autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Zašto ti austrijski primitivci ne mogu shvatiti što im tumačimo

Autor: Ante Tomić / 16.03.2019. Leave a Comment

AUTOGRAF Ante Tomić 4Nije to slučajno. Već drugi put u sedamdeset četiri godine naše sokolove ne puštaju u Austriju.

“Oprostite, di ste se vi uputili?”, upitali su ih savezničke vlasti kod Bleiburga u svibnju četrdeset pete, kad su herojski bježali od komunističkih razbojnika. “Mi bi na zapad, sakriti se u vas”, zamolili su naši. “Ne može”, rekli su saveznici neljubazno. [Read more…]

Filed Under: VLAŠKA POSLA Tagged With: Ante Tomić, Anto Đapić, Bruna Esih, Elfriede Jelinek, HOS, Ruža Tomašić, Sigmund Freud, Vlaška posla

Europa se raspada pred našim očima

Autor: Damir Grubiša / 01.02.2019. Leave a Comment

damir-grubisaEuropa se raspada pred našim očima – to je bit manifesta kojim se tridesetoro pisaca, intelektualaca, dobitnika Nobelove nagrade obratilo europskoj javnosti u dramatičnom apelu za očuvanje osnovnih vrijednosti Europe. [Read more…]

Filed Under: GLOBALNI KAOS Tagged With: Abdulah Sidran, Agnes Heller, antifašizam, Bernard-Henri Lévy, Bosna i Hercegovina, Claudio Magris, Damir Grubiša, Dante, David Grossman, Dubravka Ugrešić, Elfriede Jelinek, Erazmo, Europa, fašizam, Franjo Tuđman, Globalni kaos, Goethe, György Konrad, Herta Müller, Ian McEwan, Ismail Kadare, Jaroslaw Kaczynski, Jean Monet, Komenski, liberalna demokracija, Madeleine Albright, Mario Vargas Llosa, Matteo Salvini, Milan Kundera, Miljenko Jergović, nacionalizam, novi fašizam, Orhan Pamuk, Pascal Bruckner, populizam, Rob Riemen, Roberto Saviano, Salman Rushdie, Sarajevo, Slavenka Drakulić, suverenizam, Svjetlana Aleksijevič, Viktor Orban

2 plus 2 je 5

Autor: Zdravko Zima / 13.12.2013. Leave a Comment

Osim što je verificirao duboke antagonizme u našem nacionalnom korpusu, referendum o braku pokazao je da su ljudska prava zajamčena samo na papiru. A papir gori, u stvarnosti, u fašistoidnim razdobljima planetarne povijesti, ali i u mašti, kao što je to slučaj u ”Fahrenheitu 451”. Bradburyjev roman, objavljen prvi put prije 60 godina, slika je totalitarno ustrojenog društva čiji se stanovnici hrane televizijskim smećem. U tako projiciranom svijetu, koji više nije fikcija, nego opipljiva stvarnost, knjige su suvišne i strogo zabranjene, a da bi se tom korovu stalo na kraj, angažirane su satnije vatrogasaca koje brišu svaki trag onoga što je ostalo od Gutenbergove prašume.

 

Početkom devedesetih godina 20. stoljeća, funkcije vatrogasaca u našoj domaji prihvatila se jedna vrsta domoljuba i domoljupki, čisteći gradske i lokalne biblioteke od knjiga nepoćudnog sadržaja. Zahvaljujući učinkovitim hrvatskim deterdžentima i talibanskoj ustrajnosti njihovih korisnika, knjige pisane ekavicom i ćirilicom su adaktirane, reciklirane i eutanazirane. U toj higijenskoj raboti sudjelovali su visoki državni dužnosnici, ali isto tako anonimne knjižničarke i manje anonimne ravnateljice. Rezultati su bili impresivni, jer je na taj način zbrisano oko 2, 8 milijuna naslova.

 

Posrijedi je klasični bibliocid kakvim se u posljednjih pola stoljeća ne može pohvaliti nijedna europska država, pa ako smo po stopi ekonomskog rasta na dnu, eto makar jednog indikatora kojim stršimo nad elitnim članicama Unije. Svjetski dan ljudskih prava koji se obilježava 10. prosinca, bio je prilika da se podsjetimo kako se ta prava tretiraju u našoj zemlji, to više što taj dan koincidira s datumom smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Nije teško pretpostaviti da su peticiju potpisali oni hrvatski pisci koji se i inače zalažu za permanentno razmicanje granica slobode, a koje jedan dio konzervativne javnosti tretira kao renegate, krsteći ih repertoarom pridjeva koji su svojstveni totalitarnom mentalitetu

 

Od kolektivnog zanosa, izazvanog činjenicom da su dobili samostalnu državu, Hrvati su prošli vrletan put na kojem su stare zablude zamijenjene novim i na kojem je sloboda nerijetko shvaćana kao plemenski i etnički strogo zadana kategorija.

 

Nakon spaljivanja inorodnih knjiga, a onda i inorodnih sela, referendum o braku pokazao je da s ljudskim pravima ne stojimo najbolje i da pozivanje na zakonske odredbe nerijetko služi kao dimna zavjesa kojom se prikriva stvarno stanje. Ne slučajno, na Svjetski dan ljudskih prava obnarodovana je peticija ”Pisci protiv masovnog nadzora” koju je podržalo gotovo 600 pisaca iz 83 zemlje. O razmjerima akcije svjedoči podatak da su peticiju potpisali  Günter Grass, J. M. Coetzee, Elfriede Jelinek, Orhan Pamuk, Tomas Tranströmer, Umberto Eco, Margaret Atwood, Don DeLillo, Peter Sloterdijk, Arundhati Roy, Julian Barnes, Tariq Ali, Javier Marais, Amos Oz, Ian MacEwan, Juli Zeh (jedna od inicijatorica akcije) i mnogi drugi.

 

Peticiju su također podržali, odnosno potpisom ovjerili autori iz Hrvatske te drugih zemalja iz regije, kako u nedostatku odgovarajućeg naziva, ili u strahu od pojmova kao što su Balkan i Jugoslavija, tepamo jugoistočnoj periferiji Staroga kontinenta. Naravno, nije teško pretpostaviti da su peticiju potpisali oni hrvatski pisci koji se i inače zalažu za permanentno razmicanje granica slobode, a koje jedan dio konzervativne javnosti tretira kao renegate, krsteći ih repertoarom pridjeva koji su svojstveni totalitarnom mentalitetu.

 

Upozoravajući da se sustavnim zloupotrebljavanjem digitalne tehnike uskraćuju ljudske slobode, peticijom se apelira na Ujedinjene nacije i sve vlade da stanu u obranu privatnosti. Bojim se da protuzakonito manipuliranje kompjutorima, zbog čega su pisci stvorili novu Internacionalu, nije prvi, a bogme ni zadnji put da se blagodati tehnološkog napretka pretvaraju u bumerang, služeći kao perfidan, ali ne manje opasan oblik porobljavanja. Oswald Spengler je tvrdio da nekadašnju religiju supstituira tehnika (koja ukida rad i zabavlja!), a zaokupljen pitanjem o smislu bitka (Sinn des Seins), njegov sunarodnjak Martin Heidegger zaključio je da moderna tehnika znači krajnju točku zaborava bitka koja je karakteristična za razdoblje svjetske noći, imenovano i kao ”oskudno vrijeme”.

Gledati i biti gledan, kud ćeš veće sreće! Doduše, u uvjetima tobožnje borbe za opću dobrobit, ta parola zahtijeva stanovitu korekciju: gledati i bili gladan!

 

Od peticije koja je ujedinila spisateljsku elitu iz gotovo cijelog svijeta, put logično vodi prema protagonistima antiutopijske književnosti. Čije su prognoze bile najtočnije i najdalekovidnije? U već citiranome romanu ”Fahrenheit 451” Bradbury je oslikao društvo militantnog pragmatizma čiji se pripadnici, vođeni medijskim napastima i jeftinim užicima, svojevoljno zatvaraju u totalitarnu kulu, u Huxleyjevu ”Vrlom novom svijetu” embrijima se u inkubatorima ucjepljuje onoliko inteligencije koliko propisuje planetarna vlada, a u Orwellovoj ”1984” zajednicom upravlja Veliki brat, toliko užasniji, koliko je sveprisutan i koliko naizgled i ne postoji.

 

A parola ”sloboda je ropstvo”, nije li to slogan koji se iz skrivenih zakutaka orwellovske mašte preselio u gorku, rukom opipljivu svakodnevicu? Stječe se dojam da su pisci najegzaktniji kad se potpuno prepuste mašti! Ali ono o čemu svjedoči Bradbury, što je mučilo Huxleyja i Orwella i što provocira potpisnike peticije, daleko je od naivne fantazmagorije. To je stvarnost  u koju nas je kapitalizam sa svojom ozakonjenom pohlepom, sa stambenim kreditima i kreditima za školovanje djece, sa svojom korporativnom logikom i korporativnim reklamama zagnjurio preko glave.

 

Onom što se događa ne treba se pretjerano čuditi. Ne samo zbog Edwarda Snowdena, koji je kao insider optužio američke tajne službe, dokazujući da su Sjedinjene Države deklarativno najslobodnija zemlja, iako im titulu svjetskog policajca broj 1 teško itko može oduzeti.

Ondje gdje nema znanja, nema ni istine, pa nije teško pretpostaviti da će se predstavnici svih mogućih država i vlada upoznati s peticijom, da će kurtoazno podržati pisce, izjavljujući za javnost jedno i mrmljajući u sebi drugo, uvjereni kako je u tim navudrenim glavama mašta ipak jača od stvarnosti

 

Televizijski program Big Brother, s grupom međusobno nepoznatih individua koje sretno prihvaćaju danonoćnu kontrolu, kao ovce koje jure za svojim pastirom,  tek su derivat fiktivne slobodoljubivosti kreirane po logici nakaradno krojenog humanizma. Gledati i biti gledan, kud ćeš veće sreće. Doduše, u uvjetima tobožnje borbe za opću dobrobit, ta parola zahtijeva stanovitu korekciju: gledati i bili gladan! Nisam moralist, ali i idiotizam celebrity kulture ne forsira se samo radi zabave.

 

Osim titranja na najjeftinije note, uživljavajući se u biografije slavnih ličnosti, konzument zaboravlja na svoju neslavnu sudbinu, otupljujući instinkte i pretvarajući se u krpu kojom maše svaki totalitarni režim. Takav oblik manipulacije Benjamin DeMott definirao je kao ”politiku otpadaka” (junk politics). Simptomi totalitarizma nude se na svakom koraku. U stalnom porastu nepismenosti, ne samo među Hrvatima, u egzaktno provedenom istraživanju koje je pokazalo da je 65-godišnji Amerikanac 9 godina proveo pred ekranom, u gubitku suosjećajnosti, u zastrašujućim dimenzijama nasilja i suspenziji kritike zatamnjene optimističkim prividom i pomno razvijenim sustavom razbibrige.

 

Posljedice digitalne revolucije su nestanak kulture, deficit pouzdanih informacija i gubitak istine. Lako je da to tvrdi neki skeptik iz poslovično konzervativnog Balkana; takvo stajalište zastupa Andrew Keen, engleski kunsthistoričar i politolog koji je godinama radio u Silicijskoj dolini. Sluteći kakve se opačine kriju u zlorabljenju kompjutorske škatulje, Dražen Katunarić je u naslovu svoje knjige feljtona i putopisnih tekstova upotrijebio kovanicu infernet. Ondje gdje nema znanja, nema ni istine, pa nije teško pretpostaviti da će se predstavnici svih mogućih država i vlada upoznati s peticijom, da će kurtoazno podržati slavne i manje slavne pisce, izjavljujući za javnost jedno i mrmljajući u sebi drugo, uvjereni kako je u tim navudrenim glavama mašta ipak jača od stvarnosti.

 

U Orwellovoj ”1984” Veliki brat nastoji dokazati da 2 plus 2 iznosi 5, što manje proizlazi iz matematičkog neznanja, a više iz želje da se laž promovira u službenu istinu. Nije li se brojčanom ujdurmom poslužio i metropolit splitsko-dalmatinski Marin Barišić, obrazlažući svoju tezu u povodu referendumskog pitanja o definiciji braka? Ni matematika nije što je nekoć bila. Ni škole, ni popovi isto tako. Adorno je u svoje vrijeme objavio esej ”Obrazovanje poslije Auschwitza”, važan zbog toga što u njemu objašnjava da korupcija i perfidnost koji su omogućili holokaust persistiraju i dalje. Dok je tako kako tvrdi Adorno, mogućnost ponavljanja najgorih scenarija nije samo pitanje paranoje. I onda ima takvih koji se čude da nam Veliki brat zuri u krevet i kompjutorski zaslon?

Filed Under: ZIMSKO LJETOVANJE Tagged With: autograf.hr, Bradbury, brak, Don DeLillo, Elfriede Jelinek, Fahrenheit 451, fašizam, Gutenberg, Hrvatska, kolumna, Margaret Atwood, Orhan Pamuk, peticija, referendum, Tomas Tranströmer, Umberto Eco, Zdravko Zima, Zimsko ljetovanje

Tom Gotovac dobit će spomen-ploču u centru Zagreba

Autor: Milan Pavlinović / 06.11.2013. Leave a Comment

Ovogodišnji, šesti Zagrebi! festival održat će se od 9. do 13. studenoga, kada će se, točno 32 godine nakon performansa ”Zagreb, volim te” Tomislava Gotovca, tom multimedijalnom umjetniku postaviti spomen-ploča na pločniku ispred bivšega kina Lika, odakle je gol krenuo u svoju zapamćenu kratku šetnju do Trga bana Jelačića.

 

Tako će uz pomoć Instituta ”Tomislav Gotovac” i Grada Zagreba završiti započeto na četvrtome festivalu Zagrebi!, kada je postavljena Gotovčeva privremena zlatna skulptura na Ilici. Festival će tako trajno odati počast jednom domaćem umjetniku i performeru koji više nije među nama, a u Laubi – kući za ljude i umjetnost predstaviti rad dvoje međunarodnih umjetnika, generacijski i stilski bliskih Gotovčevu radu.

 

Najpoznatiji performans multimedijalnog umjetnika Tomislava Gotovca dogodio se 1981. godine, u petak 13. studenoga, kada je on u sedam minuta prešao put od Ilice 8 do tadašnjeg Trga Republike potpuno gol. Na Trgu ga je zbog narušavanja javnog reda i mira privela tadašnja milicija. Kratka šetnja nazvana ”Ležanje gol na asfaltu, ljubljene asfalta (Zagreb, volim te)” postala je važan dio zagrebačkih urbanih legendi. Emotivni uzvici tijekom akcije ”Zagreb, volim te” s vremenom su prerasli u Gotovčev sinonim, a njegov lik kako nag širi ruke i bosih nogu korača prema glavnom trgu voljenoga grada postao je jedna od ikoničkih slika Zagreba. Njegov autorski izraz privrženosti Zagrebu upisao je gradsku povijesnu jezgru u svjetsku povijest umjetnosti 20. stoljeća.

 

Ovogodišnjem festivalu Zagrebi! tema su umjetnici u njihovoj zlatnoj dobi i predstavit će i radove dvoje iznimnih europskih umjetnika.

 

Valie Export jedna je od najvažnijih suvremenih austrijskih umjetnica, legenda performansa i važna karika u feminističkom pokretu u umjetnosti. Njezin se rad proteže kroz pet desetljeća, a u središtu su mu pitanje žene u suvremenom društvu, eksploatacija žene i njezina lika, kritike različitih oblika nasilja države i represivnog aparata nad građanima te provociranje društvenih dogmi.

 

Tijekom godina radila je u mnogim medijima, a na festivalu Zagrebi! predstavit će se instalacijom s Venecijanskog bijenala ”Glottis”, autorskim dokumentarnim filmom o nobelovki Elfriede Jelinek, dokumentarcem o pokretima u umjetnosti od 1945. do danas i cjelovečernjim igranim filmom ”Praksa ljubavi”, odabranim iz selekcije uglednog Berlinalea iz 1985. godine.

 

Jedan od najpoznatijih živućih nizozemskih umjetnika, Teun Hocks korijene ima u performansu, no s vremenom je svoj rad fokusirao na rukom oslikane fotografije velikog formata koje će se na izložbi ”Uokvireni performansi” predstaviti u Laubu. Radovi su mu izrazito lirične ili meditativne prirode, a svaki se posebno priprema u obliku performansa koji se fotografira.

 

Duhovite i emocijama nabijene fotografije komentar su osobnih, ali i univerzalnih stanja ljudskog bića te satirična slika stvarnosti s pomakom u najboljoj tradiciji flamanskog nadrealizma. U svim radovima glavni je i jedni protagonist sam Hocks, koji će prisustvovati otvaranju izložbe. Izložbe ”Glottis” Valie Export i ”Uokvireni performansi” Teuna Hocksa u Laubi će se moći pogledati do 1. prosinca 2013.

Filed Under: Kultura Tagged With: autograf.hr, Elfriede Jelinek, gol, Milan Pavlinović, performans, spomen-loču, Teun Hocks, Tom Gotovac, Valie Export, Zagrebi! festival

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT