autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Blokirani zbog 17.249 nepravilnih ovrha Ministarstva financija

Autor: Ivica Grčar / 21.08.2018. Leave a Comment

Ivica Grčar

Ivica Grčar

”Daruj” uplaćene doprinose u 2. stup obveznog mirovinskog osiguranja ako ne želiš mirovinu umanjenu za 27 posto! Usporedno Ministarstvo financija godišnje provede oko 4 tisuće nepravilnih ovrha i godinama odugovlači povrat novca radi obustavljenih ovrha. [Read more…]

Filed Under: IMAM PRAVO Tagged With: bankrot, HZMO, Imam pravo, Ivica Grčar, Ministarstvo financija, REGOS, staž, Uskok

Razvoj nije moguć bez istine o bankrotu Republike Hrvatske

Autor: Ivica Grčar / 06.06.2017. Leave a Comment

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Prošli tjedan me Drago Pilsel, urednik Autografa, pozvao da na dva skupa govorim o bankrotu Republike Hrvatske.

Iznenadilo me je odbijanje slušatelja da, unatoč argumentima, prihvate činjenicu da je Hrvatska u bankrotu. [Read more…]

Filed Under: IMAM PRAVO Tagged With: bankrot, BDP, Drago Pilsel, EU, Europska unija, HAZU, Hrvatska, Imam pravo, Ivica Grčar, Ivo Družić, MMF, NATO, Republika Hrvatska, Svjestak banka, USD

Nacionalni suverenitet više ne postoji

Autor: Ivica Grčar / 06.10.2015. Leave a Comment

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Slavoj Žižek je u svojoj analizi izbjegličke krize objavljenoj na portalu London Review of Books pod naslovom: ”The Non-Existence of Norway” postavio tezu da je nužno ”radikalno redefinirati nacionalni suverenitet i razvijati nove metode globalne suradnje i donošenja odluka”. [Read more…]

Filed Under: IMAM PRAVO Tagged With: bankrot, Bertrand Russel, ekonomski nacionalni suverenitet, gospodarski razvoj, hipotekarni krediti, Hrvatska, Imam pravo, Ivica Grčar, izbjeglička kriza, korporacije, Nacija, nacionalni suverenitet, neovisnost, profit, redistribucija, Slavoj Žižek, sloboda, zaduživanje

Bankrot vjerovnika zbog loših plasmana

Autor: Ivica Grčar / 10.08.2015. 1 Comment

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Iznimno veliko zanimanje čitatelja izazvale su prethodne dvije kolumne o prisilnom iseljavanju ljudi iz njihovih domova radi utjerivanja dospjelih neplaćenih dugova (nerijetko se prodajom ovršene nekretnine dug ne može u cijelosti podmiriti).

Na zaista slobodnim tržištima i vjerovnici bi morali bankrotirati zbog loših plasmana kreditnog kapitala. Ali bankrot vjerovnika se izbjegava; dosljedno se primjenjuju jedino postupci bankrota dužnika. [Read more…]

Filed Under: IMAM PRAVO Tagged With: "doktrina novog svijeta", "doktrina prekomjernog zaduživanja", 1977, Arhiv Jugoslavije, bankrot, Brčka, dužnici, energija, farmaceutska industrija, financije, Henry Kissinger, hipoteke, Hrvatski državni arhiv, Imam pravo, Ivica Grčar, krediti, kreditori, nafta, proizvodnja hrane, Stane Dolanc, Tito, ubrzavanje potrošnje, vjerovnici, zaduživanje, Zagreb

Prosjačka (SDP-ova) opera

Autor: Ivo Josipović / 23.07.2015. Leave a Comment

AUTOGRAF Ivo Josipović HOR 1 - CopyJohn Gay, engleski pjesnik i satiričar i skladatelj Johann Christoph Pepusch davne su 1728. godine napisali iznimno izvođenu i popularnu, kako je neki zovu, baladnu operu s nazivom Prosjačka opera. Zapravo, bila je to anti-opera, parodija na tada dominantnu i pomodnu tzv. talijansku operu. Opisujući događaje u zloglasnom zatvoru Newgate, koristeći popularne škotske narodne napjeve, osim talijanskoj operi Prosjačka opera se ruga moralno degeneriranom društvu i vlasti. [Read more…]

Filed Under: ALLEGRO BARBARO Tagged With: Allegro barbaro, bankrot, dugovi, dužnička kriza, Globus, Ivo Josipović, izborna kampanja, novi program, Plan21, Prosjačkja opera, satira, SDP

Prosjačka (SDP-ova) opera

Autor: Ivo Josipović / 16.07.2015. Leave a Comment

AUTOGRAF Ivo Josipović HOR 1 - CopyJohn Gay, engleski pjesnik i satiričar i skladatelj Johann Christoph Pepusch davne su 1728. godine napisali iznimno izvođenu i popularnu, kako je neki zovu, baladnu operu s nazivom Prosjačka opera. Zapravo, bila je to anti-opera, parodija na tada dominantnu i pomodnu tzv. talijansku operu. Opisujući događaje u zloglasnom zatvoru Newgate, koristeći popularne škotske narodne napjeve, osim talijanskoj operi Prosjačka opera se ruga moralno degeneriranom društvu i vlasti. [Read more…]

Filed Under: ALLEGRO BARBARO Tagged With: Allegro barbaro, bankrot, dugovi, dužnička kriza, Globus, Ivo Josipović, izborna kampanja, novi program, Plan21, Prosjačkja opera, satira, SDP

Uzaludno izbjegavanje bankrota

Autor: Ivica Grčar / 27.05.2015. Leave a Comment

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Sudeći po komentarima u elektroničkim porukama čitatelja, presuda Vrhovnog suda u slučaju Franak očito je i dalje vodeća tema. Zanimljivo je da ima i čitatelja koji, kao i suci Visokog trgovačkog suda i Vrhovnog suda Hrvatske, zaokupljeni socijalnim kontekstom ovog spora, smatraju da su korisnici kredita morali biti svjesni kakav ugovor potpisuju i da sada moraju vratiti dug. [Read more…]

Filed Under: IMAM PRAVO Tagged With: banke, bankrot, devaluacija, domino efekt, ekonomska kriza, Elica Grdinić, eura, Europski sud za ljudska prava, financijski sustav, franak, HNB, Imam pravo, Ivica Grčar, korisnici, krediti, kreditni kapital, likvidacija, nekretnine, valuatna klauzula, Visoki trgovački sud, Vrhovni sud

Četvrtina Hrvata u bankrotu

Autor: Ivica Grčar / 25.04.2015. Leave a Comment

Ivica GrčarZaredale su ovih dana proturječne odluke hrvatskih sudova zbog spornih kreditnih odnosa između banaka i korisnika kredita. Usporedno se u medijima oprečnim izjavama o istim kreditnim odnosima nadmeću guverner HNB, bivši i sadašnji ministri financija i ostali političari.

Sav taj metež pokazuje da više ne prolaze priče o ”nezrelim” dužnicima i ”zrelim” bankarima s neupitnim pravima na prisilnu naplatu neotplativih kredita. Banke prodaju kreditne usluge, a prerizičan kredit je isto kao i bofl roba. Kupac kredita mora imati pravo reklamacije na bofl kredit jednako kao i na bofl perilicu, hladnjak i ostale robe ili usluge. [Read more…]

Filed Under: IMAM PRAVO Tagged With: banke, bankrot, bofl, guverner HNB, Imam pravo, Ivica Grčar, korisnike kredite, kredit, kreditni odnose, ministri financija, neplaćeni računi, valutne rizike

Zidovi bez zida

Autor: Tomislav Jakić / 23.11.2014. Leave a Comment

Njemačka je obilježila događaj što je ušao u politički rječnik kao ”pad Berlinskog zida”. No svečarsku je atmosferu u Berlinu pokvario posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza, inače hvaljen na sva usta na Zapadu zbog blagoslova planu ujedinjenja Njemačke (pri čemu je prevaren obećanjem da se Atlantski pakt u zamjenu za njegovo ”da” neće širiti dalje prema istoku).

 

Upozorio je, naime, kako su zapadnim državnicima, prije svega onima u SAD-u, nakon nestanka zida u Berlinu i raspada SSSR-a ”udarili u glavu trijumfalizam i euforija”, što svijet dovodi na rub novoga hladnog rata. Vjerojatno slavljenici u Berlinu nisu očekivali takvo upozorenje, iako je ono potpuno na mjestu. I opravdava pitanje: u tih 25 godina – što smo dobili?

Na Istoku je prakticiran ”realni socijalizam”, sovjetski model zasnovan na strogo centralnom upravljanju svime, planskom gospodarstvu, svođenju privatnog vlasništva na minimum, jednopartijskom sustavu, policijskoj kontroli svega i svakoga i ograničavanju slobode kretanja, osobito slobode prelaska državnih granica prema Zapadu, ali i unutar bloka

 

Saveznici iz Drugoga svjetskog rata koji su zajedničkim snagama, pri čemu je najveći teret ponio Sovjetski Savez, porazili nacifašizam, ubrzo su se nakon njegova završetka, kako zbog hegemonističke politike Moskve tako i zbog antikomunističke histerije na Zapadu (uzrokovane dobrim dijelom i strahom krupnoga kapitala od ideologije što je podrivala njegove temelje), pretvorili u protivnike.

 

Mada je Churchill svojim govorom u Fultonu i kovanicom ”gvozdena zavjesa” svu odgovornost za faktičnu podjelu svijeta na Istok i Zapad prebacio na sovjetsku stranu, objektivni analitičari ne mogu poreći ni suodgovornost demokratskih država Zapada u kojima je, posebno u Americi, lov na ”komunističke vještice” demokraciju pretvorio u karikaturu. Vrijeme tzv. hladnog rata i blokovske podjele, ravnoteže straha, odnosno straha od uzajamnog uništenja nuklearnim oružjem, obilježilo je nekoliko desetljeća i nekoliko generacija.

 

Za to vrijeme, na Istoku je prakticiran ”realni socijalizam”, sovjetski model zasnovan na strogo centralnom upravljanju svime, planskom gospodarstvu, svođenju privatnog vlasništva na minimum, jednopartijskom sustavu, policijskoj kontroli svega i svakoga i ograničavanju slobode kretanja, osobito slobode prelaska državnih granica prema Zapadu, ali i unutar bloka.

 

U jeku hladnog rata, u Njemačkoj koja je bila podijeljena na dvije države, s dijametralno oprečnim političko-ekonomskim sustavima, u Berlinu je podignut zid, monstruozna građevina što je dijelila ”socijalistički” od ”kapitalističkog” dijela grada.

 

I taj će zid postati simbolom hladnog rata. Jedna jedina zemlja uspjela je otrgnuti se iz Staljinovog zagrljaja i lansirati svoj model – također socijalizma, ali u mnogim aspektima bitno različitog od onoga u Istočnom bloku.

Zid će postati simbolom hladnog rata. Jedna jedina zemlja uspjela je otrgnuti se iz Staljinovog zagrljaja i lansirati svoj model – također socijalizma, ali u mnogim aspektima bitno različitog od onoga u Istočnom bloku. Jugoslavenski je model, svojevrsni eksperiment koji je tekao, postao sušta negacija onoga sovjetskoga, osim u monopolu jedne stranke na vlasti i zamjetnoj ulozi policijske kontrole na unutarnjoj sceni

 

Jugoslavenski je model, svojevrsni eksperiment koji je tekao, postao sušta negacija onoga sovjetskoga, osim u monopolu jedne stranke na vlasti i zamjetnoj ulozi policijske kontrole na unutarnjoj sceni.

 

No Jugoslavija je s vremenom postajala sve liberalnija, imala je otvorene granice (u oba smjera), gospodarstvo je funkcioniralo na kombinaciji elemenata plana i slobodnog tržišta, velike su tvrtke uspješno, dakle profitabilno poslovale širom svijeta, u određenim granicama postojalo je privatno vlasništvo, ali i privatno poduzetništvo, a kategorije društvenog vlasništva i radničkog samoupravljanja omogućavale su zaposlenicima neku vrstu radničkog dioničarstva, pa čak i vlasništva nad pogonima u kojima su radili.

 

Većina građana Jugoslavije željela je da im što brže bude što bolje (ni oni nisu bili imuni na sirenski zov potrošačkog društva), ali nije pokazivala želju za radikalnom promjenom sustava, odnosno za njegovim odbacivanjem.

 

U Istočnom bloku periodično su se, međutim, javljale otvorene pobune, odnosno pokreti ili makar istaknuti pojedinci – disidenti koji su jasno pokazivali kako postoji duboko nezadovoljstvo sustavom i želja da ga se odbaci (Istočna Njemačka, Mađarska, Čehoslovačka, Poljska i, u konačnici, sam SSSR). Prije četvrt stoljeća došlo je do kulminacije u Njemačkoj Demokratskoj Republici, masovnim bijegom njezinih građana preko drugih zemalja Istoka na Zapad i pokretom pod geslom ”Mi smo narod” koji je tražio duboke unutarnje promjene.

 

Zatečeno događajima, mada je u Moskvi MihailGorbačov već lansirao politiku demokratizacije (glasnost i perestrojka), vodstvo u Istočnom Berlinu u panici je povuklo dramatičan potez – otvorilo je granične prijelaze prema Zapadu (pa dakle Berlinski zid nije pao, nego je otvoren odlukom još postojeće države DDR).

Pokušajmo u vrijeme održavanja simpozija u nekadašnjim sovjetskim satelitima na temu ”Svijet bez Zida” i ”25 godina slobode” hladno procijeniti kakva je za nas bilanca tih četvrt stoljeća. Evo, u naznakama: donijela nam je kriminalnu privatizacijsku pljačku, vratila na scenu neofašizam (kao i većini tranzicijskih država) kakav nijedna demokratska zemlja Zapada ne trpi, poništila međunacionalnu i međuvjersku toleranciju koje su ustupile mjesto netoleranciji, nepovjerenju, a nerijetko i mržnji, donijela praktični gubitak financijskog suvereniteta (banke u stranom vlasništvu) i značajan pad gospodarskih aktivnosti, bankrot i nestanak ranije uspješnih poduzeća, povezan sa sve većim brojem nezaposlenih, kao i zaposlenih ali sve siromašnijih

 

Bio je to nesumnjivo povijesni događaj za Njemačku, jer je otvorio mogućnost stvaranja jedinstvene Njemačke (govoriti o ujedinjenju farsično je, jer se sve svelo na to da je Zapadna Njemačka ”progutala” Istočnu i nametnula joj svoj sustav).

 

Bio je to također i startni znak za ostale zemlje Istočnog bloka da se može ići u promjene, pa i korjenite. Za Jugoslaviju – jedva. Jugoslavenski model neće pasti kao žrtva želje većine građana da ga odbace (kao što se danas voli tvrditi), nego agresivnog nacionalizma lansiranog iz Beograda (pa i vojnom silom), na koji je odgovoreno nacionalizmima drugih predznaka, što je u konačnici rezultiralo ratovima u kojima se raspala federacija. Dakle niti je Jugoslavija prije početka tranzicije bila isto što i tzv. Istočni blok, niti su države nastale njezinim raspadom u tranziciju ušle s jednakih pozicija kao ”politički Istok”. To treba naglašavati, jer to mnogi, pa i u Evropi, vole zaboravljati i prešućivati.

 

Pokušajmo u vrijeme održavanja simpozija u nekadašnjim sovjetskim satelitima na temu ”Svijet bez Zida” i ”25 godina slobode” hladno procijeniti kakva je za nas bilanca tih četvrt stoljeća.

 

Evo, u naznakama: donijela nam je kriminalnu privatizacijsku pljačku, vratila na scenu neofašizam (kao i većini tranzicijskih država) kakav nijedna demokratska zemlja Zapada ne trpi, poništila međunacionalnu i međuvjersku toleranciju koje su ustupile mjesto netoleranciji, nepovjerenju, a nerijetko i mržnji, donijela praktični gubitak financijskog suvereniteta (banke u stranom vlasništvu) i značajan pad gospodarskih aktivnosti, bankrot i nestanak ranije uspješnih poduzeća, povezan sa sve većim brojem nezaposlenih, kao i zaposlenih ali sve siromašnijih.

 

Da, dobili smo slobodne izbore, politički pluralizam, nesputanu slobodu govora (pod kojom se krijumčari najprizemniji povijesni revizionizam, ali i demoniziranje antifašizma i antifašističke borbe iz Drugoga svjetskog rata) i još – nepovratno ”požutjele” medije.

 

A izgubili smo, izuzmemo li zaista rijetke izuzetke, ozbiljno i vjerodostojno novinarstvo. Dobili smo vlast (bez obzira na to o kojim je strankama riječ) koja je zarobljenik ”isluženoga” neoliberalnog modela, koja je zaboravila što je to ”socijala” i kojoj nedostaje i snage i vizije da brani nacionalne interese zemlje i njezinih građana. I dobili smo sve veći raskorak između manjine koja ima (i može gotovo sve) i većine koja nema ili nema dovoljno (pa ne može gotovo ništa). Korupcija i kriminal cvjetaju.

 

Na svjetskoj sceni dobili smo, riječima Gorbačova, Zapad kojemu su nestankom socijalizma i raspadom SSSR-a u glavu udarili trijumfalizam i euforija, pa smo na pragu novoga hladnog rata. Jesmo li zbog svega toga, 25 godina nakon pada Berlinskog zida, postali istinski slobodni? Za ovu priliku ostat ćemo na pitanju.

 

(Prenosimo s portala tjednika Novosti).

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: autograf.hr, banka, bankrot, Berlonski zid, država, gospodarstvo, Jugoslavija, nezaposlenost, Njemačka, Novosti, orbi, policija, politika, populis, portal, SAD, socijalizam, tjednik, Tomislav Jakić, tranzicija, zid

Neradnička odmara se klasa

Autor: Nela Vlašić / 29.08.2014. Leave a Comment

Kolumna je prvotno bila objavljena na autografu.hr 1. kolovoza 2014.

 

U Hrvatskoj je protekloga mjeseca samo kiše bilo viška. S vodom smo u suficitu, sa svim ostalim smo deficitarni. Najviše s pameću, kao da je ta vodurina što lijeva svuda i odsvuda isprala i posljednja zrnca solidarnosti i zdravoga razuma. Shodno tome nedostaje razumijevanja, empatije, suosjećanja i obzira. Glupost je zla – u pravilu ne vodi računa o osjećajima drugih, pa čak ni onda kad od njih živi. Poznaje i poštuje samo silu.

 

Danima nas bombardiraju informacijama o prezaduženosti građana. Oko 318.000 građana duguje blizu četiri milijarde eura, točnije 28 milijardi kuna. Ti jadničci koji su se u bezizlaznoj situaciji našli većim dijelom zbog neisplate plaća, višegodišnjeg života na minimalcu ili pak gubitka posla u nekim ozbiljnim godinama kad je pronalazak drugog zaposlenja čisti science fiction, spas od pljenidbi i ovrha što im vise nad glavom vidjeli su u dugo najavljivanom Zakonu o osobnome bankrotu.

 

No ovih dana mnogo se piše o tome kako će upravo ti ljudi i njihove obitelji, nakon proglašenja bankrota, biti osuđeni na život nedostojan čovjeka s nešto manje od 3,5 eura dnevno. Drugačije rečeno, s 800 kuna mjesečno sve dok ne podmire sva dugovanja prema bankama ili državi.

Povremeno se pitam tko je odgojio te ljude? Gdje rastu hrvatski političari tako površni, bezosjećajni, neodgovorni, da gotovo nema te situacije u kojoj će javni interes, opće dobro staviti, oprostite na izrazu, ispred svog dupeta. Pitam se štrecne li Milanku Opačić kad novinaru kaže da će i ove godine na možda najskuplju jadransku destinaciju – u Dubrovnik, grad koji mnoge autsorsane čistačice i domari mogu vidjeti samo na razglednicama

 

Dakle u zemlji u kojoj bangladeška bijeda visi nad glavama 318.000 ljudi i njihovih bližnjih, u zemlji u kojoj vanjski dug raste geometrijskom progresijom, u zemlji – sada je to evidentno – kojoj turizam, ne samo zbog srpanjske rupe, neće donijeti toliko željeno olakšanje, očekivali biste opsadno stanje među političarima i onima na poziciji i onima u opoziciji. U nekoj ozbiljnoj državi radilo bi se neprekidno i u Saboru i u Vladi. Ljetu usprkos gorila bi do dugo u noć svjetla na Markovu trgu… Normalno bi bilo, zar ne, da se traže i nude rješenja jer oporba (HDZ) dahće za vratom i prijeti kako će i prije propisanog roka zasjesti u koalicijske fotelje.

 

U ozbiljnoj državi da, ali ne i u Hrvatskoj!

 

U nas se zastupnici od šezdeset radnih dana, od kojih neki nisu ni četvrtinu odradili, odmaraju također šezdeset dana, jer novo zasjedanje Viskog doma možemo očekivati tek u rujnu. Najgore od svega, piše ovih dana riječki Novi list, što ih se za nerad najvjerojatnije neće moći sankcionirati, jer su od naroda odabrani. Blago narodu s takvim “hej, haj uživaj” odabranicima.

 

Ne brine naše odabraniketo što s dozom užasa ovih dana gledamo dnevnike, čitamo portale i novine ako imamo sreće da se u obiteljskom budžetu nađe dnevno sedam kuna viška. Što nas prolazi jeza jer u ministarstvima, ako izuzmemo plaće, nema ni milimetar prostora za nove uštede koje, svemu usprkos, traži Linićev nasljednik mlađahni Boris Lalovac.

 

Svi ministri gotovo unisono to tvrde. Izuzetak je neiskusni Vedran Mornar, koji ovaj puta bez konzultacija s Kaptolom stidljivo najavljuje nepopularnu mjeru štednje na subvencijama za prijevoz učenika-putnika. Dakle, još jedan udar na džep roditelja. Još jedan dodatni trošak koji može već najesen povećati broj od već sada strašnih 318.000 prezaduženih građana u prezaduženoj državici…

 

Koga briga za strahove i strepnje onih pred ekranima televizora i kompjutora. Hrvatske političare zasigurno ne. Pa, zaboga, ljeto je. Vrijeme da se od nerada malo odmore, da se aktiviraju, plivaju trče, jedre. Zastupnici to već čine, red je došao i na ministre. Vlada je od narednog tjedna na nezaslužnom godišnjem odmoru. Na Markovu do dugo u noć, u pustu ljetnu noć do daljnjega bit će mrak.

Grize li savjest premijera Zorana Milanovića dok se brćka oko Bakarićeve vile na Hvaru, koja se sada zove Vila Kovač, i u sebi pjevuši “…ne, ne, neradnička odmara se klasa, plavi se Jadran talasa!” Ne grize i neće ga gristi sve dok umjesto Jadrana ne zatalasaju trgovi, pa i Markov sa onih 318 tisuća bankrotiranih i isto toliko nezaposlenih! Glupost je zla i često razumije samo silu. I zato ja živim za dan kad će se trgovi nakon ovakvih bezdušnih izjava političara zaplaviti i zatalasati od radničkih trliša

 

Bez imalo srama pred ljudima koji već sada podižu nenamjenske kredite jer drugačije ne mogu namaknuti nekoliko tisuća kuna za svoje đake, koliko im treba za nove udžbenike, teke, tenisice i ruksake, a u nekim obiteljima sve to puta dva ili tri, pričaju kako kreću u potragu za tenis-terenima u Splitu (Branko Grčić) ili za vjetrom pogodnim za jedrenje po srednjem i južnom Jadranu poput Anke Mrak Taritaš. Gunja i Rajevo selo nek’ čekaju jesen u pljesnivim kućama i Bogu se mole da ne bude kišovita.Tad bi mogla otpočeti obnova – novi alibi nesposobne Vlade za najavljeni rebalans.

 

Povremeno se pitam tko je odgojio te ljude? Gdje rastu hrvatski političari tako površni, bezosjećajni, neodgovorni da gotovo nema te situacije u kojoj će javni interes, opće dobro staviti, oprostite na izrazu, ispred svog dupeta.

 

Pitam se štrecne li Milanku Opačić kad novinaru kaže da će i ove godine na možda najskuplju jadransku destinaciju – u Dubrovnik, grad koji mnoge autsorsane čistačice i domari mogu vidjeti samo na razglednicama. Naravno da je ne štrecne jer bi u protivnome preskočila odmor. Srami li se, primjerice, Gordan Maras, onako pet minuta pred spavanje, svojih gluposti, nesposobnosti i neodgovornosti kad u općoj krizi i besparici od Vlade traži i dobiva (pa makar i europske pare) za PR agencije. Ma kakvi, uvjeren je da mu to pripada.

 

Grize li savjest premijera Zorana Milanovića dok se brčka oko Bakarićeve vile na Hvaru, koja se sada zove Vila Kovač, i u sebi pjevuši “…ne, ne, neradnička odmara se klasa, plavi se Jadran talasa!” Ne grize i neće ga gristi sve dok umjesto Jadrana ne zatalasaju trgovi, pa i Markov sa onih 318 tisuća bankrotiranih i isto toliko nezaposlenih.!

 

Glupost je zla i često razumije samo silu. I zato ja živim za dan kad će se trgovi nakon ovakvih bezdušnih izjava političara zaplaviti i zatalasati od radničkih trliša.

Filed Under: POGLED S LIJEVA Tagged With: autograf.hr, bankrot, Dubrovnik, HDZ, Hvar, Jadran, kolumna, Kovač, Markov trg, Milanka Opačić, ministar, Nela Vlašić, neradnik, odmor, Pogled s lijeva, politika, premijer, SDP, Vlada, Zoran Milanović

  • 1
  • 2
  • Next Page »

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Silom na silu

    Silom na silu

    boris-raseta
  2. Genocidnost palanke

    Genocidnost palanke

    boris-dezulovic
  3. Krivosuđe

    Krivosuđe

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Spomenici iznikli iz šikare

    Spomenici iznikli iz šikare

    n-jovanovic
  2. Milka i Anka na kraju tunela

    Milka i Anka na kraju tunela

    paulina-arbutina
  3. Bogdankina želja

    Bogdankina želja

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog...

    07.01.2022.
  2. Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    07.01.2022.
  3. Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    07.01.2022.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT