Tomislav Karamarko posljednjih je dana često bio pred novinarima i kamerama. A uz njega Ladislav Ilčić. Nakon pregovora s Mostom, uz Karamarka Ilčić. Nakon konzultacija s Predsjednicom, opet Ilčićeva glava iznad Karamarkova ramena. Činilo se kao da je upravo predsjednik Hrasta – Pokreta za uspješnu Hrvatsku, dobio zadatak da uljepšava svaki kadar u kojem nešto govori predsjednik HDZ-a i vođa Domoljubne koalicije. [Read more…]
Diviti se Orbanu ili hrabroj kancelarki Merkel?
U trenutku kada je veći dio svijeta opet uvučen u žestoku raspravu o ravnoteži sigurnosti i slobode, Kancelarka postavlja velike zahtjeve pred njemački narod, a preko njihovog primjera također i pred nas ostale. Da iskazujemo dobrodošlicu. Da se ne bojimo. Da vjerujemo kako velike civilizacije grade mostove, a ne zidove, i da se ratovi dobivaju i na bojištu i izvan njega. [Read more…]
Diviti se Orbanu ili hrabroj kancelarki Merkel?
U trenutku kada je veći dio svijeta opet uvučen u žestoku raspravu o ravnoteži sigurnosti i slobode, Kancelarka postavlja velike zahtjeve pred njemački narod, a preko njihovog primjera također i pred nas ostale. Da iskazujemo dobrodošlicu. Da se ne bojimo. Da vjerujemo kako velike civilizacije grade mostove, a ne zidove, i da se ratovi dobivaju i na bojištu i izvan njega. [Read more…]
Sretna zemlja u kojoj nitko ne čezne za demokracijom
Prije deset dana u zagrebačkoj su se zračnoj luci susrela dva orkestra. Tamburaški orkestar HRT-a letio je na turneju u SAD, a Zagrebačka filharmonija, i ja s njom, u Oman. Poželjeli su jedni drugima sretan put, ali poneki je tamburaš ipak izrazio blagu zabrinutost za filharmoničare što u ova vremena lete baš u arapski svijet. [Read more…]
Na istom zadatku u borbi protiv terorizma
Na posljednji teroristički napad u Parizu reagirao je i Charlie Hebdo, satirički časopis čiji su ljudi bili meta i žrtve siječanjskog pokolja u francuskoj prijestolnici. Sada su objavili karikaturu Francuza koji se protiv terorizma bori šampanjcem. Držeći u jednoj ruci bocu, a u drugoj čašu, on pleše dok pjenušac iz njegova tijela curi kroz rupe do metaka kao iz izrešetane bačve. [Read more…]
Zrna pijeska koja nose čitav svemir, ili pakao
U prva dva desetljeća 19. stoljeća Europom su harali ratovi. Sila je krenula iz Francuske, u ime bratstva, jednakosti i slobode. Ime joj je bilo Napoleon koji je naumio, današnjim jezikom rečeno, svijetu donijeti demokraciju. Cijena u ljudskim životima bila je strašna, čak i prema kriterijima genocidnog 20. stoljeća. Procjene povjesničara kreću se od tri do šest milijuna ubijenih, od čega dobru trećinu čine civili. O izbjeglicama da ne govorimo. [Read more…]
Da, može se preko leševa
Dvadeset mjeseci prijetnje zatvorom za dvoje ubijenih? Kako je sutkinja mogla tako pogriješiti, zna li ona uopće predmet, je li pročitala ijedan izvještaj, čula bilo kojeg svjedoka, napravila si crtež, pokušala makar ikome slučajnom objasniti što misli o događaju, pomorskoj nesreći u kojoj je gliser četiri minute jurio brzinom od 26,3 čvora na sat prema jedrilici da bi je na kraju, kada je naletio na nju, raspolovio? I pritom u komade rasjekao par s broda koji je do tada mirno plovio brzinom od četiri čvora na sat. [Read more…]
Schmidt je div, a Hrvatska je provincija
U utorak Njemačka je stajala mirno. Ne na ukočen vojnički način, nego pognute glave, s velikim poštovanjem. U utorak, 10. studenog 2015. godine, umro je Helmut Schmidt.
Nije, naravno, stala čitava Njemačka, užurbana, zaposlena, uskomešana, zabrinuta, prepuna izbjeglica i stranaca. Nisu se oglasile sirene koje prekidaju dan, zaustavljaju život i naređuju minutu šutnje. [Read more…]
Schmidt je div, a Hrvatska je provincija
U utorak Njemačka je stajala mirno. Ne na ukočen vojnički način, nego pognute glave, s velikim poštovanjem. U utorak, 10. studenog 2015. godine, umro je Helmut Schmidt.
Nije, naravno, stala čitava Njemačka, užurbana, zaposlena, uskomešana, zabrinuta, prepuna izbjeglica i stranaca. Nisu se oglasile sirene koje prekidaju dan, zaustavljaju život i naređuju minutu šutnje. Ali, ona ozbiljna Njemačka, [Read more…]
Moramo ozbiljno porazgovarati sa svojim mrtvima
Na početku drugog čina Verdijeve opere Sicilijanske večernje u svoju se domovinu, Siciliju, okupiranu od Francuza, iz progonstva vraća liječnik Jean de Procida. Opera je na francuskom jer Verdi ju je, prema libretu francuskog dramatičara Eugenea Scribea, skladao za parišku pozornicu. Zato likovi imaju francuska imena, pa tako i Jean de Procida, u povijesnoj stvarnosti Giovanni Procida. [Read more…]
- « Previous Page
- 1
- …
- 30
- 31
- 32
- 33
- 34
- …
- 42
- Next Page »