autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Zagrebački gluhi pljesak za Dubravku Vrgoč i Ivicu Buljana

Autor: Miljenko Jergović / 07.01.2023.

Foto: AB FB stranica Miljenka Jergovića

Mnogo je to: osam godina! Dva svjetska nogometna prvenstva i dvoje olimpijskih igara. I skoro cijeli jedan desetogodišnji kredit za stan. Nigdje se, ni na jednom mjestu osim u vlastitom domu čovjek ne bi trebao u životu zadržati duže od osam godina. A najmanje u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, u onoj zapravo nevelikoj tortastoj zgradi, umućenoj od žumanjaca sa šećerom, na trgu koji je u vrijeme njezine izgradnje bio blatnjavo zagrebačko predgrađe, tamo dolje, prema poljima kukuruza. [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: Branko Gavella, drama, Dubravka Vrgoč, HNK Zagreb, Ivica Buljan, Miljenko Jergović, teatar

Andrej Plenković i HNK Zagreb

Autor: Branimir Pofuk / 08.09.2021. Leave a Comment

Branimir Pofuk

Branimir Pofuk

Ne vjerujem da je hrvatski premijer podržao nečiju kandidaturu, odnosno da se odlučio za osobu koja će biti budući intendant, prije javnog natječaja, kao što je pisalo u jednom političkom magazinu – izjavila je prije tri tjedna za tjednik Express Dubravka Vrgoč, intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Svoje je vjerovanje u premijerovo nemiješanje u kazališne stvari, konkretno u proces novog natječaja za mjesto intendanta HNK, Vrgoč dodatno obrazložila ovim riječima: “To bi možda bilo realno očekivati u nekim nedemokratskim zemljama, ali u našoj zemlji s ovim premijerom i ovom Vladom to mi se čini nemogućim”. [Read more…]

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: Andrej Plenković, Andrej Plenokvić, Branimir Pofuk, Dubravka Vrgoč, HDZ, HNK, HNK Zagreb, Iva Hraste Sočo, kolumna, Kontrapunkt

Neka se država ugleda u riječku i zagrebačku operu

Autor: Branimir Pofuk / 05.06.2019. Leave a Comment

Branimir Pofuk aaI dalje sam čvrsto uvjeren u ono što sam napisao prije tjedan dana: naša je država propustila podičiti se uspjehom naših umjetnika kada nije uputila nijednog izaslanika višeg ranga na koncertnu izvedbu “Ere s onoga svijeta“ u Münchenu, premda je Ministarstvo kulture bilo na usluzi i dalo u okviru svojih mogućnosti potporu našim umjetnicima koje je, skupa s njemačkim orkestrom, u velikom projektu okupio maestro Ivan Repušić.  [Read more…]

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: Branmir Pofuk, Dubravka Vrgoč, Ivan Repušić, Kontrapunkt, Marcello Mottadelli, Marin Blažević, Max Emanuel Cenčić, Ministarstvo kulture, Pier Luigi Pizzi, Ville Matvejeff

Totalitaristički i antikulturni diskurs Ane Lederer

Autor: Branimir Pofuk / 20.06.2018. Leave a Comment

Branimir Pofuk aa

Ispričavam se Dubravki Vrgoč i Oliveru Frljiću što sam pomogao Ani Lederer u hajci protiv njih.

Branimir Pofuk

***

Dan nakon imenovanja na mjesto pročelnice zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu, gospođa Ana Lederer pristala je dati intervju Večernjem listu. Međutim, ispričavši se velikom zauzetošću, gospođa Lederer molila je pitanja pismenim putem, a odgovori su u našu redakciju stigli jučer (petak 15.6., op. Autografa). [Read more…]

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: Ana Lederer, Branimir Pofuk, domovina, država, Dubravka Vrgoč, Frljić, Kontrapunkt, Velimir Bujanec

Stotine ruža za veliku Ružu Pospiš Baldani

Autor: Branimir Pofuk / 13.12.2017. Leave a Comment

Branimir Pofuk aaTrostruko sjajno blistalo je te večeri nebo. Bila je vedra, po kalendaru jesenska, a po studeni već prava zimska večer s treperavim zvijezdama na nebu iznad Varaždina. Na velikom zidu u dnu pozornice Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu izmjenjivale su se boje i slike, među njima i ona noćnog neba. [Read more…]

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: Boris Bućan, Branimir Pofuk, Carmen, Dubravka, Dubravka Vrgoč, HNK, Jasna Jakovljević, Kontrapunkt, Lana Kos, Ruža Pospiš Baldani, Šeparović Mušović, Tosca, Varaždin

Besmislice KGK i galama Crkve: pamet ovdje nema budućnosti

Autor: Branimir Pofuk / 04.10.2017. Leave a Comment

Branimir Pofuk aaOvdje već dugo nitko ne želi razgovarati, slušati drugoga i preispitivati sebe, odmjeravati riječi. Stoga nije čudo da smo već i zaboravili kako se razgovara. [Read more…]

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: AFD, Boris Svrtan, Božo Milanović, Branimir Pofuk, Crkva, DDR, Dubravka Vrgoč, HNK, Kontrapunkt, Maks Emanuel Cenčić, Njemačka, Pariz, Porečko-pulska biskupija

Zastave na krovu HNK? Da!

Autor: Branimir Pofuk / 07.07.2015. Leave a Comment

Branimir Pofuk aaU vedrim i bistrim večerima ranog ljeta, kad su dani najduži, na zagrebačkom Trgu maršala Tita pred sumrak se događaju čudesne stvari. Nova kuća u kojoj nastaje i živi glazba, Muzička akademija, na zapadnoj je strani trga. Njezino pročelje, okrenuto prema istoku, stoga rano ostaje u sjeni. Ipak, u predvečerje se velike staklene plohe zapale. Muzejski, školski, fakultetski i kazališni prozori dobacuju se preko trga sunčevim ognjem. [Read more…]

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: Branimir Pofuk, Dubravka Vrgoč, HNK, Hrvatsko narodno kazalište, kazalište, Kontrapunkt, Muzička akademija, nacionalna kultura, nacionalni teatar, Trg maršala Tita, Zrinski

Intendantica slonovske glave

Autor: Branimir Pofuk / 30.09.2014. Leave a Comment

Nema riječi koje bi dočarale, teško je naći pravi izraz, neopisiva ljepota, neizrecivi užas… Nema novinara početnika koji barem jedan tekst nije započeo nekim od ovakvih izraza i fraza. Uz pravog učitelja učinio je to jednom i nikada više. Nemaš riječi? Idi, pa ih nađi i onda se vrati. Ozbiljan novinarski posao ne oprašta i ne trpi nedostatak riječi. Umjetničke kritike upravo zato sasvim zasluženo pripadaju višoj razini naše profesije.

 

Skladatelji i slikari, na primjer, čitav život posvećuju izricanju onog što je neizrecivo riječima, a naš je zadatak upravo to neizrecivo prepričati, dočarati i još k tomu ocijeniti. Premda tu često vrijedi ona Wittgensteinova da se o onome o čemu se ne može govoriti ima šutjeti, nama je govoriti i pisati. I premda to zna biti ćorav posao, ipak je potreban, izazovan i nadasve povlašten.

Povlašteno je tri večeri prošlog tjedna bilo i novozagrebačko naselje Travno sa svojim kulturnim centrom i Scenom Travno koju je pohodio Festival svjetskog kazališta. Tamo, na platou Mamutice, tri se večeri igrala predstava o Ganešu, indijskom bogu sa slonovskom glavom koji se zaputio u nacističku Njemačku da vrati ono što je Hitler ukrao bogovima: svastiku, drevni hinduistički simbol sreće i napretka pretvoren u kukasti simbol mržnje i uništenja

 

Povlašteno je tri večeri prošlog tjedna bilo i novozagrebačko naselje Travno sa svojim kulturnim centrom i Scenom Travno koju je pohodio Festival svjetskog kazališta. Tamo, na platou Mamutice, tri se večeri igrala predstava o Ganešu, indijskom bogu sa slonovskom glavom koji se zaputio u nacističku Njemačku da vrati ono što je Hitler ukrao bogovima: svastiku, drevni hinduistički simbol sreće i napretka pretvoren u kukasti simbol mržnje i uništenja.

 

Predstava je u Novi Zagreb došla čak iz Australije, odakle je kazališna trupa i širom svijeta poznata i hvaljena nezavisna kazališna institucija “Back to Back Theatre”.

 

Nažalost, ne mogu vam reći da svakako odete u Travno pogledati predstavu “Ganeš protiv Trećeg Reicha” jer njihove su tri večeri prošle, ali ako i kada ponovno dođu u naše krajeve svakako ću vas na vrijeme upozoriti. Ovaj put ni ja nisam imao pojma što me čeka u Travnom, ali Festival svjetskog kazališta ionako nas je naviknuo da ne očekujemo ništa manje od čuda, pa se čudo pred našim očima i tamo dogodilo.

 

Ali kakvo čudo! Neopisivo, napisao bi novinar početnik. Predstava čovjeka doista ostavi bez riječi. Kvragu hladna objektivnost i novinarska distanca! Ionako sam u Travno otišao kao gledatelj, a ne kao novinar pa si tim više mogu dopustiti biti krajnje subjektivan, štoviše i privatan, pa reći da sam nakon predstave, odsjedivši svoje u šutnji i potajice brišući suze, naletio u gledalištu na Dubravku Vrgoč i Ivicu Buljana, par koji nam već godinama u Zagreb donosi kazališna čuda sa svih strana svijeta.

 

U tom trenutku doista nisam imao riječi kojima bih im zahvalio na upravo doživljenom iskustvu. Mogao sam ih samo zagrliti kao svoje rođene, pa sam to i učinio, kad već nisam mogao, jer bi ipak bilo pretjerano i australskim gostima vjerojatno čudno, zagrliti svakog od petorice glumaca predstave.

Predstava čovjeka doista ostavi bez riječi. Kvragu hladna objektivnost i novinarska distanca! Ionako sam u Travno otišao kao gledatelj, a ne kao novinar pa si tim više mogu dopustiti biti krajnje subjektivan, štoviše i privatan, pa reći da sam nakon predstave, odsjedivši svoje u šutnji i potajice brišući suze, naletio u gledalištu na Dubravku Vrgoč i Ivicu Buljana, par koji nam već godinama u Zagreb donosi kazališna čuda sa svih strana svijeta

 

Back to Back Theatre na prvu je poseban po tome što u njemu predstave sukreiraju i izvode glumci koje takozvano normalno društvo zdravih ljudi promatra i doživljava kao osobe s poteškoćama, intelektualnim i fizičkim. Ali, oni su daleko posebniji po rezultatu svog rada, po originalnosti, domišljatosti i promišljenosti, po genijalnim scenskim rješenjima postignutim krajnje jednostavnim sredstvima, što podrazumijeva upravo izrazito visoku razinu umjetničke inteligencije. Ganeš s glavom slona tu ima višestruko simboličku ulogu kao božanstvo svladavanja svih mogućih prepreka.

 

Naslov predstave može vas zavarati. Vječno prisutni fašizam i kako mu se oduprijeti samo je jedna od dotaknutih tema. Je li Ganeš uspio Hitleru oduzeti svastiku? Nije. Zadnje Hitlerove riječi u predstavi glase: svastika će zauvijek pripadati meni. Ali, tu je riječ o mnogočemu drugom, svakodnevnom, ljudskom. Između ostalog upravo i o poimanju različitih poteškoća i svrstavanju ljudi u neravnopravne kategorije po njihovim (ne)sposobnostima.

 

Samo postojanje ove kazališne družine, koju su australski kritičari proglasili najvažnijom nezavisnom kazališnom institucijom svoje zemlje i njenim snažnim glasom u svijetu, pouka je za sebe.

 

Back to Back Theatre osnovan je još 1987. godine. Sadašnji umjetnički direktor i glavni autor te redatelj ove predstave s kojom su došli u Hrvatsku je Bruce Gladwin. Premda je, kao i svaki inteligentan čovjek, kritičan prema svojoj zemlji i društvu i mnogočemu nepoželjnom što se i “tamo dolje” zbiva, Gladwin mi je potvrdio da je osnivanje i razvoj njihovog kazališta izravna posljedica australske državne politike koja je tih godina odlučila napraviti zaokret u svojoj socijalnoj politici, osobito u pogledu uključivanja ljudi s različitim urođenim poteškoćama u društvo i omogućavanje da razviju sve svoje talente i mogućnosti.

Back to Back Theatre na prvu je poseban po tome što u njemu predstave sukreiraju i izvode glumci koje takozvano normalno društvo zdravih ljudi promatra i doživljava kao osobe s poteškoćama, intelektualnim i fizičkim. Ali, oni su daleko posebniji po rezultatu svog rada, po originalnosti, domišljatosti i promišljenosti, po genijalnim scenskim rješenjima postignutim krajnje jednostavnim sredstvima, što podrazumijeva upravo izrazito visoku razinu umjetničke inteligencije. Ganeš s glavom slona tu ima višestruko simboličku ulogu kao božanstvo svladavanja svih mogućih prepreka

 

Dakle, naglasak je na razvijanju mogućnosti umjesto na ublažavanju nemogućnosti, odnosno, na svladavanju prepreka, dakle upravo onog što je misija simpatičnog božanstva Ganeša.

 

Back to Back Theatre je dokaz kako država može odigrati veliku ulogu stvaranjem platforme koja potiče kreativnost i nastanak ovakvih predstava nakon kojih morate zaključiti: čovjek je uistinu divno i jedinstveno stvorenje, samo iz njegove glave i srca mogu izaći ovakva čudesa, poput zvjezdanog neba dočaranog tek s malo svjetla i nekoliko najlonskih zastora.

 

Nastajanje predstave i sve ono što se među glumcima u tom procesu događa, uključujući i žestoke rasprave na rubu fizičkog sukoba, postalo je dio predstave. Diskusija o tome tko ima, a tko nema pravo pričati jednu tako veliku i važnu priču kao što je holokaust, tko ima pravo prisvajati simbole, povijest i sjećanja ovog ili onog naroda i kulture, sve se to doista događalo među glumcima.

 

Sama ideja o spoju jednog indijskog božanstva i Trećeg Reicha nastala je iz zasebnih opsjednutosti dvoje članova trupe Ganešom, odnosno Hitlerom. Svaki od petorice glumaca malo glumi samog sebe, a onda svoju ulogu: Židova logoraša, doktora Mengelea, nacističkog stražara, boga Ganeša i na koncu samog Hitlera. Komično se isprepliće s ozbiljnim, povijest sa sadašnjošću, sadašnjost s vječnošću.

 

Aktualizirajmo na kraju još jednom ulogu države u svemu tome. Back to Back Theatre živo svjedoči o jednom zdravom i poticajnom dijelu australske državne politike, o društvu koje preispituje svoje poteškoće i ograničenja i potiče njihovo uklanjanje.

 

Na drugoj strani globusa, ovdje u Hrvatskoj, imamo politiku koja još uvijek kreativnim idejama i ljudima koji ih donose stvara mnogo više prepreka nego što ih uklanja. Trenutno stanje u hrvatskim velikim kazališnim kućama najbolji je primjer. Nova intendantica zagrebačkog HNK Dubravka Vrgoč, ujedno uz Ivicu Buljana pokretačica i direktorica Festivala svjetskih kazališnih čuda, trebat će svu pomoć jednog Ganeša, boga svladavanja prepreka, i nadasve slonovsku glavu da svoje ideje izgura kroz birokratski labirint koji je onemogućava čak i u onom najosnovnijem: da izabere i na odgovarajuća mjesta postavi vlastite suradnike po svom izboru.

 

(Prenosimo s portala Večernjeg lista).

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: autograf.hr, Branimir Pofuk, Dubravka Vrgoč, Ganeš, gledatelj, hinduizam, Indija, intendantica, Ivica Buljan, kazalište, kolumna, Kontrapunkt, Mamutica, predstava, Travno, Večernji list, Wittgenstein, Zagreb

Vrgoč: prilika za HNK

Autor: Branimir Pofuk / 06.05.2014. Leave a Comment

Može li nacionalno biti progresivno? Dubravka Vrgoč, novoimenovana intendantica zagrebačkog HNK misli da može i pita se zašto u to ne vjeruju oni koji joj spočitavaju manjak nacionalno-kulturne svijesti?

 

Tko dobro pročita i program Dubravke Vrgoč i napade na nju vidjet će da joj je pitanje na mjestu. Dio onih koji su je napali doista je isticanje nužnosti promjena u programu Dubravke Vrgoč pročitao kao kapitulaciju i izdaju.

 

I progres i nacija i kultura opasne su, velike, teške i poviješću opterećene riječi od kojih lako nastaju i populističke floskule i parole ubojica. Što napretkom, što nacijom, ogrtali su se svi masovni ubojice. Čine to i danas i sve su nam bliže, jer preblizu nam je čitav svijet. Sva njegova veličina i ljepota, sve njegove drame, tragedije i trijumfi, skupa sa svim bizarnostima, gadostima i banalnostima, sve nam to neprestano zuji oko glave, sabijeno u elektronske slike i slova.

