autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Teatarski imaginarij Vjerana Zuppe

Autor: Autograf.hr / 15.10.2015. Leave a Comment

Vjeran Zuppa subjekt_kao_gost_pressVjeran Zuppa, ”Subjekt kao gost – Mala hermeneutika dramskog lika”, Durieux, Zagreb, 2014.

Dva pojma zauzimaju središnje mjesto u ovoj knjizi Vjerana Zuppe, uglednog pisca, esejiste, dramatologa i, nadasve, ”teatarskog čovjeka”. To su pojmovi subjekta i lika, koji tvore tematsku i problematsku okosnicu njegovih razmatranja ili, možda je bolje reći, njegovih diskurzivnih majstorija. [Read more…]

Filed Under: OBAVEZNA LEKTIRA Tagged With: Antibarbarus, autograf, drama, dramatologija, Durieux, epilog, gost, hermeneutika, knjiga, kritika, lirika, Mozaik, Prolog, smrt, sociologija kulture, subjekt, teatar, teatarski imaginarij, Vjeran Zuppa, život

Poseban gost

Autor: Filip David / 14.09.2014. Leave a Comment

Ovih septembarskih dana u Beogradu je boravio ”poseban gost” glumac Gerard Depardieu.

 

Zanimljivo je i karakteristično u kojoj meri neki događaj u javnom životu, prividno bez naročitog značaja, može da razgoliti suštinu državne politike. Takav je slučaj sa posetom opskurne ličnosti kakav je francuski glumac Gerard Depardieu, poznat po tome što se odrekao francuskog državljanstva ”zbog visokih poreza za bogataše”. Inače, ovaj glumac, obožavalac Putina, koji mu je dao rusko državljanstvo i oslobodio ga poreza u Rusiji, predstavlja se i kao predstavnik ruske republike Mordovije.

 

U jednodnevnoj poseti Srbiji, ”maloj zemlji velike istorije i kulture”, kako je istakao prilikom dolaska, sastao se sa premijerom Aleksandrom Vučićem, ministrom kulture Ivanom Tasovcem, gradonačelnikom Beograda Sinišom Malim. Bio je gost Jugoslovenske kinoteke i Beogradske filharmonije, gde je u jednom trenutku uzeo u ruke dirigentsku palicu. Ne sećamo se da je u novije vreme jedna u suštini nevažna poseta dobila toliki publicitet u elektronskim i štampanim medijima i prihvaćena sa toliko predusretljivosti i uvažavanja.

No, sve dosada spomenuto u poseti francusko-belgijsko-ruskog glumca i bogataša koji ne želi da plaća poreze sporedno je u odnosu na ono što je posebno istaknuto u izjavama ovoga glumca i što je dobilo najveći publicitet. To su Depardieuove pohvale ruskom predsedniku Vladimiru Putinu. ”Putin je inteligentan čovek koji nije za rat i koji će problem sa Ukrajinom rešiti”

 

Izjave Gerarda Depardieua bile su u velikoj meri providno ulagivačke. Pošto je video maketu Beograda na vodi, izjavio je kako je oduševljen projektom koji će, kako smatra, ljudima iz Srbije doneti posao, dolazak investicija, ali i nove objekte, prodavnice, bioskope, pozorišta, restorane…

 

Ocenio je kako je taj projekat po meri čoveka i da predstavlja “novu sliku Srbije”. ”Omogućava novi život koji vodi računa o ljudima, jer će biti mnogo prostora, moći će da koriste reku, kao i da plivaju u njoj, što je veoma retko, jer su reke uglavnom zagađene”.

 

Zapažene su i njegove reči kako reka koju je video u Beogradu nije zagađena, da je primetio jednu plažu u kojoj može da se pliva. Ova njegova izjava zbuniće, ali verovatno i nasmejati Beograđane koji najbolje znaju koliko su zagađeni Dunav i Sava.

 

Tako je, sve u duhu obilaska kulturnih spomenika i beogradskih znamenitosti, za popodnevne sate planirana poseta Skadarliji, mestu dobre zabave i dobre kuhinje kako bi se posebni gost odmorio posle napornog dana i probao nadaleko poznate domaće specijalitete.

 

Premijer Srbije, otkrivaju isti izveštaji,  uputio je francusko-belgijskom-ruskom glumcu i jednu molbu, svesrdno prihvaćenu.

