Nešto mi brani i ne da da ljude vidim iz prevelike blizine. Tako i Seida Serdarevića obično u mislima gledam s pristojne distance, u dvije duže dokumentarne sekvence, i u desetak godina razmaka. [Read more…]
Hrvati nisu u stanju imati svoj Dubrovnik
Da nije Ahmeta Kalajdžića i posljednjih ostataka klasičnog novinarstva u Hrvatskoj, vjerojatno nikad ne bismo ni saznali za najezdu bankomata na Dubrovnik, pogubniju i od srednjovjekovne najezde štakora koji su donosili kugu, i od manje davnih turskih, francuskih i crnogorskih opsada grada. [Read more…]
Divjak: neka djeca izaberu čitati djela Kim Kardashian
U vrijeme kada sam išao u osnovnu školu, a bilo je to prije četrdeset i kusur godina, u mračna vremena komunizma, kada su književnost i umjetnost bili u funkciji vladajuće ideologije, ovi su živi pisci bili u obavezujućem programu školske lektire: Branko Ćopić, Ahmed Hromadžić, Ivan Kušan, Miroslav Antić, Anđelko Vuletić, Zvonimir Balog, Anđelka Martić… [Read more…]
Kako je Ante Tomić romanom providio propast Agrokora
O toj bi se konzervativno-katoličkoj obitelji danas trebalo šutjeti. Najprije zato što se nije govorilo dok se imalo što reći. Sjećam se, recimo, toga kako sam ispred ulaza u njihov dućan u kojem sam godinama kupovao zatekao zagovornike referenduma o braku. Postavili su montažni stolčić, dijelili reklamni materijal i sakupljali potpise, sve to pod patronatom velike obitelji i njihove firme. Da sam tada pokušao nešto na tu temu u novinama napisati, ne bi mi bilo objavljeno. Ali nisam ni pokušao. [Read more…]
Andrea Zlatar: Kultura je najpolitičniji prostor
”Kada govorimo o pritiscima, kritikama ili napadima, akteri s kulturne scene često zauzimaju neku vrstu ‘rezervne’ pozicije kao da nisu dio te scene, kao da problemi ili uspjesi tog područja nisu i njihovi”, rekla je ministrica kulture Andrea Zlatar u intervjuu u novome broju magazina Objektiv o kritikama na njezin dosadašnji rad.
”Mnogo je pozitivnih reakcija na ono što radim sa svojim timom u Ministarstvu kulture pa ne mogu prihvatiti dojam o neprestanim napadima. No oni su svakodnevni dio posla i poticaji su im raznoliki – oni simplificirano politički, naprosto što pripadam korpusu drukčije političke opcije, a ima onih koji se ne slažu s inzistiranjem na poštovanju zakona i zakonskih propisa i procedura”, izajvila je Andrea Zlatar.
Ministrica je naglasila da je kultura konfliktna sama po sebi pa rasprave ne treba doživljavati kao napad, ali tvrdi da bi osobno voljela da u njima dominiraju argumenti, a ne često površni vrijednosni sudovi. Na pitanje nije li kultura svojim djelovanjem kritika vlasti, odgovorila je: ”Umjetnički izričaji svojim propitivanjem i kritikom svakako jesu snažan korektiv vlasti u usko političkom smislu, ali ga i mijenjaju i unapređuju. Prostor kulture je i najpolitičniji prostor djelovanja, kao što je i prostor subverzije, poticaj na drukčije mišljenje, na drukčiji kut gledanja. Upravo stoga, djelovanje u kulturi u najširem smislu, ima iznimno snažan utjecaj na sve ostale segmente naših života, ali toliko i veću odgovornost.”
Ministricu se često prozivalo radi mogućeg sukoba interesa zbog nepravodobnoga prijenosa udjela u nakladniku neprofitnog dvotjednika Zarez. Objasnila je kako joj je Povjerenstvo za sprječavanje sukoba odredilo propisanu financijsku mjeru, ustvrdivši kako nikomu nije pogodovala niti je stekla ikakvu osobnu materijalnu korist.
Dio javnosti napadao ju je i da se u Ministarstvu okružila osobnom klikom te da ne želi čuti nikakva druga mišljenja. ”Kao i svi drugi ministri, izabrala sam šestero najbližih suradnika na poslovima zamjenika, pomoćnika i savjetnika i oni su, logično, i moji najbliži suradnici. Po svojim interesima, stručnim znanjima, dosadašnjim karijerama i iskustvima, pa čak i svjetonazorima, riječ je o vrlo različitim osobama koje bi bilo vrlo teško podvesti pod značenje riječi klika”, rekla je ministrica za Objektiv.
U razgovoru je pojasnila i što se događa s hrvatskom kulturom nakon ulaska u Europsku uniju, novcem iz europskih fondova i državnom proračunu za kulturu. Izjavila je da je Hrvatskoj dostupan novac iz tzv. strukturnih fondova te da ministarstvo slijedi tri glavna projekta.
Prvi je obnova baštine, ali s promijenjenim načinima upravljanja, kako bi bila dostupna svima i koji moraju potaknuti razvoj lokalne zajednice. Drugi je projekt razvoj ljudskih resursa, a treći razvoj i pozicioniranje kreativnih industrija. Naglasila je kako inicijativa mora doći s lokalne razine, što nužno upućuje na suradnju.
Nabrojila je strategije koje poduzima za razvoj kulture u zemlji, odgovorila je što je napravila u polovici svoga mandata te što još planira učiniti. Tako je najavila da kulturnjake čeka donošenje sveobuhvatne medijske strategije, diversifikacija izvora financiranja, povećanje umjetničke i medijske proizvodnje te osnivanje Nacionalnoga centra za knjigu.