potrebama i očekivanjima onih koji stvaraju dobra i grade povijest!?

Uputno je u vezi s tim postaviti stanovita pitanja koja često odlažemo ili zaobilazimo: što će se dogoditi kad “iziđemo iz kriza” o kojima je riječ? Odakle ćemo tada krenuti i u kojem pravcu? Kakav će nam biti prvi korak? Kako i kamo ćemo zakoračiti? Koga ćemo izabrati, i kako da nam bude na čelu ili u začelju?

U razdoblju koje proživljavamo mnogo je više pitanja nego odgovora. Odgovori koje čujemo rijetko su ohrabrujući. Nakon svega što je prošla i proživjela naša civilizacija, postali smo manje naivni i više nepovjerljivi. Razlikujemo bolje nego prije slobodu izražavanja koja se nudi od izražavanja slobode koje uskraćuje.

(Prenosimo s portala Forum.tm).

 

Još tekstova ovog autora:

  • Pismo Vladimiru Putinu
  • Sjećanje uz 25. godišnjicu rušenja Starog mosta u Mostaru
  • Naši talibani
  • Granice i sudbine
  • Kojim jezikom govorimo?

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: banke, Europa, globalizacija, inteligencija, kapitalizam, kriza, nacionalizam

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT