novinarstvo s potpisom
Rade Šerbedžija
Foto: Jovica Drobnjak
Kada se dogodio taj strašni potres u Petrinji, Glini, Sisku i okolnim gradovima i selima, zaželio sam odmah otići tamo i pridružiti se svim onim ljudima dobre volje koji su pohitali da pomognu unesrećenim žiteljima Banije ili Banovine (već kako vam drago). [Read more…]
(Iz nastupnoga govora mons. dr. fra Ivice Petanjka, biskupa krčkog, katedrala u Krku, 22. ožujka 2015).
U ono vrijeme i za sva vremena, jer je riječ Gospodina našega Isusa Krista vječna, stoji zapisano: “Ne dajte se zvati ‘Rabbi’, jer jedan je učitelj vaš, a svi ste vi braća. Ni ocem ne zovite nikoga na zemlji, jer jedan je Otac vaš – onaj na nebesima. I ne dajte da vas vođama zovu, jer jedan je vaš vođa – Krist” (Mt 23, 8-10). [Read more…]
Izjava za IKA-u vladike Milana Šašika, biskupa Mukačeva, koji je boravio u Dubrovačkoj biskupiji
Dubrovnik, (IKA, 12.08.14.) – Vladika Milan Šašik, grkokatolički biskup Mukačeva u Ukrajini, kojeg je godine 2002. za biskupa zaredio papa Ivan Pavao II., a koji ovih dana privatno boravi u Dubrovačkoj biskupiji, dao je izjavu za IKA-u o stanju u Ukrajini.
“Situacija u Ukrajini jako je teška, posebno u dvije pokrajine na istoku zemlje Lugansk i Donjeck, gdje ukrajinski vojnici moraju ne samo braniti, nego i oslobađati područje koje su Rusi okupirali. Oni se, naravno, ne predstavljaju kao Rusi, nego kao stanovnici tih pokrajina, ali zna se tko stoji iza njih, tko im pomaže bilo u oružju bilo u novcu, a to je Rusija”, rekao je vladika.
O položaju katolika u toj situaciji kazao je: “Na istoku nema puno katolika, ali postoje katoličke crkve te grkokatolički biskup u Donjecku. Okupatore ne zanima niti jedna crkva niti vjera nego okupacija. Ubili su nekoliko protestantskih pastora i pravoslavnih svećenika, u zatvore strpali grkokatoličke i rimokatoličke svećenike, tako da oni uopće ne gledaju tko pripada kojoj Crkvi. Za sebe kažu da su pravoslavni, ali se u njihovu ponašanju i životu vidi da nisu kršćani.”
Na pitanje što Katolička crkva na terenu čini, biskup je rekao kako su svi rimokatolički i grkokatolički biskupi napisali pisma koja su poslali svim župama pozivajući vjernike da se mole za mir. Početkom veljače poslali su okružnicu u kojoj se ističe pravo ljudske osobe na obranu.
Također su, molitvom po svim grkokatoličkim župama 6. travnja u čitavoj Ukrajini posvetili Ukrajinu Blaženoj Djevici Mariji i to je bio dan kada se u molitvi ujedinila cijela zemlja. Od početka veljače započela je i molitva za mir diljem Ukrajine u kojoj se biskupije izmjenjuju u trajnoj molitvi.
Osvrćući se na poticaje pape Franje i biskupa vjernicima da mole za mir u Ukrajini, na što su se odazivali i vjernici Dubrovačke biskupije, vladika je rekao: “Svi oni koji žive u Ukrajini iznimno su zahvalni za molitvu pape Franje kao i za molitve svih koji mole za mir u Ukrajini. Također, molim da te molitve za mir u Ukrajini ne prestanu! Jer sad se vidi da je ovo opasno ne samo za Ukrajinu nego i za mir u cijelom svijetu.
Zamolio bih i da se moli i za obraćenje Rusije. U Rusiji su se stanovnici gotovo sto posto izjasnili kao pravoslavni vjernici, ali samo njih dva posto dolazi na obrede na Uskrs.”
Na pitanje ima li nade za mir u Ukrajini, biskup je istaknuo da se bez nade ne može živjeti, a i razum također govori da vladati silom i snagom nad drugima nije dobro i da to u sebi treba nadvladati.
Vladika Milan susreo se i s dubrovačkim biskupom Matom Uzinićem te obišao crkve i druge povijesne znamenitosti Dubrovnika.
(Prenosimo s portala IKA-e).
