autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZLATNI REZ
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Odlazi Angela Merkel, kancelarka slobodnog svijeta

Autor: Peter Kuzmič / 26.09.2021.

AUTOGRAF Peter Kuzmič bU Njemačkoj su danas izbori. Rezultate nećemo znati sve do ponoći, ali ispitivanja javnog mnijenja daju laganu prednost pobjedi SPD-a (socijaldemokrata) i vjerojatnoj koaliciji sa zelenima u sastavljanju nove vlade. [Read more…]

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: Angela Merkel, Boris Trajkovski, DDR, Helmu Kohl, Horst Kasner, kancelarka, Njemačka, Peter Kuzmič, Vrijeme i vječnost

Berlinski zid – nastavak željezne zavjese i pravo domoljublje

Autor: Peter Kuzmič / 10.11.2019. Leave a Comment

AUTOGRAF Peter Kuzmič bU svom uredu na Sveučilištu u Bostonu na istaknutom mjestu držim autentičan komad Berlinskog zida. Poklonili su mi ga njemački kolege iz bivšeg DDR-a u prisutnosti velečasnog pastora Horsta Kasnera i njegove kćerke Angele Merkel, tada najmlađe ministrice u vladi kancelara Helmuta Kohla. [Read more…]

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: .Winston Churchill, Angela Merkel, Ante Žužul, Berlinski zid, Boris Trajkovski, Dalibor Brozović, Damir Boras, DDR, Dole, Horst Kasner, Ivan Golub, Jan Pelikan, Josip Šetnija, Kramarić, Kučan, Leopold Kuzmič, Mirković, Miroslav Krleža, Peter Kuzmič, Putin, Securitate, STASI, Tito, Tomislav Ladan, Vrijeme i vječnost, Westminster College, Žarko Domljan

Protestantski pomiritelj

Autor: Peter Kuzmič / 10.03.2014. Leave a Comment

Privremeni predsjednik Ukrajine Oleksandr Turchinov (49) nalazi se pred teškim izazovima. Po mišljenjima nekih komentatora njegova protestantska vjera bi mu mogla koristiti u složenoj misiji gradnje mostova u duboko podijeljenoj zemlji. S druge strane mu novinski naslovi poput “Baptistički pastor upravlja Ukrajinom” mogu samo naštetiti u zemlji koja je većinski pravoslavna i u kojoj se na protestante gleda kao na zapadne uljeze koji razbijaju jedinstvo naroda i ugrožavaju njegovu tisućljetnu nacionalnu vjeru.

 

No u Ukrajini se ni pravoslavci ne mogu pohvaliti crkvenim jedinstvom jer su ozbiljno podijeljeni na tri crkve. Najbrojnija među njima je Ukrajinska pravoslavna crkva – Kijevski patrijarhat, koja obuhvaća oko 50 posto Ukrajinaca. Tu crkvu Ruska pravoslavna crkva ne priznaje te je stoga bez autokefalnosti, vrlo slično Makedonskoj pravoslavnoj crkvi kojoj autokefalnost osporava Srpska pravoslavna crkva.

 

Oko 26 posto pravoslavaca pripada “pravovjernoj” Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi – Moskovski patrijarhat, a zatim je tu i treća – Ukrajinska autokefalna crkva kojoj pripada nešto više od 7 posto ukrajinskog stanovništva. Treba istaći i fenomen Grkokatoličke crkve (unijati) koji su sa 8 posto stanovnika najbrojnija nacionalna grupacija vjernika koji Bogu služe po istočnom obredu iako su pod papinskom jurisdikcijom te stoga predstavljaju najveći kamen spoticanja između pravoslavnog i (rimo)katoličkog kršćanstva u svijetu.

O Borisu Trajkovskom (1956. – 2004.) proteklih je dana opet izrečeno mnogo pohvalnih rijeci na mnogim visokim mjestima od makedonskih, europskih i američkih lidera koji ga smatraju “spasiteljem moderne Makedonije” jer je spriječio građanski rat, svojom politikom pomirenja Makedonaca i Albanaca spriječio raspad Makedonije te svoju domovinu nepovratno usmjerio u pravcu zapadnih demokracija i asocijacija

 

Rimokatolika je u Ukrajini malo, oko 2 posto, slično kao i baptista i pentekostalaca koji predstavljaju najbrojniji i najvitalniji dio protestantizma ne samo u Ukrajini nego i u Rusiji i većini bivših republika Sovjetskog Saveza.

 

Turchinov je izabran za predsjednika Verkhovne Rade (parlamenta), a zatim i države kao naširoko prepoznatljiva desna ruka Julije Timošenko. On je mnogima poznat i po svom romanu ”IIuzija straha”, knjige koja je krcata biblijskim citatima i slikama i po kojoj je snimljen film koji je 2008. godine nominiran za Academy Award kao najbolji inozemni film.

 

Osobno sam Turchinova upoznao na jednom od razvikanih Molitvenih doručaka u Washingtonu kada nam je kao političar posvjedočio da redovito propovijeda Evanđelje u svojoj matičnoj baptističkoj crkvi Riječ života u glavnom gradu Ukrajine. U vrijeme nedavna susreta s njim u Kijevu jedan mu je američki kolega komplimentirao kao “prvom evangeliku koji je predsjednik jedne pravoslavne zemlje.”

 

Dobro informirani i uvijek trezveni i samozatajni Turchinov ga je ispravio podsjetivši da je prije njega u “pravoslavnoj Makedoniji predsjednik bio isto evangelik, metodist Boris Trajkovski.” Iznenadio se kada sam mu priopćio da nekoliko dana kasnije u Skopju trebam sudjelovati na Međunarodnom forumu prigodom desete obljetnice tragične smrti Trajkovskog.

 

O Borisu Trajkovskom (1956. – 2004.) proteklih je dana opet izrečeno mnogo pohvalnih rijeci na mnogim visokim mjestima od makedonskih, europskih i američkih lidera koji ga smatraju “spasiteljem moderne Makedonije” jer je spriječio građanski rat, svojom politikom pomirenja Makedonaca i Albanaca spriječio raspad Makedonije te svoju domovinu nepovratno usmjerio u pravcu zapadnih demokracija i asocijacija. Mi koji smo ga dobro poznavali, smo u trenu njegove iznenadne smrti ali i danas, deset godina kasnije, prizivali jednu od mnogih mudrih izreka velikog Lava Tolstoja: “Što dublje poznaješ život, tim manje vjeruješ da se on može uništiti smrću.”

 

Kobni udar njegova aviona (26. veljače 2004.) u onu hercegovačku planinu nadomak Mostara odjeknuo je u mojim polugluhim ušima teško prihvatljivom po(r)ukom kako mi ljudi, čak i u najboljim godinama i pri odličnom zdravlju, ipak nismo gospodari svoje budućnosti te kako smrt i vječnost relativiziraju svaku sadašnjost.

Neki antiekumenski i antieuropski orijentirani episkopi većinske Makedonske pravoslavne crkve nisu mogli prihvatiti protestanta kao svog predsjednika. Povremeno su objavljivali, a još češće naručivali novinske napade, okrivljujući ga za širenje netradicionalnih vjera, za modernističke ideje, za nedostatak patriotizma i kao promotora neprihvatljivog etničkog i vjerskog pluralizma

 

Borisa Trajkovskog sam upoznao prije točno četrdeset godina. Tadašnji superintendant (nešto poput biskupa kojeg na crkvenoj sinodi demokratski biraju delegati mjesnih crkvi) Evangeličke metodističke crkve u bivšoj Jugoslaviji, makedonski pastor Krum Kalajlijev, došao je u Zagreb pripremati put za metodističke kandidate za studij teologije na Evanđeoskom teološkom fakultetu (tada Biblijsko teološki institut). Taj izuzetno elokventan propovjednik i sveti čovjek bio je duboko zabrinut za duhovno stanje u svojoj crkvi.

 

Odgovor je tražio u kadrovskoj obnovi pa je stoga kanio poslati nekoliko studenata na naše učilište. Među njima je posebno spominjao predanog i ambicioznog Borisa Trajkovskog, “duhovno probuđenog mladića” iz Strumice koji je silno želio studirati teologiju. Boris je već tada, kako je uobičajeno među duhovno probuđenim metodistima, propovijedao evanđelje u svojoj mjesnoj crkvenoj zajednici. Vidjelo se da je talentiran i privlačile su ga mnoge stvari, ali ljubav za teologiju i Sveto pismo ga je pratila sve do posljednjeg dana života.

 

Tada je iz obiteljskih razloga prevagnulo mišljenje da ostane u Makedoniji te da u Skoplju studira pravo. Usput je nedjeljom propovijedao, vodio tjedna biblijska proučavanja mladih i odlazio na teološke tečajeve u zemlji i inozemstvu. Često je znao reći da mu je žao što nije mogao upisati redoviti studij teologije te da mu stoga trebaju najbolji biblijski komentari i teološki priručnici za permanentno teološko obrazovanje.

 

Na više mjesta u svijetu je govorio o tome kako visoko cijeni Teološki fakultet u Osijeku, a sredinom devedesetih je imao najozbiljnije namjere da tu magistrira. Kako je ranije planove za studij teologije prekinulo pravo, tako se neovisnošću Makedonije umiješala politika.

 

Poslije njegova iznenađujućeg izbora za predsjednika Makedonije imao sam čast preporučiti ga za počasni doktorat na Ausbury Theological Seminary, najvećem metodističkom visokom teološkom učilištu u Americi. Zadnji naš razgovor išao je u pravcu da mu se ta časna diploma uruči u okvirima svečane promocije na Evanđeoskom teološkom fakultetu u Osijeku u lipnju 2004., na kojoj je bio planiran kao glavni govornik.

Boris Trajkovski se dostojanstvenom dosljednošću, srdačnošću i otvorenim pristupom svima, kao i zdravorazumskom politikom vrlo učinkovito suprotstavio bučnoj, ali ispraznoj retorici političke scene uveliko zagađene isključivostima i pljesnivom frazeologijom. Bio je protiv svakog samozavaravanja i manipulacije, protiv nacio-religijske igre nekontroliranim strastima i zloupotrebljavanim simbolima

 

Imali smo brojne susrete u različitim dijelovima svijeta i plodonosno surađivali na nekoliko projekata od međunarodnog značaja. U jednom me je uglednom društvu u Washingtonu predstavio kao svog “neplaćenog političko-teološkog savjetnika.”

 

U najdubljem sjećanju mi je ostao zajednički nastup na “Molitvenom ručku” u Berlinu, u organizaciji njemačkog Bundestaga. Tamo smo upoznali “Kohlovu djevojčicu s Istoka” tada mladu ministricu Angelu Merkel i njezina oca, protestantskog pastora Horsta Kasnera. Providnost je htjela da godinu nakon Borisove prerane smrti Angela postane prva njemačka kancelarka.

 

Boris Trajkovski je poput Angele Merkel, u najboljoj duhovnoj tradiciji discipliniranih protestanata, od malih nogu memorirao ključne biblijske ulomke koji su značajno oblikovali njihov svjetonazor i vrijednosni sustav. U visokim vjerskim krugovima u Rimu i Skoplju se dugo prepričavalo kako je u svibnju 2000. Boris Trajkovski u Vatikanu impresionirao papu Ivana Pavla II. svojim izvrsnim poznavanjem Svetoga pisma. Dvije godine kasnije u Oslu je primio Svjetsku metodističku nagradu za mir, istu nagradu koju su prije njega primili Nelson Mandela, Kofi Annan, Jimmy Carter i Mihael Gorbačov. Tom je prigodom rekao: “Svi narodi čeznu za mirom, ali pravi i trajni mir nalazi se u osobnoj zajednici s Isusom Kristom.”

 

Tamo i na mnogim drugim mjestima Boris je isticao da su njegov osobni i obiteljski moral kao i sveukupni zbir etičkih uvjerenja oblikovani Božjom riječju. Svaki je dan otpočinjao i završavao čitanjem Biblije i molitvom. Pastoralno-prijateljski sam ga posjetio nekoliko dana nakon pucnjave na njegov ured i još danas pamtim kako mi je sa suzama u očima rekao kako se ne boji smrti jer – “moj život je u Božjim rukama.”

 

Neki antiekumenski i antieuropski orijentirani episkopi većinske Makedonske pravoslavne crkve nisu mogli prihvatiti protestanta kao svog predsjednika. Povremeno su objavljivali, a još češće naručivali novinske napade, okrivljujući ga za širenje netradicionalnih vjera, za modernističke ideje, za nedostatak patriotizma i kao promotora neprihvatljivog etničkog i vjerskog pluralizma.

Ne čudi ni što su o liku i zaslugama Borisa Trajkovskog prigodom desete obljetnice smrti progovorili vodeći bivši i sadašnji političari i najugledniji kršćanski i islamski vjerski lideri. Njegov predsjednički mandat predstavlja, prema riječima predsjednika parlamenta izrečenim na nedavnoj svečanoj akademiji, “spašavanje jedinstva Makedonije putem Ohridskog sporazuma i renesansu makedonske vanjske politike.”

 

Boris se nije dao isprovocirati, nije uzvraćao, ali se nije dao ni pokolebati u svojoj progresivnoj viziji, pomiriteljskoj misiji i proeuropskoj orijentaciji. Živio je iz svoje evanđeoski utemeljene i ekumenski otvorene vjere, ali je nikome nije nametao. Vjerovao je da nije slučajno postao predsjednikom te da ga je takvog drukčijeg upravo Božja providnost izabrala kako ga ni Makedonci (pravoslavci) ni Albanci (muslimani) ne bi mogli optuživati za pristranost.

 

Boris Trajkovski se dostojanstvenom dosljednošću, srdačnošću i otvorenim pristupom svima, kao i zdravorazumskom politikom vrlo učinkovito suprotstavio bučnoj, ali ispraznoj retorici političke scene uveliko zagađene isključivostima i pljesnivom frazeologijom. Bio je protiv svakog samozavaravanja i manipulacije, protiv nacio-religijske igre nekontroliranim strastima i zloupotrebljavanim simbolima.

 

Sanjao je Makedoniju koja je ne samo politički neovisna i sigurna unutar svojih granica nego i istinski demokratska i gospodarski napredna. To je vrlo uvjerljivo prikazano u dokumentarnom filmu “Predsjednik” a ovih dana opet potvrđeno na svečanoj akademiji u makedonskom parlamentu, na mjestu njegove pogibije u Rotimlju i na Forumu o religioznom liku političkog lidera.

 

Trajkovski je kao mlad protestantski vizionar okrenut prema budućnosti uz moderniziranu Makedoniju simultano sanjao i Europu. Stoga ne čudi što je glavni govornik na njegovu ispraćaju, na koji je, prema riječima britanskog Lorda Griffithsa, “došlo pola Makedonije plus who is who in Europe,” bio Hose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije. U oba doma američkog kongresa Trajkovski je višestruko memoriran kao “progresivni pomiritelj” naroda i vjera, pri čemu se najviše ističe sjajno napisana rezolucija koju su sponzorirali tada najugledniji senatori (Vojnović, Luger i Biden).

 

Ne čudi ni što su o liku i zaslugama Borisa Trajkovskog prigodom desete obljetnice smrti progovorili vodeći bivši i sadašnji političari i najugledniji kršćanski i islamski vjerski lideri. Njegov predsjednički mandat predstavlja, prema riječima predsjednika parlamenta izrečenim na nedavnoj svečanoj akademiji, “spašavanje jedinstva Makedonije putem Ohridskog sporazuma i renesansu makedonske vanjske politike.”

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: autograf.hr, Barosso, Biden, Boris Trajkovski, EU, Europa, Griffiths, Hrvatska, kolumna, Luger, Makedonija, Merkel, nemiri, Ohrid, Peter Kuzmič, politika, Srbija, Vojnović, Vrijeme i vječnost

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT