novinarstvo s potpisom
Miljenko Smoje, ”Judi i beštije – Ratna kronika Malog mista”, Hena com, Zagreb, 2018, 325 str.
U nekoj zemlji bogate kulture i razvijene imaginacije, u Italiji, Poljskoj, Austriji, a pogotovu Francuskoj, Miljenko Smoje bio bio doživljavan kao melankolični novinski pisac, žalobni humorist, veliki mjesni, lokalni pripovjedač, koji svoju romanesknu, epsku prozu preodijeva u kvazižurnalističke forme. [Read more…]
Ivica Ivanišević, ”Primavera”, Hena-com, Zagreb, 2016.
Još malo nedostaje da se ova rubrika preimenuje u – “O Ivici Ivaniševiću i ostalima”! Šalu na stranu, intenzitet kojim on u posljednje vrijeme “izbacuje” svoje nove knjige doista je ne samo impresivan, već trenutno o njemu možemo govoriti kao najproduktivnijem piscu. [Read more…]
Marina Vujčić, “Mogla sam to biti ja”, Hena com, Zagreb, 09/2015.
Knjiga ”Mogla sam to biti ja” Marine Vujčić još je jedan dokaz kako je ova hrvatska književnica sposobna ući u svijest i podsvijest svojih likova, te kroz u osnovi statičnu radnju uspješno prenijeti sve bure i oluje koje zahvaćaju ljudsku, ponajprije žensku, dušu. [Read more…]
Da Ivo Štivičić nekim slučajem nije napisao doslovno ništa drugo osim scenarija za televizijsku seriju “Kuda idu divlje svinje”, hrvatska kultura svejedno bi mu bila dužna kao malo kojem našem piscu u prošlom stoljeću. Prethodna je rečenica, međutim, mač s dvije oštrice: “Divlje svinje” svojom su veličinom, genijalnošću i uspjehom nepravedno zasjenile gotovo sve ostalo veliko i važno što je Štivičić napisao za televiziju. [Read more…]
(Opaska uredništva: Prvo poglavlje romana ”Veličanstveni poskokovi”, nastavak ”Čuda u Poskokovoj Dragi”, objavljeno ovih dana u izdanju Hena Com iz Zagreba, poziv je da ga nabavite i uživate jer vas Tomić, pardon, ”Ante Tomić Veličanstveni”, kako je napisao Ivo Stivičić, “Sve ono što je Ante Tomić dosad napisao – romani, priče, filmski scenariji, kazališne drame, i posebno tjedne kolumne – bilo je trasiranje puta za ovaj roman. ‘Veličanstveni Poskokovi’ su puna mjera Tomićeve zrelosti u kojoj je hrabrost jedna od njegovih najprepoznatljivijih odlika.
Ante Tomić je pisac jednostavnoga sloga, a slojevite i jake osobnosti. Njegov duhovni hod ‘s brijega na brig’ i natrag ‘s briga na brijeg’ dramatski je uvjerljiv i koloritno složen. Čist je, kratak i jasan, a kreiranje intriga preporuka je za scensku interpretaciju. Potkupljivi, lažljivi, pokvareni, kriminalno i mafijaški organizirani Poskokovi tijelom su naši, ali Tomićev je glas uteg na vazi našega boljeg duha.”) [Read more…]
Teofil Pančić, ”Gost iz Galaksije”, Hena COM, Zagreb, 2014.
“Gost iz galaksije” devetnaesta je knjiga pisca, kolumnista, kritičara i novinara Teofila Pančića. U njoj su sabrani eseji i kolumne koje je tijekom 2013. i 2014. pisao za radijsku emisiju “Praskozor” i za novinski portal Autograf.
Teofil Pančić rođen je 1965. u Skopju, odrastao u Zagrebu, a danas živi u Zemunu i Novom Sadu. Piše za brojne medije s ovih prostora, a redakciju tjednika Vreme smatra svojom matičnom lukom. “Gost iz galaksije” treći je njegov naslov objavljen u Hrvatskoj.