Može li nacionalno biti progresivno? Dubravka Vrgoč, novoimenovana intendantica zagrebačkog HNK misli da može i pita se zašto u to ne vjeruju oni koji joj spočitavaju manjak nacionalno-kulturne svijesti?

 

Više nego ikada potrebne su nam točke sažimanja i jasnoće, žarišta mudrosti, pameti, talenta i nadahnuća u kojima se odbacuje i spaljuje smeće kojim smo zasipani, a osvjetljavaju se bitna pitanja na koja moramo tražiti najbolje i najkorisnije odgovore.

 

Dubravka Vrgoč vjeruje da su kazališta upravo takve točke i da takva misija naročito pripada instituciji kao što je Hrvatsko narodno kazalište.

 

Da, ona smatra da kazalište, kao i umjetnost općenito, moraju oplemenjivati. Ali, oplemenjivanje se ne postiže samo estetskom ugodom i lijepom deklamacijom biranih riječi. Čitav svijet klizi u sve veću grubost, primitivizam, nasilje i ružnoću. Mi i malo brže od njega.

 

Uostalom, i u Zagrebačkom kazalištu mladih pod dugogodišnjim i prema svim pokazateljima uspješnim vodstvom Dubravke Vrgoč uvijek se s jednakom ozbiljnošću pristupalo i brutalnim predstavama kakve zna raditi, recimo, Ivica Buljan, kao i suptilnim redateljskim i autorskim šaputanjima jednog gotovog pa kazališno-kršćanskog mistika Renea Medvešeka. Ne spada li rad i jednog i drugog među najveće vrijednosti suvremene hrvatske nacionalne kulture?

Više nego ikada potrebne su nam točke sažimanja i jasnoće, žarišta mudrosti, pameti, talenta i nadahnuća u kojima se odbacuje i spaljuje smeće kojim smo zasipani, a osvjetljavaju se bitna pitanja na koja moramo tražiti najbolje i najkorisnije odgovore. Dubravka Vrgoč vjeruje da su kazališta upravo takve točke i da takva misija naročito pripada instituciji kao što je Hrvatsko narodno kazalište

 

U razgovoru koji sam prošle srijede u Knjižarsko-galerijskom centru VBZ-a Fadil Hadžić s Dubravkom Vrgoč najprije vodio ja, a onda i zainteresirana publika, nova je intendantica HNK vrlo jasno izrekla neke stvari koje su čista suprotnost onome što joj se predbacuje.

 

Premda je to očito iz njezinog dosadašnjeg djelovanja za koje su i ona i autori i glumci ZKM-a dobili mnoge hrvatske i svjetske nagrade i priznanja, Dubravka Vrgoč je s pravom osjetila potrebu ponoviti i istaknuti promicanje a da čije i koje druge nego upravo hrvatske kulture u Europi i svijetu kroz toliki broj gostovanja naših glumaca, redatelja, predstava i autora o kakvom se većina drugih hrvatskih kazališta nikada nije usudila ni sanjati. Pogotovo u posljednjih dvadeset godina.

 

No, bez obzira na sve te dobro poznate činjenice, oko imena Dubravke Vrgoč isplela se fama gotovo pa izdajnice nacionalne kulture koja će naš kulturni hram smjesta izručiti stranim kolonizatorima. Ako itko u hrvatskom kazalištu posljednjih godina ima iskustvo suradnje i koprodukcija s kazališnim kućama i institucijama iz inozemstva, onda je to Dubravka Vrgoč.

 

I upravo ona u tim partnerskim suradnjama inzistira na ravnopravnosti. Pa nije ona ZKM pretvorila u poligon za gostovanja preplaćenih stranaca. Češće se u kontekstu takvog duhovnog i materijalnog rasipništva spominjao HNK.

Oko imena Dubravke Vrgoč isplela se fama gotovo pa izdajnice nacionalne kulture koja će naš kulturni hram smjesta izručiti stranim kolonizatorima. Ako itko u hrvatskom kazalištu posljednjih godina ima iskustvo suradnje i koprodukcija s kazališnim kućama i institucijama iz inozemstva, onda je to Dubravka Vrgoč

 

Kada je preuzimala vodstvo ZKM-a, prisjeća se Dubravka Vrgoč, dočekalo ju je prazno gledalište, prazna blagajna i otpori slični ovima što su posljednjih tjedana odjekivali HNK-om, novinama i eterom. Činjenice su na njezinoj strani. Hvalospjeve ZKM-u suvišno je ponavljati. To kazalište je živo, puno i bogato, barem u odnosu na ostala, uključujući i HNK s neusporedivo većim budžetom iz gradskog i državnog proračuna. ZKM je, za razliku od hrvatske države, znao kako doći do novca iz europskih fondova koji su također sve škrtiji prema kulturi.

