U starosnu mirovinu ubuduće bismo mogli po dvije varijante: sa 67 godina i najmanje 15 godina staža, ili sa 65 godina, uz isti staž, no u tom bi se slučaju svima koji imaju manje od 41 godinu staža mirovina umanjivala. U prijevremenu starosnu mirovinu moglo bi se ranije, sa 62 godine, uz uvjet da osoba ima najmanje 35 godina staža, stoji u Nacrtu prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju koji je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava objavilo na svojim stranicama, čime je otvorena javna rasprava o nacrtu.

Prijevremene starosne mirovine, dakle one ostvarene sa 62 do 67 godina umanjivale bi se za svaki mjesec koji umirovljeniku nedostaje do 67 godina, kao što je slučaj i sada s prijevremenima. Najveće umanjenje primjenjivalo bi se na one koji imaju “samo” 35 godina staža – 0,34 posto po mjesecu koji osiguraniku nedostaje do 67 godina, odnosno 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Za 36 godina staža penalizacija bi iznosila 18 posto, zatim 15, 9 i šest posto za one koji bi u mirovinu išli sa 62 godine i 40 godina staža. Ukratko, riječ je o prijedlogu koji ide za tim da se omogućava umirovljenje sa 65 godina, ali se te mirovine i penaliziraju kako bi se potakao dulji rad i dulji staž.

Prema nacrtu prijedloga, dobna granica za umirovljenje povećavala bi se za 3 mjeseca godišnje. Zasada je rubrika godine od koje bi započelo povećanje dobne granice prazna, no kad bi to, na primjer, započelo 2014., puni uvjeti stupili bi na snagu 2021. godine. No, za žene bi se istodobno primjenjivalo dulje prijelazno razdoblje. Njihova dob za mirovinu trenutno se usklađuje s dobi za umirovljenje muškaraca, što bi trebalo završiti do 2030. godine. Tako bi za žene koje se mogu uklopiti u te prijelazne uvjete vrijedilo povoljnije razdoblje.

U skladu s najavama, aktualna vrijednost mirovine, parametar koji je važan za izračun novih mirovina i njihovo usklađivanje, ne bi više bio sveden samo na polovicu plaće i troškova života u prethodnom polugodištu, već bi se ta stopa dodatno usklađivala ako jedan od tih parametara značajnije “iskoči”. Time bi mirovine brže od plaća pratile rast troškova života, pa bi osnovica budućih mirovina u startu mogla biti uvećana. Predviđa se i korekcija izračuna osnovne mirovine iz prvog stupa, za razdoblje koje je osiguranik proveo u drugom mirovinskom stupu. Sadašnja je formula za tri četvrtine doprinosa predviđala samo 25 posto mirovine, što bi se ubuduće trebalo promijeniti.

Očekuje se da bi javna rasprava mogla trajati do kraja listopada, nakon čega bi mogao u proceduru usvajanja, što bi bio početak sveobuhvatnije mirovinske reforme. U paketu s ovim zakonom naime u javnoj raspravi su i novi prijedlozi zakona o drugom i trećem mirovinskom stupu, te onih kojima je regulirana isplata tih mirovina. Ipak, zasad nema informacija o tome da bi se mijenjala stopa izdvajanja za drugi mirovinski stup. Većina naših sugovornika vjeruje da na snazi ostaje formulacija koju je vlast objavila nedavno: ona će rasti kada gospodarski rast prijeđe dva posto.

Sva četiri nacrta zakona možete pogledati na stranici Ministarstva rada i mirovinskog sustava.