U “Famoznih 400 kilometara” (VBZ, 2007.) pratio je hrvatsku književnost od kraja devedesetih pišući o knjigama domaćih autora te o svim važnijim fenomenima ovdašnje književne scene, a “Aleja Viktora Bubnja” (Ljevak, 2013.) autobiografska je knjiga o odrastanju u Zagrebu i životu nakon napuštanja doma u novozagrebačkoj Aleji Viktora Bubnja.
U svom najnovijem naslovu Teofil Pančić vlastitu autorsku perspektivu tumači iz pozicije “gosta iz galaksije” koji se, sa svog intimnog planeta, dovoljno udaljenog od svakog zla i besmisla, “pača” u hrvatska i u “tuđa” posla kao nepotkupljivi zastupnik čovječnosti koji ispisuje svoju “autobiografiju o drugima”.
Prvi dio knjige, “Priroda i društvo”, donosi dvadeset i osam tekstova emitiranih u “Praskozoru”, emisiji Trećeg programa Hrvatskog radija. Ovdje se Pančić bavi aktualnim temama hrvatske društvenopolitičke i javne stvarnosti – od implementacije dvojezičnosti u Vukovaru i moralne panike zbog mladih “na stranputici”, do korumpiranih političkih struktura, ulaska Hrvatske u Europsku uniju, referendumskog pitanja ili, primjerice, monopolizacije imena istarskog terana.
U drugi dio knjige, “Meki trbuh demokratije”, uvrštena su trideset i dva Pančićeva eseja s Autografa, portala koji društvenu zbilju komentira pod sloganom “Novinarstvo s potpisom”. U tim tekstovima Pančić progovara o licemjernom “fetišu” tradicije i paradama ponosa, o pražnjenju frustracija u cyber kozmosu, o “malim ljudima” koji se ne usuđuju pregaziti žutu crtu vlastitih kulturoloških ograničenja, o epidemiji samoemitiranja na društvenim mrežama i o brojnim drugim nuspojavama naše suvremenosti.
U “Gostu iz galaksije” Pančić dosljedno zastupa pravo na identitet izvan kolektivnoga, što je osnovno obilježje njegovog autorskog rukopisa. Zajednički nazivnik Pančićevih tekstova u ovoj knjizi najtočnije će definirati njegove rečenice iz kolumne “A bunt je tako lijepo počeo”: ”Ima nečega suštinski pogrešnog, i uostalom sasvim nepodsticajnog, u tome da se bude zadovoljan stanjem stvari: u sebi, u okolini, u kvartu, u državi, u svetu. Svako ko drži do sebe, a osobito “javni intelektualac” ili neko ko bi to mogao postati, ima nekovrsnu dužnost da ohrabruje pobunu protiv postojećeg.”
No ipak, osnovna intonacija njegovih eseja nije u pukom buntu i negodovanju, nego u neoklijevanju da misli mimo većine i u smirenoj odlučnosti da obrazloži lakoću mišljenja koja ne podliježe ni moralnoj ni intelektualnoj dezorijentaciji.
Pored sadržaja koji opominje na vlastitost, toleranciju i čovječnost, iznimna vrijednost ove knjige sadržana je i u jeziku. Pančićeva vještina baratanja riječima daje dodanu vrijednost sadržaju. Ovdje se ne radi samo o jeziku atipičnom za novinarstvo – onom koji u komentar društvene zbilje uključuje pripovjedački žanr – nego i o izvornoj sintaksi koja gramatiku koristi kao alat za demistifikaciju stvarnosti u koju bismo po inerciji mogli greškom povjerovati.
To je jezik koji zvuči, i koji intonacijom ležerne, nenametljive duhovitosti opominje na sve propuštene prilike za autonomiju mišljenja. Formulirana na Pančićev način i tumačena njegovim jezikom, težnja za drukčijom stvarnošću postaje uvjerljiva do mogućeg.
To moguće podržava metaforu iz naslova knjige, koja neizbježno asocira na igrani SF film “Gosti iz galaksije” Dušana Vukotića iz 1981., u kojem glavni junak, pisac SF romana, otkriva da može materijalizirati svoje misli. Svi ga smatraju ludim, a njegov psihijatar dijagnosticira mu bolest “telurgiju” – sposobnost da se snagom volje predmeti i bića materijaliziraju. Junaku ovog filma okolina povjeruje tek na kraju, kad mu njegovi junaci izvanzemaljci dođu u “stvarni” posjet.
Ulogu gosta iz galaksije Teofil Pančić u ovoj je knjizi “odigrao” na gotovo vanzemaljski način, smiono materijalizirajući istinu mimo kolektivne i strpljivo uvjeravajući druge u mogućnost mišljenja i djelovanja za civiliziranu stvarnost lišenu zla i besmisla – pa makar ga zbog toga uvrstili na popise “nepoćudnih” ili mu “prišili” neku novu “telurgiju”.
Ne odstupajući ni jednom mišlju od svoje verzije poželjne stvarnosti, u tekstu “Svakom svoje” reći će: ”Zato je, kažem vam, uistinu bolje biti na Spiskovima nego ih pisati, gde god to bilo, i pod bilo kojim patetičnim izgovorom.”
A “Gost iz galaksije” doista je knjiga bez izgovora.
(Prenosimo s portala Miljenka Jergovića).
Ece Temelkuran (1973.) jedna je od najpoznatijih turskih književnica i novinarka koja objavljuje u mnogim turskim i inozemnim novinama The Guardian, The New Statesman, Al-Akhbar, The New Left Review i Le Monde Diplomatiqueu. Njezin je rad na polju istraživačkog novinarstva usmjeren na problematiku tursko-kurdskih i turskoarmenskih pitanja, a bavi se i temama ženskih pokreta i političkih zatvorenika.
U romanu “Zvuk banana” snažnu političku i ljubavnu priču smješta u Bejrut, u ljeto 2006. godine. U tom gradu se životi dviju mladih žena, Filipine i Deniz, povezuju na neobičan način.
Filipina je u rodni Bejrut stigla s Filipina kako bi otkrila tragediju što je zadesila njene roditelje, majku Filipinku i oca Palestinca, koji su nastradali u logoru Šatila, 1982. “Zvuk banana” koji se u kolovozu, u Bejrutu, može čuti i usred razaranja, ukoliko je netko voljan slušati, je posljednje što je njena majka željela čuti, ali nije uspjela…
Deniz je Turkinja koja studira na Oxfordu ali zbog osobnih razočaranja i frustracije uštogljenim oskfordskimpravilima odlazi u Pariz. Na konferenciji o bliskoistočnoj krizi upoznaje Libanonca Ziada posredstvom kojega stiže u Bejrut u vrijeme najžešćeg bombardiranja…
Dok priča o ljudskim sudbinama Ece Temelkuran oslikava neuništiv duh Bliskog istoka, ispisuje osjećajnu posvetu gradu Bejrutu kojeg je, sa svim njegovim turbulencijama, personificirala i opisala kao bilo koji drugi lik u romanu.
Naslov: Zvuk banana
Autor: Ece Temelkuran
Prijevod: Jana Bušić
Publicistika
Godina izdanja: 2014.
Broj stranica: 292
Uvez: meki
ISBN 9789532590777
Izdavač: Hena com
(Više novih knjiga na Moderna vremena info)
Kao novinar, u četrdesetogodišnjem radu Vlado Rajić (1951.) je prošao sve forme i većinu uredničkih mjesta, a upokojenjem Vjesnika, posvećuje se književnom stvaranju. Kreće s pripovijetkama i kraćim cjelinama, nastavlja romanom za djecu i mladež “Ljetovanje s čovjekom koji nije moj tata” (Alfa, 2013.) a u siječnju 2014. godine EPH Media objavljuje mu pravosudni triler “Sudac” kojim Rajić na neki način zaokružuje svoje pravničko obrazovanje i dugogodišnju kroniku sudskih zbivanja o kojima je godinama izvještavao.
Rajićevo novo djelo, romansirani životopis Ive Politea, uglednog hrvatskog odvjetnika, novi je autorov korak u tom smjeru, jer se radi o romansiranome životopisu najznačajnijeg odvjetnika s ovih prostora u osnovi čijih parničnih postupaka je bila borba protiv sile koju vlast/država, nauštrb zakona, provodi nad građanima. Braneći Alijagića, Josipa Broza, Krležu, Stepinca; ustaše i četnike, komuniste i nacionaliste, informbiroovce i liberale – kojima je svima zajedničko bilo da branitelju nisu mogli platiti ni krune ili krajcara, ni kune ili dinara – Politeo je zapravo branio pravdu, istinu, branio je čovjeka od poretka bez obzira kakav taj čovjek bio i u kakvom poretku živio.
U knjizi je dobro izbalansiran odnos dokumentaristike i literarne, stilističke Rajićeve nadgradnje. Rajić dokumentarističkoj građi i obilju citiranih materijala prikupljenih iz sudskih arhiva kontrapunktira protagonistovo osobno, intimno viđenje situacija u kojima se zatječe ili npr. osoba koje brani na sudu.
I kao što zaključuje urednik knjige Božidar Alajbegović, ‘‘nije to knjiga važna i zanimljiva isključivo pravnicima i proučavateljima povijesti pravne struke s ovih prostora, već se radi o autentičnom i vrlo kvalitetnom književnom djelu, knjizi koja dojmljivo i vrlo uvjerljivo transponira jedan život prebogat iskustvima i iskušenjima u svijet književnosti.“
Naslov: Ivo Politeo – Porazi i slava
Autor: Vlado Rajić
Godina izdanja: 2014.
Književnost
Broj stranica: 442
Uvez: meki
ISBN 9789532590753
Izdavač: Hena com
(Više novih knjiga na Moderna vremena info)
Božidar Alajbegović, urednik novopokrenute biblioteke ‘‘Nokaut“, ističe kako su npr. neafirmirani autori u blogu prepoznali medij pogodan za prezentaciju svojih književnih radova, i kako je pritom i mogućnost izravnog kontakta s čitateljima utjecala na njihovu motivaciju i produktivnost. Osim neafirmiranih pisaca, i neki od starijih, iskusnih i renomiranih pisaca koji iza sebe imaju veći broj objavljenih knjiga prepoznali su prednosti blogosfere te otvorili blogove i na njima objavljivali svoje tekstove, a Perko Kvesić jedan je od njih.
Kvesić jedan je od rodonačelnika tzv. proze u trapericama; sve njegove knjige obilježava nepretencioznost, jednostavnost izričaja, imperativ jasnoće i razumljivosti, te humornost, zabavnost i komunikativnost. Kao i mnogi drugi autori ponikli u novinarstvu, Kvesić piše mnogo, lako i brzo. No, zbog različitih, često čak i politički uvjetovanih, nametnutih razloga, Kvesić nije objavljivao mnogo. Međutim, i u dugim razdobljima neobjavljivanja, on je nastavljao pisati.
Knjiga “Pudli lete na jug” ukoričeni je izbor tih tekstova, prethodno objavljenih na različitim Kvesićevim blogovima. Radi se o šarolikoj, razbarušenoj knjizi, sastavljenoj od tekstova nastalih još prije pojave bloga, kao i onih pisanih izravno za blog. No, unatoč raznolikosti, knjiga je zaokružena i kompaktna, jer je sastavljena od tekstova u kojima se Kvesić bavi dvjema tematskim preokupacijama: neobičnim i naoko neobjašnjivim događajima iz svakodnevice, te suživotom čovjeka i njegova najboljeg prijatelja – psa.
Naslov: Pudli lete na jug
Autor: Pero Kvesić
Književnost
Godina izdanja: 2014.
Broj stranica: 204
Uvez: meki
ISBN 9789532590739
Izdavač: Hena com
(Više novih knjiga na Moderna vremena info)