 

HNK pod vodstvom Dubravke Vrgoč sasvim sigurno neće biti muzej za razgledanje lijepih, oku i uhu na starinski način ugodnih predstava, premda se ta kuća zapravo i ne može pohvaliti nekim obiljem takvih predstava.

 

O da, Dubravka Vrgoč zna biti i prilično neugodna, osobito onda kada jasno i bez okolišanja izriče neugodne istine. Poput one da zagrebački HNK na kulturnoj karti Europe nije poznata, a kamoli prepoznatljiva po nečem posebnom i karakterističnom, ili, recimo, nacionalnom.

 

Nova intendantica zapravo postavlja jedno vrlo logično pitanje: u čemu je zapravo vrijednost te naše nacionalne kulture i njezinih djela ako ona ne prelaze granice hrvatske države, odnosno hrvatskog te eventualno srpskog jezika? Zar je nacionalna kultura nešto što se nosi samo po kući? Ili možda mi nismo sposobni, a možda čak ni uopće zainteresirani da tu našu nacionalnu kulturu predstavimo svijetu i uputimo je da komunicira s tom Europom, ovom sada u svakom, pa i političkom smislu našom Europom?

HNK pod vodstvom Dubravke Vrgoč sasvim sigurno neće biti muzej za razgledanje lijepih, oku i uhu na starinski način ugodnih predstava, premda se ta kuća zapravo i ne može pohvaliti nekim obiljem takvih predstava. O da, Dubravka Vrgoč zna biti i prilično neugodna, osobito onda kada jasno i bez okolišanja izriče neugodne istine. Poput one da zagrebački HNK na kulturnoj karti Europe nije poznata, a kamoli prepoznatljiva po nečem posebnom i karakterističnom, ili, recimo, nacionalnom

 

Evo jednog primjera iz kojeg će možda i Vrgoč znati izvući koristan zaključak. Najveći uspjeh hrvatske opere posljednjih godina bilo je gostovanje operne fantazije “Posljednji ljetni cvijet” na međunarodnom opernom festivalu ARMEL u mađarskom Segedinu čiji program redovito prenosi i Mezzo, najgledanija europska televizijska postaja specijalizirana za klasičnu glazbu.

 

Za hrvatsku operu i nacionalnu kulturu to je uspjeh zato što je riječ o autorskom djelu i predstavi skladatelja, redatelja i dirigenta Zorana Juranića. Znate li koje je kazalište praizvelo to djelo hrvatskog skladatelja i otišlo s njim u Mađarsku? Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada. Predstava je gostovala i u Zagrebu, na Muzičkom biennaleu koji je bio koprodukcijski partner.

 

A baš u našim HNK-ovima mnogo je onih koji pred suvremenom i manje suvremenom hrvatskom glazbom začepe nos čim se ne radi o Eri i Zrinskom koje, naravno, ni Dubravka Vrgoč neće izbrisati s repertoara jer ih smatra lektirom svih generacija.

 

U nemogućim uvjetima preuzimanja dužnosti navrat-nanos, što nije njena krivica nego odraz općeg nereda u državi, Dubravka Vrgoč preuzima i silno veliku odgovornost. Ona će osobno, a tko bi drugi, biti odgovorna za izbor suradnika, a potom programa i njegovu realizaciju. Ona zalaže svoje ime i karijeru. To je veliki ulog, kao što je velika i njena ambicija, volja i spremnost na rad. Od HNK je obećala napraviti ponovno važnu te umjetnički, kulturno i društveno relevantnu točku u Zagrebu, Hrvatskoj, regiji i Europi.

 

Ako se doista pokaže da je to u suprotnosti s nacionalnim kulturnim interesima onda ću i ja priznati da nemam pojma što je to uopće hrvatska nacionalna kultura. Srećom, tamo vani uvijek će biti ocean kulture u kojoj imaju o čemu i mogu razgovarati svi ljudi i svi narodi koji to žele i koji to znaju.

 

(Prenosimo s portala Večernjeg lista)

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: autograf.hr, Branimir Pofuk, Dubravka Vrgoč, Fadil Hadžić, HNK, Hrvatska, intendantica, Ivica Buljan, kazalište, kolumna, Kontrapunkt, kultura, Rene Medvešek, VBZ, Večernji list, Zagreb, ZKM

“Kazalište ne možemo prepustiti tržištu”

Autor: Milan Pavlinović / 27.10.2013. Leave a Comment

”Živimo u recesiji koja se odražava i na kazališta. Svjedoci smo zatvaranja umjetničkih teatara u Nizozemskoj, Francuskoj, ukidanja subvencija i manjka publike. I ne mislim da su za to krivi političari ili gledatelji. No ništa nećemo postići time što ćemo samo konstatirati kakvo je stanje. Mi smo ti koji moramo pronaći alternativni kazališni govor, nove estetike. Stoga Europska kazališna konvencija kao najveća mreža gradskih i državnih kazališta u Europi djeluje na svim razinama, od Europskoga parlamenta do lokalnih zajednica, kako bi se vratio dignitet umjetničkom kazalištu”, kazala je Dubravka Vrgoč, ravnateljica Zagrebačkoga kazališta mladih, koja je drugi put izabrana za predsjednicu Europske kazališne konvencije.

 

U protekla četiri dana u Zagrebačkom kazalištu mladih održavala se 50. generalna skupština Europske kazališne konvencije, koja je ove godine proslavila 25. godišnjicu postojanja i prvi je put održana u nekom kazalištu.

 

Dubravka Vrgoč tu važnu funkciju na čelu najveće mreže europskih kazališta obnaša od 2011., a dvije godine prije toga bila je potpredsjednica. Inače, to je prvi put da je na čelu Europske kazališne konvencije hrvatski kazališni djelatnik.

 

”Moramo konstatirati da Zagrebačko kazalište mladih nema manjak publike, a statistike u Njemačkoj pokazale su da više ljudi odlazi u kazalište nego na utakmice Bundeslige. Dakle, nade ima, no budućnost kazališta ne smije se prepustiti tržištu, umjetničko kazalište ne može se ‘industrijalizirati’ i upravo ljudi iz kazališta usmjeravaju ga i mijenjaju. Svaki se teatar može zatvoriti u jedan dan, ali trebat će 10 godina da se ponovno otvori”, rekla je Dubravka Vrgoč.

 

Na konvenciji je sudjelovalo 65 kazališnih ravnatelja, redatelja, producenata i dramskih umjetnika iz najprestižnijih europskih teatara, a jedan od sudionika bio je i dobitnik Europske kazališne nagrade Stefano Kaegi iz Rimini Prokolla. On je o novim formama kazališta i borbi za preživljavanje umjetničkoga teatra govorio s hrvatskim redateljima Ivicom Buljanom i Bobom Jelčićem.

 

Novi direktor ureda za kulturu Europske komisije Karel Batak predstavio je novi program EK-a “Kreativna Europa 2014. − 2020.”, u kojem su kao prioriteti navedeni redefiniranje institucije teatra i razvoj publike.

 

“Mi u Zagrebu pitamo se što je s onim problemima vezanima za estetske kategorije, što je teatar uopće u posljednje vrijeme napravio kako bi privukao publiku, na koji način teatar danas odgovara ili ne odgovara izazovima vremena te što smo doista od početka tisućljeća učinili kako bismo pronašli alternativni kazališni govor i pokazali da je teatru doista mjesto u vremenu u kojemu sada živimo”, rekla je Dubravka Vrgoč.

 

U Zagrebu će se osnovati i kazališni laboratorij ETC Lab Art of Agining u koji će tijekom dvije godine biti uključeno osam kazališta na temelju četiri dramska teksta. Prema tim tekstovima nastat će osam predstava i festival koji će ih ujediniti te projekt mobilnoga teatra Europskoga kazališnog laboratorija. On će putovati zemljama sudionicama, a naglasak će biti na tome da se predstave izvode izvan uobičajenih teatarskih prostora.

 

“Riječ je o inicijativi kojom se želi realizirati mobilni teatar koji bi putovao od grada do grada, a način na koji bi se predstavio publici podrazumijevao bi neke posve nove forme”, objasnila je Dubravka Vrgoč.

Filed Under: Kazalište, Kultura Tagged With: autograf, Dubravka Vrgoč, Europska kazališna konvencija, kazalište, Milan Pavlinović, predsjednica, Zagrebačko kazalište mladih

  • 1
  • 2
  • Next Page »

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT