Niz događaja koji će se pod nazivom “Židovska kultura u Europi” održati od 19. veljače do 10. travnja u Zagrebu predstavljen je u četvrtak 13. veljače u Kući Europe u Zagrebu. Organizatori događaja su Veleposlanstvo Republike Njemačke, Veleposlanstvo Republike Austrije, Austrijski kulturni forum i Goethe-Institut Kroatien te Židovska vjerska zajednica “Bet Israel”.
Manifestacija će biti otvorena večeras, 19. veljače, u Goethe Institutu u Zagrebu tribinom “Židovski Berlin – Beč – Prag danas”. Tijekom veljače, tj. od 19. do 21., odvijat će se program “Židovska kultura u Berlinu”.
Od 18. do 20. ožujka niz se nastavlja predstavljanjem židovske kulture u Beču, a od 8. do 10. travnja bit će predstavljena židovska kultura u Pragu.
Program je dostupan u elektroničkom obliku na adresi www.bet-israel.com.
Program svjedoči i o važnosti suživota, o nužnosti dijaloga vjera, odnosno svjetonazora i kultura. Štoviše, priredbe su simbol EU, dakle, interkulturalnosti jer samo zločesta osoba manjine može smatrati manje vrijednim grupama. No, nama se na Autografu čini da će ovaj program biti i naše ogledalo: ma koliko god se partneri iz EU trudili, postoji opasnost da mediji, naša kulturna javnost i šire građanstvo zanemare obavezu da se točke programa dostojno poprate, reklamiraju i posjete
Predstavljajući program, predsjednik židovske vjerske zajednice “Bet Israel” dr. Vladimir Šalamon istaknuo je kako je osnovni cilj projekta jačanje kulturnog identiteta Židova u Hrvatskoj. Drugi je promocija i afirmacija tolerancije, solidarnosti, poštovanja drugog i drugačijeg te promocija i afirmacija interkulturalnosti, tj. pozitivan doprinos kulturnoj globalizaciji.
Dr. Šalamon je dao kratak prikaz djelovanja židovske zajednice u Zagrebu i Hrvatskoj, te najavio neke aktivnosti u drugoj polovici godine.
Na predstavljanju su govorili i voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević, u ime Savjeta za nacionalne manjine RH, pokrovitelja događaja, predsjednik Aleksandar Tolnauer, njemački veleposlanik Hans Peter Annen, austrijska veleposlanica Andrea Ikić-Böhm i češki veleposlanik Martin Košatka.
Ambasadori Njemačke i Češke te austrijska veleposlanica su naglasili kako nacisti nisu uspjeli u naumu da zatru Židove u Europi. Dapače, židovske zajednice rastu, a projekti koji se ovdje najavljuju, zahvaljujući okretnom, budnom i neumornom organizatoru dr. Šalamonu (od 1999. vodi, što smo već isticali, židovsku kulturnu scenu ”Bejahad”, što na hebrejskome znači ”zajedno”) te dobroti sponzora i suorganizatora, dokaz su budućnosti židovskoga života unatoč nepojmljivim zločinima holokausta.
Program svjedoči i o važnosti suživota, o nužnosti dijaloga vjera, odnosno svjetonazora i kultura. Štoviše, priredbe su simbol EU, dakle, interkulturalnosti jer samo zločesta osoba manjine može smatrati manje vrijednim grupama.
No, nama se na Autografu čini da će ovaj program biti i naše ogledalo: ma koliko god se partneri iz EU trudili, postoji opasnost da mediji, naša kulturna javnost i šire građanstvo zanemare obavezu da se točke programa dostojno poprate, reklamiraju i posjete.
Kulturna suradnja traži ravnopravnost, pa stoga: smijemo li Židove i njihovu kulturu smatrati manje važnom? Sporednom? Nužnom u kontekstu obavezne političke korektnosti? Ne! To bi tek bio skandal, kao što je skandalozna svađa Židova u Hrvatskoj koja sprečava, među inim stvarima, obnovu ili realizaciju toliko potrebnog ”Projekta Praška” u centru Zagreba, tik do Trga bana Jelačića, gdje su ustaše minuciozno i s neviđenom perfidijom i mržnjom porušili prekrasnu sinagogu, na čijem mjestu sada netko vodi privatni biznis na sramotu svih onih koji to dopuštaju i godinama mirno promatraju.
Imamo povod i imamo obavezu da se pitamo: što su nama naši Židovi? Ja ću vam reći: Papa Franjo je u povodu obilježavanja 75. godišnjice Kristalne noći, napada na Židove i njihovu imovinu u Njemačkoj, u izjavi solidarnosti židovski narod nazvao “starijom braćom” katolika. Da, Židovi su naša braća, i sestre, i otac i mater. A obitelj je svetinja
Imamo povod i imamo obavezu da se pitamo: što su nama naši Židovi? Ja ću vam reći: Papa Franjo je u povodu obilježavanja 75. godišnjice Kristalne noći, napada na Židove i njihovu imovinu u Njemačkoj, u izjavi solidarnosti židovski narod nazvao “starijom braćom” katolika. Da, Židovi su naša braća, i sestre, i otac i mater. A obitelj je svetinja.
Stoga, moja obitelj, Židovi, imaju nešto važno reći i mi to moramo pažljivo saslušati. Ovo je, dakle, taj program naše istine, ako je istina da nam je stalo do dijaloga i do suživota.
Program počinje u srijedu, 19. veljače, okruglim stolom “Židovski Berlin – Beč – Prag danas” u Goethe Institutu; na njemu će sudjelovati predstavnici židovskih muzeja u Beču i Pragu te drugih židovskih institucija.
Svečano otvorenje prati izložba “Od Bospora do rijeke Spree – turski Židovi u Berlinu” u organizaciji zaklade Neue Synagoge Berlin – Centrum Judaicum. Program u Goethe Institutu obuhvaća i predstavljanje knjige “Titove naočale: Povijest moje naporne obitelji” glumice i redateljice Adriane Altaras.
Dio programa koji se odnosi na Berlin pokazat će i dokumentarni film “Na nebu, pod zemljom” redateljice Britte Wauer.
U ožujku se fokus programa seli na Beč, kada će u Gliptoteci HAZU biti otvorena izložba fotografija “Beč danas: fotografije iz židovske sadašnjosti” Josefa Pollerossa; u Art-kinu Grič bit će upriličena projekcija dokumentarnog filma “Call me a Jew” Michaela Pfeifenbergera te u Muzeju Mimari izložba “Svjetlosni kaleidoskop” 74-godišnjeg židovskog slikara Jakova Bararona.
O Židovima u Pragu zagrebačka će kulturna publika saznati iz igranog filma “Colette” renomiranog češkog filmaša Milana Cieslara u kinu ‘‘Europa“ u travnju. Slijedi otvorenje izložbe fotografija “Suvremeni Josefov” o istoimenoj praškoj četvrti, te edukativne izložbe “Franz Kafka” o životu i djelu svjetski poznatoga praškog pisca, kojom će prilikom u židovskoj zajednici ‘‘Bet Israel“ biti upriličeno i uvodno predavanje glumca Jirija Kudele na temu “Povijest židovskih općina u češkim zemljama”. Program završava 10. travnja koncertom “Jidiš u troje” u Muzeju Mimari.
Šalom!
Još tekstova ovog autora:
- Messiju 1,2 milijuna £ tjedno? Dajte barem 10 kuna Autografu
- Hrvatice i Hrvati: a da se mrzite nježno?
- Kava i kolači: Hajmo ispisati našu teologiju oslobođenja
- Imamo li izlaz iz toksičnih odnosa? Priča o jednom karakteru
- Što Lulina pobjeda u Brazilu govori nama i cijelom svijetu
- Možemo li zagrliti neprijatelja? Ja sam pokušao
- Deset metaka za Dragu Pilsela, zbog poštovanja Srba
- U Bogu su Blago Zadro i prvi ubijeni Srbin u Vukovaru isti!
- Slušam Bozanića i boli me glava. 25 godina me skoro boli!
- Pavlinić je volio Crkvu. Bozanić, pak, nije volio Pavlinića
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.