autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Drago Bojić: ”Na prvom mjestu bi trebalo biti milosrđe”

Autor: Orhidea Gaura Hodak / 03.08.2019. Leave a Comment

Fra Drago Bojić

Fra Drago Bojić

Politički potres koji je među Hrvatima u Bosni i Hercegovini uzrokovala propast jednog od posljednjih gospodarskih giganata u Hercegovini, mostarskog Aluminija, što je, po mnogima prekasno, dovelo do toga da bijesni građani i radnici koji su ostali bez posla pred sjedištem HDZ-a BiH predsjedniku Draganu Čoviću uzvikuju: “Lopove!” i “Izdaja!” – ima i svoju crkvenu pozadinu. [Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: abortus, BiH, Boban, Crkva, Dragan Čović, fra Andrija Jozić, fra Drago Bojić, fra Miljenko Petričević, Grabar-Kitarović, HDZ, Karadžić, Mate Uzinić, Miklenić, MIlorad Dodik, Milošević, milosrđe, Mostar, Orhidea Gaura Hodak, Raguž, Rama Šćit, Ratko Perić, Stepinac, Stojić, Tina Beattie, Tuđman

Moj odgovor Grozdanovu, Koraliji, Odaku i Sekuliću: kasnite momci!

Autor: Drago Pilsel / 29.07.2019. Leave a Comment

drago-pilsel-hnd-230118-fah-bU subotu je u Jutarnjem listu objavljeno otvoreno pismo koje možete pročitati u našoj rubrici Abrahamova djeca: četiri mlada teologa sebi tepaju na do sada neviđeno drzak način – uspoređuju svoja krhka znanja i nepostojeće teološke knjige s opusima i figurama Ćirila Aleksandrijskog, Bartoloméa de las Casasa, Karla Bartha, s ocima političke, crnačke i feminističke teologije i s pokretačima i urednicima teološkog časopisa Concilium (Karlom Rahnerom, J. B. Metzom, Hansom Küngom, Yves Congarom, etc.). [Read more…]

Filed Under: DEMOCROACIA Tagged With: Ana Raffai, Anna Maria Grünfelder, autograf, Branimir Pofuk, Branko Sekulić, Drago Pilsel, fra Ante Vučković, fra Bono Zvonimir Šagi, fra Drago Bojić, fra Ivan Šarčević, fra Luka Markešić, fra Petar Anđelović, fra Tomislav Janko Šagi Bunić, Frano Prcela, Ivan Grubišić, Ivan Markešić, Jacqueline Bat, Jadranka Brnčić, Josip Turčinović, Lana Bobić, Luka Vincetić, Marko Vučetić, Mate Uzinić, Miroslav Volf, Otto Raffai, Peter Kuzmič, Ratko Perić, Srećko Koralija, Staljin, Stipe Odak, Tito, Vjekoslav Bajsić, Vladimir Pavlinić, Željko Mardešić, Zoran Grozdanov

Sekularno i religijsko u razgovoru

Autor: Boris Pavelić / 26.03.2017. Leave a Comment

vjera-u-dijalog-001Zoran Grozdanov i Nebojša Zelič (ur.), ”Vjera u dijalog – Sekularno i religijsko u dijalogu”, CeKaDe& Ex libris, Rijeka, 2017.

Dopustite, na početku, istinitu anegdotu: zagrebačka je obitelj prije nekoliko godina posjetila rođake koji žive u Londonu. Domaćini su ponudili zajednički posjet njihovoj mjesnoj anglikanskoj crkvi, ne krijući da je jednom tjedno posjećuju iz stanovitih, u britanskome društvu uobičajenih svjetovnih razloga, a ne zbog istinskoga vjerskog uvjerenja. [Read more…]

Filed Under: Ex libris D. Pilsel Tagged With: Boris Pavelić, CEKADE, Crkva, Dalaj lama, država, Ex libris, fra Drago Bojić, fra Ivan Šarčević, Matija Vlačić-Ilirik, Nacija, Nebojša Zelić, Norbert Reck, Predrag Šustar, Regina Ammicht-Quinn, Rijeka, Teresa Forcades, vjera, Zoran Grozdanov

Površna znanja o vjeri

Autor: autograf.hr / 23.03.2014. Leave a Comment

U povodu objavljivanja knjige Miroslava Volfa “Javna vjera: kršćani i opće dobro” u izdanju riječkog Ex librisa, u istoimenom antikvarijatu u Rijeci održan je 17. ožujka okrugli stol o ulozi religije u javnosti (o kojem je bilo riječi u prošlotjednom javljanju u ovoj rubrici, zbog čega o okruglom stolu i donosimo izvještaj, D. P.).

 

Sudionici su se osvrnuli na niz aktualnih društvenih i političkih tema o kojima se u javnosti, osobito kada je riječ o religiji, ne govori dovoljno. Nedostatak dijaloga s obje strane, toliko potrebnog za razvoj pluralnog društva, apostrofirali su svi govornici, počevši od fra Drage Bojića, bivšeg urednika katoličkog lista Svjetla riječi iz Sarajeva.

 

Istaknuo je da je hrvatska javnost zasićena vjerskim govorom koji nije oslobađajući, niti preobražava društvo, a kamoli da u njega unosi vrijednosti na kojima religija i počiva. Religijski jezik današnjim vjernicima nije razumljiv, zbog čega se o religijskome jako malo zna u društvu, a i pripadnici religijskih zajednica imaju površna znanja o svojoj vjeri.

Religijski jezik današnjim vjernicima nije razumljiv, zbog čega se o religijskome jako malo zna u društvu, a i pripadnici religijskih zajednica imaju površna znanja o svojoj vjeri. Tome pogoduju i vjerski mediji koji se ne bave temama, osobito onim antropološkim, koje se vezuju uz religijske zajednice u javnom prostoru

 

Tome pogoduju i vjerski mediji koji se ne bave temama, osobito onim antropološkim, koje se vezuju uz religijske zajednice u javnom prostoru. Vjera nije i ne smije biti zatvorena samo unutar jedne vjerske zajednice, nego mora biti dobra za sve ljude istaknuo je, dodavši da vjerske zajednice moraju otvarati teška pitanja kroz dijalog, prvo unutar sebe, a potom i na van.

 

“Kod nas postoje dva suprotstavljena tabora: branitelji religijskih institucija i oni koji zaoštravajući ideološki pristup ne vide ono pozitivno u religijskim zajednicama. Religija u pokretanju takvog dijaloškog odnosa treba biti predvodnik, jer je njezine vjerske istine na to obvezuju.”

 

S njim se složio dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, kazavši kako vlada nelagoda kada se govori o mogućnosti religijskog govora u javnosti i promicanja vrednota, posebno na području politike i obrazovanja. Naime, politika želi postati nova eshatologija, ponuditi čovjeku rješenje svih problema, zauzevši pritom sva područja, pa tako i prostor koji su dosad imale religija ili etika rekao je Tanjić.

 

”Mediji se u tome ne snalaze, prvenstveno jer u njima vlada religiozna nepismenost. Tako se javnosti nude instant informacije i nema prostora za promišljanje i razgovor. Na našoj javnoj televiziji, osim unutar religijskog programa, nedostaje rasprave o aktualnim temama u kojima će uz ostale stručnjake sudjelovati i teolozi.”

Produktivne rasprave nema. Najbolji pokazatelj toga je nedavni referendum koji je doveo do prozelitizma s obje strane, čime se opet stvaraju granice koje se teško pomiruju. Nijedna politička zajednica ne može napredovati ako je nešto u njoj potisnuto, a u Hrvatskoj je očit nedostatak dijaloga

 

I politolog Neven Šantić dijeli njihovo mišljenje kako je religijski program u medijima getoiziran između ostalog jer mediji ne izvršavaju ulogu posrednika različitih mišljenja i svjetonazora, već su više poluge proizvodnje zabave i spektakla, pri čemu izostaje dijalog demokratske rasprave različitih strana, a u konačnici nema razvoja političke zajednice.

 

Smatra da su napori da svi budu uključeni u političku raspravu bez obzira na svjetonazor put koji nema alternative. “Hrvatska je specifičnost da je religija zasićena politikom, a politika želi istisnuti religiju iz javnosti.”

 

Šantić je u nastavku primijetio nisku razinu političke javne kulture u cjelini rekavši pritom kako su religijski i sekularni dio osakaćeni bez produktivne rasprave. Najbolji pokazatelj toga je nedavni referendum koji je doveo do prozelitizma s obje strane, čime se opet stvaraju granice koje se teško pomiruju.

 

Poručio je da nijedna politička zajednica ne može napredovati ako je nešto u njoj potisnuto, a u Hrvatskoj je očit nedostatak dijaloga.

 

Okrugli stol, koji je moderirao Zoran Grozdanov, teolog i urednik u Ex librisu, privukao je članove svih vjerskih zajednica koje djeluju u gradu Rijeci, ali i velik broj građana čime se pokazalo kako u društvu nedostaje otvorenih dijaloga o religijskim temama.

 

IKA

Filed Under: ABRAHAMOVA DJECA Tagged With: Abrahamova djeca, antropologija, autograf.hr, dijalog, Ex libris, fra Drago Bojić, Hrvatska, IKA, katoličko sveučilište, kršćani, Miroslav Volf, religija, Sarajevo, Svjetlo, vjera, Željko Tanjić

Fra Drago Bojić: ”Moramo se suprotstaviti teroru većine”

Autor: Amila Kahrović-Posavljak / 25.01.2014. 5 Comments

Piše: Amila Kahrović-Posavljak

 

Fra Drago Bojić VER - Osobna arhiva

Foto: Fra Drago Bojić – Osobna arhiva

Slučaj fra Drage Bojića, koji je na svojim leđima iskusio svu nemilosrdnost religijskih elita, mnogima je poznat. Nakon što je progovorio o onome o čemu se najradije šuti (o sprezi nacionalizma i vjere, o tzv. međugorskoj teologiji, o Bosni i Hercegovini razdijeljenoj etničkim kavezima, o politici kakva se zalagala za odvajanje Hrvata od cjelovitoga političko-socijalnoga korpusa Bosne i Hercegovine u tzv. Herceg-Bosnu, itd.), počeo je ideološki progon ovog bosanskog franjevca. Smijenjen je s mjesta glavnog urednika mjesečnika ”Svjetla riječi”, potom mu je zabranjeno da predaje na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, oduzeto mu je i aktivno i pasivno pravo glasa kao i sve službe koje je obavljao u svojoj zajednici Bosni Srebrenoj. Trenutno živi u Sarajevu, u samostanu na Bistriku, i direktor je IMIC-a (Internacionalnog multireligijskog interkulturnog centra). Za autograf.hr fra Drago Bojić eksluzivno govori o problemima s kojima se susreće savremeni čovjek u BiH i Hrvatskoj koje su, nakon nesretnih devedesetih, počele da tonu u sveopću klerikalizaciju i etniciziranje društva. [Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: Amila Kahrović-Posavljak, autograf.hr, Bosna, Bosna Srebrena, Crkva, Evanđelje, fra Drago Bojić, Franjo, Hrvatska, intervju, Isus, kršćanstvo, Nazaret, politika, povijest

Pomrčina Svjetla riječi

Autor: Jadranka Brnčić / 10.11.2013. Leave a Comment

Na XI. generalnoj skupštini Unije franjevačkih provincijala Europe (UFME), održanoj u Rimu od 21. do 25. listopada (2013), za novoga je predsjednika izabran fra Miljenko Šteko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM. U njega vjerojatno jest i kvaliteta zbog kojih su ga braća izabrali za tu funkciju, ali je izbor istodobno i politički čin koji legitimira njegove stavove i ponašanje. A fra Miljenko Šeko je osoba koja diskreditira svoje neistomišljenike autoritetom vlasti, zagovornik je sprege nacionalizma i vjere te tzv. međugorske teologije.

 

O nasilnoj smjeni fra Drage Bojića s mjesta glavnog urednika franjevačkog mjesečnika Svjetlo riječi, izazvanoj reakcijom fra Miljenka, mnogo se pisalo u medijima i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj. Međutim, ni u jednom crkvenom mediju nije bilo objašnjenja – tek vrijeđanja ponajboljih franjevaca Bosne Srebrene. A urednici katoličkih časopisa koji bi mogli imati sluha za to što se odista dogodilo, nisu imali petlje objaviti tekst.

 

”Grijeh” Svjetla riječi bio je njegovo zalaganje za otvoren govor. Ono što se u lipnju ove (2013.) dogodilo njegovu tadašnjem glavnom uredniku fra Dragi Bojiću, profesoru komunikologije na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i ravnatelju Internacionalnog multireligijskog interkulturnog centra (IMIC) ”Zajedno” u Sarajevu, simptom je onoga što se događa otvorenom govoru u crkvama, hramovima i džamijama naših postsocijalističkih zemalja poratnih trauma te mučnog procesa praštanja i revizija pamćenja, kao i tegotne borbe za demokratskim dijalogom u kontekstu nesmiljene neoliberalne politike.

 

O nasilnoj smjeni fra Drage Bojića s mjesta glavnog urednika franjevačkog mjesečnika Svjetlo riječi, izazvanoj reakcijom fra Miljenka, mnogo se pisalo u medijima i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj. Međutim, ni u jednom crkvenom mediju nije bilo objašnjenja – tek vrijeđanja ponajboljih franjevaca Bosne Srebrene. A urednici katoličkih časopisa koji bi mogli imati sluha za to što se odista dogodilo, nisu imali petlje objaviti tekst

 

Franjevci su u Bosni i Hercegovini kontinuirano prisutni još od 1291. Prvi broj Svjetla riječi, mjesečnoga lista u izdanju Franjevačke provincije Bosne Srebrene – jedine zapadne, kršćanske i katoličke institucije koja je, zahvaljujući zalaganju franjevaca za dijalog, opstala i za vladavine Osmanskoga carstva – izašao je u travnju 1983. s nakanom da objedinjuje vijesti iz vjerskog, kulturnog i društvenog života te ih komentira kritički i u duhu Drugoga vatikanskog koncila.

 

Iako vjerski mjesečnik, Svjetlo riječi nadilazilo je usko konfesionalan i crkveni okvir, a za posljednjih dvadeset godina bilo je jedno od rijetkih medijskih prostora kritike i dijaloga ne samo u Bosni i Hercegovini, nego uopće na prostoru bivše Jugoslavije, pogotovu u Katoličkoj crkvi. U ratnim devedesetima njegovi su se suradnici, različitih pripadnosti i nepripadnosti, ustrajno opirali vladajućim nacionalizmima, nisu pristajali na političke ucjene i plemenske zanose, zagovarali su dostojanstvo pojedinca, mir i dijalog među zavađenim narodima, zalagali se za Bosnu i Hercegovinu nerazdijeljenu etničkim kavezima, izlagali bespoštednoj kritici crkveno vodstvo koje se pretvorilo u servisnu službu političkih elita te nedovoljno obrazovane vjernike hranilo često prikrivenom huškačkom retorikom politizirane religioznosti.

 

Tekstovi objavljeni u Svjetlu riječi bili su neprestance izlagani kritici i sporadičnim ili orkestriranim napadima. Kritizirali su ih svjetonazorski i politički protivnici, često iz istoga (hrvatskog) naroda i iste (katoličke) Crkve. Intervju fra Drage Bojića, objavljen na portalu ”Prometej” povodom tridesete obljetnice izlaženja, poslužio je kao povod da se glas Svjetla riječi napokon ušutka: fra Drago je smijenjen s mjesta glavnog urednika, a njegovim odlaskom zamračeno zadnje svjetlo riječi u Katoličkoj crkvi u nas.

 

U spornom intervjuu fra Drago se – premda i ne prvi put i nije jedini – žestoko kritički, oborio na ”narodno saborsku” politiku kakva se zalagala za odvajanje Hrvata od cjelovitoga političko-socijalnoga korpusa Bosne i Hercegovine u tzv. Herceg-Bosnu, i to stoga što su pojedini Hrvati-katolici bili ”sudionici” (ponekad i tvorci) takve politike ”praćene progonom bosanskih Hrvata u Hercegovinu” te ponajprije stoga što su zbog takve politike ”šutjeli o progonima i zločinima nad ljudima druge vjere i nacionalnosti, osobito nad Bošnjacima”. ”U neformalnim razgovorima s tim Hrvatima-katolicima dolazi do izražaja” – tvrdi fra Bojić – ”monstruoznost njihove politike, odsutnost bilo kakve samokritike pa i empatije za desetke tisuća ljudi koji su bili žrtve etničkog čišćenja, ali i nezadovoljstva i gorčine što hercegbosanski projekt nije sproveden do kraja”.

 

Povod za smjenjivanje fra Drage Bojića, kako u svom službenom dopisu franjevcima (15.6.2013.) navodi provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran, jest pisani zahtjev provincijala Hercegovačke provincije fra Miljenka Šteke. On od fra Gavrana i Uprave njegove provincije traži da se ”ispričaju za ove javno iznesene, ničim dokazane, klevetničke riječi” te da na dijelove Bojićeva intervjua dana portalu ”Prometej” reagiraju sankcijama. Izričito stoji: ”Postupite po svojim ovlastima”.

 

Takvim zahtjevom je fra Dragina izjava u intervjuu podignuta do ”službenog” stava Provincije Bosne Srebrene, zbog čega se fra Gavran i osjetio prozvanim, ili točnije: što mu je pružilo priliku da ostvari ono što su pojedini njegovi istomišljenici u Redu već dugo željeli.

 

I doista, promptno je smijenio fra Dragu Bojića, štoviše zabranio mu otvoren govor i po kazni ga rasporedio na mjesto kapelana u Busovači (što fra Drago nije prihvatio zbog neopravdanosti kazne), navodeći kako je povod njegovoj reakciji pismo hercegovačkog provincijala, ali i da sankciju nalaže ”zbog nepoštivanja odluka Uprave Provincije” – dakle: radi neposluha.

 

Riječ je o tipičnoj argumentaciji kakvu, nažalost, poznajemo i iz drugih situacija u životu Crkve: kada tkogod kritizira crkveno vodstvo, biva optužen za izdaju Crkve (ako ne i samoga Boga), samo da se ne bi govorilo o sadržaju kritike koja bi eventualno mogla dovesti u pitanje autentičnost njihove vlasti koja im je od ”Boga dana”. Zahtijevati od svojih članova bespogovornu poslušnost, odricanje od vlastite savjesti i slobode te ih zastrašivati i ucjenjivati zbog nelojalnosti, a onda i zagovarati  ”uvišen cilj” što opravdava svako sredstvo, oznaka je totalitarnih režima u kojima se pojedinca želi depersonalizirati, a  svima nametnuti jednu jedinu perspektivu – ideološku.

 

Tekstovi objavljeni u Svjetlu riječi bili su neprestance izlagani kritici i sporadičnim ili orkestriranim napadima. Kritizirali su ih svjetonazorski i politički protivnici, često iz istoga (hrvatskog) naroda i iste (katoličke) Crkve. Intervju fra Drage Bojića, objavljen na portalu ”Prometej” povodom tridesete obljetnice izlaženja, poslužio je kao povod da se glas Svjetla riječi napokon ušutka: fra Drago je smijenjen s mjesta glavnog urednika, a njegovim odlaskom zamračeno zadnje svjetlo riječi u Katoličkoj crkvi u nas

 

Nasilna smjena fra Drage Bojića i više je od tipična udara na slobodu medija. Kažnjavanje s pozicije moći, bez obrazloženja, zacijelo otkriva više od neslaganja s izrečenim stavovima u spornom intervjuu. Naime, relativiziranjem, čak poricanjem stvarnoga razloga za smjenjivanjem, prikriva se ono što ga je doista izazvalo: tvrdnje o kojima se ne želi otvoreno govoriti. Solidarizirajući se s onim tko nastoji prikriti istinu, a ne s bratom koji o njoj želi otvoreno govoriti – a, što je najvažnije, ni s žrtvama posljedica politike koja se zagovara – obojica provincijala sudjeluju u zavjeri prešućivanja, što je, zapravo, ponovno pristajanje na zločine koji se prešućuju.

 

Štoviše, odričući fra Dragi slobodu da govori o ”institucionalnoj odgovornosti” hercegovačkih franjevaca u prošlom ratu, upravo od te odgovornosti ponovno uzmiču: hercegovački provincijal i ne pokušava Bojićeve ”optužbe” javno opovrći, a bosanski provincijal sankcioniranjem fra Bojića, zapravo legitimira takvu neodgovornost. A onda ju i dodatno potvrđuje u svom ”Pismu braći”, objavljenu u službenom glasilu Provincije u srpnju ove (2013) godine, u kojem autokratski prijeti nepodobnima isključenjem iz Reda.

 

Možda je većina Hrvata-katolika južne Bosne i Hercegovine, djelujući u homogenoj nacionalnoj sredini, otvoreno podržavala koncept Herceg-Bosne – koji je bio koncept državnoga pripojenja Hrvatskoj ili barem stvaranje vlastitog entiteta unutar države Bosne i Hercegovine – hoteći zaštititi ugrožene Hrvate u BiH (izvan Herceg-Bosne Hrvata je ostalo tek u tragovima, odnosno upravo onoliko da ne mogu tražiti nikakva politička prava), no, prešućivanje udjela odgovornosti za načine ”zaštite” doista se ničim ne može opravdati. Ignorirajući posljedice nacionalističke politike i opravdavajući ih kao nužne u obrani tobož ”vitalnih interesa Hrvata i katolika u BiH”, najveća se šteta nanosi upravo katolicima, Hrvatima.

Filed Under: PARRHēSIA Tagged With: autograf.hr, fra Drago Bojić, franjevci, Jadranka Brnčić, Miljenko Šteko, Svijetlo riječi, Unije franjevačkih provincijala Europe, Zajedno

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Zagrebačka mjesta stradanja i otpora

    Zagrebačka mjesta stradanja i otpora

    nenad-jovanovic
  2. Povijesni kompromis

    Povijesni kompromis

    marinko-culic
  3. Aleksandar Vučić, najveći ikad

    Aleksandar Vučić, najveći ikad

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Uređenje Dositejeve kuće u Plavnu

    Uređenje Dositejeve kuće u Plavnu

    anja-kozul
  2. Dom za “nevidljive”

    Dom za “nevidljive”

    paulina-arbutina
  3. Danju svinjac, noću smrzavanje

    Danju svinjac, noću smrzavanje

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvoren natječaj za tip operacije 5.2.1. Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Otvoren natječaj za tip operacije 5.2.1. Obnova...

    19.04.2021.
  2. Prvi put s ćaćom u Glini

    Prvi put s ćaćom u Glini

    19.04.2021.
  3. Predstavljen Bulletin #20 SNV-a: Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2020.

    Predstavljen Bulletin #20 SNV-a: Historijski...

    19.04.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se