 

”Zamolio sam ga da se napravi neki vid saradnje i nešto napravi u vezi sa Srbijom. Nisam stručnjak za umetnost, da li je to neki film koji će da govori o Srbiji ili će da snimi nešto u Srbiji. To je samo bila ideja i Depardje je to prihvatio”, izjavio je Vučić.

Jedan blogovski komentar ove posete vredan je da se pomene: ”Važno da se najeo, napio i rekao par gluposti i sve to o trošku građana Srbije. Ne čuh jel’ se sastao sa nekim iz svoje branše da priupita kako žive, od čega žive, koliko država daje kulturi? Ako to ne kaže, trošak da plate iz svog džepa oni koji su ga dočekali.”

 

Možemo samo zamišljati kakav film o Srbiji želi srpska vlast, a kakav je spreman da snima, verovatno u glavnoj ulozi Gerard i koliko je srpska vlada spremna da uloži u taj film sa još uvek nepostojećim scenarijem. Takvi filmovi se ne snimaju sirotinjskim budžetom. Pitanje je samo gde će se naći pare u situaciji kada u državnom budžetu nije predviđeno gotovo ništa za domaću filmsku proizvodnju, kada su izdvajanja za kulturu na istorijskom minimumu, kada se smanjuju plate i penzije, a Srbija je po svim zvaničnim domaćim i međunarodnim statistikama među najsiromašnijim zemljama Evrope sa najnižim životnim standardom.

 

No, sve dosada spomenuto u poseti francusko-belgijsko-ruskog glumca i bogataša koji ne želi da plaća poreze sporedno je u odnosu na ono što je posebno istaknuto u izjavama ovoga glumca i što je dobilo najveći publicitet. To su Depardieuove pohvale ruskom predsedniku Vladimiru Putinu. ”Putin je inteligentan čovek kojie nije za rat i koji će problem sa Ukrajinom rešiti”.

 

Posle sastanka sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem u Vladi Srbije Depardieu je izjavio novinarima kako smatra da je Srbija pokazala vidovitost, odlučnost i humanost odlukom da ne uvede sankcije Rusiji i da ga veoma raduje činjenica što se Srbija u tome nije pridružila Evropi.

I u prošlosti, u Miloševićevo vreme, Srbiju su pohodili gosti slični Depardieuu, poznati i manje poznati, od Handkea do Šifera, ozvaničeni ”prijatelji Srbije”, koji su srpskoj politici davali podršku i zamah, ali u pogrešnom smeru. ”Slučaj Depardieu” neodoljivo podseća na ta vremena. Vremena za koja smo se iskreno i duboko nadali da se više nikada neće ponoviti

 

U ovim rečenicama krije se zapravo razlog, smisao i važnost posete Gerarda Depardieua Srbiji. Vlada Srbije, očevidno, organizovala je i iskoristila ovu posetu da preko Depardieua pošalje određenu poruku Evropskoj uniji, onu vrstu poruke koja sama ne želi da pošalje ovako direktno, jasno i nedvosmisleno.

 

Tu više nije toliko važan ”poseban gost” kome su ukazane sve počasti. On je svoju ulogu ispunio i ne sumnjamo da će biti nagrađen još nečim osim posete Kinoteci, Filharmoniji i Skadarliji.

 

Jedan blogovski komentar ove posete vredan je da se pomene: ”Važno da se najeo, napio i rekao par gluposti i sve to o trošku građana Srbije. Ne čuh jel se sastao sa nekim iz svoje branše da priupita kako žive, od čega žive, koliko država daje kulturi? Ako to ne kaže, trošak da plate iz svog džepa oni što su ga dočekali.”

 

Istina je da vlada Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, uprkos svim nepopularnim merama koje direktno utiču na još veće i drastičnije smanjenje standarda stanovništva, ima i dalje veliku podršku biračkog tela kakvu nijedna vlada pre njih nije imala. Pitanje je koliko će ta podrška trajati. U takvoj situaciji bratska Rusija, kao svetionik pravoslavlja i panslovenstva, predstavlja nekakvu, još uvek ne dovoljno snažnu alternativu Evropskoj uniji.

 

I u prošlosti, u Miloševićevo vreme, Srbiju su pohodili gosti slični Depardieuu, poznati i manje poznati, od Handkea do Šifera, ozvaničeni ”prijatelji Srbije”, koji su srpskoj politici davali podršku i zamah, ali u pogrešnom smeru. ”Slučaj Depardieu”  neodoljivo podseća na ta vremena. Vremena za koja smo se iskreno i duboko nadali da se više nikada neće ponoviti.

Filed Under: BELEŽNICA Tagged With: Aleksandar Vučić, autograf.hr, Beležnica, Beograd, Filip David, film, Gerard Depardieu, glumac, gost, Ivan Tasovec, kolumna, politika, premijer, Rusija, Slobodan Milošević, Srbija, Ukrajina, Vladimir Putin

Naš gost iz galaksije

Autor: Marina Vujčić / 10.07.2014. Leave a Comment

Gost iz galaksijeTeofil Pančić, ”Gost iz Galaksije”, Hena COM, Zagreb, 2014.

 

“Gost iz galaksije” devetnaesta je knjiga pisca, kolumnista, kritičara i novinara Teofila Pančića. U njoj su sabrani eseji i kolumne koje je tijekom 2013. i 2014. pisao za radijsku emisiju “Praskozor” i za novinski portal Autograf.

 

Teofil Pančić rođen je 1965. u Skopju, odrastao u Zagrebu, a danas živi u Zemunu i Novom Sadu. Piše za brojne medije s ovih prostora, a redakciju tjednika Vreme smatra svojom matičnom lukom. “Gost iz galaksije” treći je njegov naslov objavljen u Hrvatskoj.

 

U “Famoznih 400 kilometara” (VBZ, 2007.) pratio je hrvatsku književnost od kraja devedesetih pišući o knjigama domaćih autora te o svim važnijim fenomenima ovdašnje književne scene, a “Aleja Viktora Bubnja” (Ljevak, 2013.) autobiografska je knjiga o odrastanju u Zagrebu i životu nakon napuštanja doma u novozagrebačkoj Aleji Viktora Bubnja.

“Gost iz galaksije” devetnaesta je knjiga pisca, kolumnista, kritičara i novinara Teofila Pančića. U njoj su sabrani eseji i kolumne koje je tijekom 2013. i 2014. pisao za radijsku emisiju “Praskozor” i za novinski portal Autograf

 

U svom najnovijem naslovu Teofil Pančić vlastitu autorsku perspektivu tumači iz pozicije “gosta iz galaksije” koji se, sa svog intimnog planeta, dovoljno udaljenog od svakog zla i besmisla, “pača” u hrvatska i u “tuđa” posla kao nepotkupljivi zastupnik čovječnosti koji ispisuje svoju “autobiografiju o drugima”.

 

Prvi dio knjige, “Priroda i društvo”, donosi dvadeset i osam tekstova emitiranih u “Praskozoru”, emisiji Trećeg programa Hrvatskog radija. Ovdje se Pančić bavi aktualnim temama hrvatske društvenopolitičke i javne stvarnosti – od implementacije dvojezičnosti u Vukovaru i moralne panike zbog mladih “na stranputici”, do korumpiranih političkih struktura, ulaska Hrvatske u Europsku uniju, referendumskog pitanja ili, primjerice, monopolizacije imena istarskog terana.

 

U drugi dio knjige, “Meki trbuh demokratije”, uvrštena su trideset i dva Pančićeva eseja s Autografa, portala koji društvenu zbilju komentira pod sloganom “Novinarstvo s potpisom”. U tim tekstovima Pančić progovara o licemjernom “fetišu” tradicije i paradama ponosa, o pražnjenju frustracija u cyber kozmosu, o “malim ljudima” koji se ne usuđuju pregaziti žutu crtu vlastitih kulturoloških ograničenja, o epidemiji samoemitiranja na društvenim mrežama i o brojnim drugim nuspojavama naše suvremenosti.

Osnovna intonacija njegovih eseja nije u pukom buntu i negodovanju, nego u neoklijevanju da misli mimo većine i u smirenoj odlučnosti da obrazloži lakoću mišljenja koja ne podliježe ni moralnoj ni intelektualnoj dezorijentaciji

 

U “Gostu iz galaksije” Pančić dosljedno zastupa pravo na identitet izvan kolektivnoga, što je osnovno obilježje njegovog autorskog rukopisa. Zajednički nazivnik Pančićevih tekstova u ovoj knjizi najtočnije će definirati njegove rečenice iz kolumne “A bunt je tako lijepo počeo”: ”Ima nečega suštinski pogrešnog, i uostalom sasvim nepodsticajnog, u tome da se bude zadovoljan stanjem stvari: u sebi, u okolini, u kvartu, u državi, u svetu. Svako ko drži do sebe, a osobito “javni intelektualac” ili neko ko bi to mogao postati, ima nekovrsnu dužnost da ohrabruje pobunu protiv postojećeg.”

 

No ipak, osnovna intonacija njegovih eseja nije u pukom buntu i negodovanju, nego u neoklijevanju da misli mimo većine i u smirenoj odlučnosti da obrazloži lakoću mišljenja koja ne podliježe ni moralnoj ni intelektualnoj dezorijentaciji.

 

Pored sadržaja koji opominje na vlastitost, toleranciju i čovječnost, iznimna vrijednost ove knjige sadržana je i u jeziku. Pančićeva vještina baratanja riječima daje dodanu vrijednost sadržaju. Ovdje se ne radi samo o jeziku atipičnom za novinarstvo – onom koji u komentar društvene zbilje uključuje pripovjedački žanr – nego i o izvornoj sintaksi koja gramatiku koristi kao alat za demistifikaciju stvarnosti u koju bismo po inerciji mogli greškom povjerovati.

Ulogu gosta iz galaksije Teofil Pančić u ovoj je knjizi “odigrao” na gotovo vanzemaljski način, smiono materijalizirajući istinu mimo kolektivne i strpljivo uvjeravajući druge u mogućnost mišljenja i djelovanja za civiliziranu stvarnost lišenu zla i besmisla

 

To je jezik koji zvuči, i koji intonacijom ležerne, nenametljive duhovitosti opominje na sve propuštene prilike za autonomiju mišljenja. Formulirana na Pančićev način i tumačena njegovim jezikom, težnja za drukčijom stvarnošću postaje uvjerljiva do mogućeg.

 

To moguće podržava metaforu iz naslova knjige, koja neizbježno asocira na igrani SF film  “Gosti iz galaksije” Dušana Vukotića iz 1981., u kojem glavni junak, pisac SF romana, otkriva da može materijalizirati svoje misli. Svi ga smatraju ludim, a njegov psihijatar dijagnosticira mu bolest “telurgiju” – sposobnost da se snagom volje predmeti i bića materijaliziraju. Junaku ovog filma okolina povjeruje tek na kraju, kad mu njegovi junaci izvanzemaljci dođu u “stvarni” posjet.

 

Ulogu gosta iz galaksije Teofil Pančić u ovoj je knjizi “odigrao” na gotovo vanzemaljski način, smiono materijalizirajući istinu mimo kolektivne i strpljivo uvjeravajući druge u mogućnost mišljenja i djelovanja za civiliziranu stvarnost lišenu zla i besmisla – pa makar ga zbog toga uvrstili na popise “nepoćudnih” ili mu “prišili” neku novu “telurgiju”.

 

Ne odstupajući ni jednom mišlju od svoje verzije poželjne stvarnosti, u tekstu “Svakom svoje” reći će: ”Zato je, kažem vam, uistinu bolje biti na Spiskovima nego ih pisati, gde god to bilo, i pod bilo kojim patetičnim izgovorom.”

 

A “Gost iz galaksije” doista je knjiga bez izgovora.

 

(Prenosimo s portala Miljenka Jergovića).

Filed Under: OBAVEZNA LEKTIRA Tagged With: autograf.hr, demokracija, esej, EU, galaksija, gost, Hena com, Hrvatski radio, internet, izdavač, knjiga, Ljevak, Marina Vujičić, Miljenko Jergović, Obavezna lektira, portal, Teofil Pančić, VBZ, Zagreb

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Vrijeme je za obnovu

    Vrijeme je za obnovu

    vladimir-jurisic
  2. Ratna skandinavizacija

    Ratna skandinavizacija

    marinko-culic
  3. Familija

    Familija

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    anja-kozul
  2. Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    zoran-vitanovic
  3. Zanemaren manjinski i klasni moment

    Zanemaren manjinski i klasni moment

    anja-kozul

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog...

    07.01.2022.
  2. Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    07.01.2022.
  3. Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    07.01.2022.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT