novinarstvo s potpisom
6.8. Hrvatski baštinski proizvod
Hrvatska gospodarska komora vjerojatno postoji da bi omogućila dobre uvjere za razumijevanje i afirmaciju kvalitetnog proizvoda, da bi pospješila poslovnost, savjetovala, pridonesila strukovnom obrazovanju i da bi koordinirala. Praksa kaže da se ne bismo smjeli oslanjati na naše plaže jer one same nisu dovoljne. Te bogomdane vrijednosti mogu propasti već sutra. [Read more…]
Damir Grubiša
Klijentelizam je u politici praksa, u kojoj utjecajni pojedinci, najčešće na vlasti, dodjeljuju privilegije i čine usluge onima, koji inače na to ne bi imali pravo. [Read more…]
Josip Ćapin
Rasprava oko financiranja HGK i njegovom potencijalnom ukidanju dovela je do presedana u ovom sazivu Sabora. Gotovo cijela oporba se ujedinila i premostila ideološke prepreke i osobne animozitete te dovela u pitanje vladajuću većinu u Saboru. [Read more…]
Francuski skladatelj Ambroise Thomas skladao je 1868. godine operu ”Hamlet” na libreto Michaela Carrea i Julesa Barbiera prema djelu velikog Williama Shakespearea. Bila je to možda najveća uspješnica tog skladatelja, izvedena na pozornicama diljem Europe i Amerike. [Read more…]
Ivica Grčar
U prethodnoj kolumni objavio sam javni poziv građanima da se solidarno organiziramo i prije nego nas jednog po jednog silom otjeraju iz doma (deložiraju) te zajednički srušimo Ovršni zakon ili barem izborimo suspenziju dijela tog zakona kojim se propisuju deložacije iz nekretnina koje služe isključivo za stanovanje. [Read more…]
Međusobno se nisu spominjale, a ni podnosile. Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca, dvije institucije zbunjujuće sličnog područja rada, oduvijek su na suprotnim stranama. Komora se diči dugom tradicijom (osnovana još 1852.) i opstaje na širokome obveznom članstvu. Hrvatska udruga poslodavaca novokomponirana je institucija, utemeljena 1993. godine na dobrovoljnom načelu. HGK danas percipiramo prateći događaje povezane s uhićenjem njezina dojučerašnjeg predsjednika Nadana Vidoševića, sada s privremenom adresom u Remetincu, dok iza HUP-a vidimo počasnog predsjednika te institucije Ivicu Todorića, Agrokorova vlasnika.
Sad kad je Komora praktično na koljenima, hoće li je Ivica Todorić svojim utjecajem doista spašavati, kako se razabire iz riječi njegove izaslanice Ljerke Puljić u raspravi o reorganizaciji HGK-a? Ili će Komoru napokon dokrajčiti? Komora je, reklo bi se, ”zrela ko’ kruška”. Kad su mediji objavili fotografije svih vila u vlasništvu Nadana Vidoševića, kad je raskošno predstavljena njegova kolekcija umjetnina, kad je razotkriveno njegovo morbidno skladište prepariranih životinja skupa s uspravljenim bijelim medvjedom, javnost je u toj stvari presudila kao i svojedobno u Sanaderovu slučaju, prije nego što je optužnica za izvlačenje novca iz komorskog sustava uopće došla pred sud.
Imidž Hrvatske gospodarske komore kao da je zapečaćen. HGK je obilježen kao carstvo raskoši i bezobraznog luksuza. Troškovi funkcioniranja te institucije u velikoj su disproporciji s onim što članstvo od nje dobiva. Komora bi trebala zastupati interese svojih članica pred državnim tijelima kad se donose odluke koje oblikuju gospodarski sustav kao i kad se donose mjere ekonomske politike. Komora bi trebala prognozirati mogućnosti gospodarskog rasta, razvijati poduzetništvo i poslovne veze s inozemstvom. Eto, baš sad kad se otvara javna rasprava o državnom proračunu za iduću godinu, tom najvažnijem aktu ekonomske politike, iz Hrvatske gospodarske komore nema glasa. A nije ga uglavnom bilo ni proteklih godina, osim uoči predsjedničkih izbora, na koje je Nadan Vidošević izašao kao istaknuti kandidat.
Institucija koja je u vrijeme socijalizma slovila gotovo kao nekakva opozicija vlasti, u demokratskome političkom sustavu i tržišnom gospodarstvu izgubila je zube. Činilo se da njezini lideri odrađuju zahvalnost političarima koji su ih postavili na to mjesto. Članstvu je ostalo da plaća članarinu. Takva Komora brzo je dobila konkurenciju u nekim novim institucijama. Nije riječ samo o Hrvatskoj udruzi poslodavaca, koja se u međuvremenu nametnula kao ”jedini reprezentativni predstavnik poslodavaca” u pregovorima s Vladom i sindikatima. Izravnu konkurenciju dobile su i pojedine granske udruge Hrvatske gospodarske komore, pa tako na primjer od 1999. godine uz komorsku udrugu banaka djeluje i Hrvatska udruga banaka. Sad kad se raspravljalo o Zakonu o potrošačkom kreditiranju, upravo je HUB bio najglasniji, a Komoru se praktično nije čulo.
Efekt pobrojenih vila, umjetničkih slika, skupih mercedesa i prepariranih medvjeda bio je razorniji za Komorin ugled od svega ostaloga. Jedan je dnevnik odmah pokrenuo peticiju za ukidanje Hrvatske gospodarske komore i u istom danu prikupio tisuće potpisa. Razumljivo. Je li i racionalno?
Vidjevši kamo sve to vodi, a pogotovo kad se pokazalo da sam komorski sustav nije sposoban na brzinu izvući nekoga neupitnog vršitelja dužnosti predsjednika, ministar gospodarstva Vrdoljak na to je mjesto privremeno i s ograničenim mandatom postavio svoju pomoćnicu. Što je jednima izgledalo kao miješanje politike u Komoru, autorici ovog teksta činilo se kao potez u smjeru spašavanja institucije. Samo nekoliko dana poslije, kad se društvo u Komori malo pribralo od šoka izazvanog uhićenjem Nadana Vidoševića, Komorina sudbina možda je malo manje mračna.
”O Komori treba raspravljati hladne glave”, rekla je Ljerka Puljić, predsjednica Udruženja trgovine HGK-a, ali i Todorićeva desna ruka. Ona traži da se ni o čemu ne odlučuje naglo, nego da se i smanjivanje doprinosa za HGK provede postupno, kako bi se ta institucija ”sačuvala, a ne uništila”. Tko imalo zna kako funkcionira Ivica Todorić, razumjet će da Ljerka Puljić kao njegova bliska suradnica i osoba od velikog povjerenja ne bi nikad tako decidirano nastupila a da to prethodno nije usuglasila sa šefom.
U trenutku kad unutar Komore još mnogi možda strepe da će ih Vidošević u vrtlogu povući za sobom, takav apel nekoga izvana, nekoga poput Ivice Todorića, koji je manje-više otvoreno pokazivao što misli o funkcionalnosti te institucije dok su svi drugi šutjeli, sada ima posebnu težinu. Ali još ne znamo što je doista iza toga. Hrvatska gospodarska komora nije samo 550 ljudi koji troše visoku obveznu članarinu. Komora ima široku gransku i regionalnu strukturu, s pripadajućim, uglavnom vrlo atraktivnim nekretninama. Nadan Vidošević i u tom je detalju pokazivao visok smisao za estetiku, pa na primjer komorsku zgradu u Bruxellesu nije dao samo pomno urediti nego i slikovno opisati. Ako se pokaže da briga za Komorin opstanak ipak nije samo ”briga” za komorske nekretnine, to će tek biti pravo iznenađenje.
Hrvatska gospodarska komora postaje pravo leglo skandala. Naime, tek što je čelni čovjek HGK-a Nadan Vidošević službeno odveden u pritvor, a njegovu kuću na Prekrižju i ured u HGK-u pretražili istražitelji, Nadzorni i Upravni odbor Komore odlučili su privremeno smijeniti Vidoševića s mjesta predsjednika. Učinili su to u srijedu na izvanrednoj sjednici, na kojoj je odmah donesena i odluka da novi, privremeni predsjednik Komore postane Damir Petričević, vlasnik nekadašnje Tehnomehanike iz Marije Bistrice.
Međutim, ni sat nakon toga pokazalo se da je nekolicina radnika protiv njega podnijela kaznenu prijavu zbog neisplate plaća u tvrtki Vemos, zbog čega je Općinsko državno odvjetništvo početkom ove godine pokrenulo kazneni postupak protiv Petričevića u Zlataru. Time se bavila inspekcija rada, mediji su izvještavali o tome da je bio pod istragom zbog kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju u slučaju tvrtke Vemos, koja radnicima navodno nije isplatila 20-ak plaća, no Nadzorno i Upravno tijelo HGK-a o tome nisu znali ništa (!) i svi redom u čudu bili su, navodno, spremni povući tu svoju odluku samo sat vremena nakon što je Petričević imenovan privremenim upraviteljem. Zanimljivo je i to kako tri Petričevićeve tvrtke – Petrakom, Ventilator TVUS i Vemos – prema podacima koje je u srijedu objavila Hina, imaju oko 1,6 milijuna kuna poreznog duga, o čemu valjda opet nitko ništa ne zna.
Unatoč najavama o povlačenju odluke, Petričević je ipak ostao v. d. privremenog predsjednika Komore do petka, kada će se održati izvanredna izborna skupština koja mora potvrditi odluku o Vidoševićevoj suspenziji te privremenom imenovanju Petričevića na tu dužnost. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li skupština imati hrabrosti potvrditi to imenovanje. No valja se nadati da oni koji su procjenjivali da bi s mandatom od samo sat vremena na čelu Komore mogao postati rekorder nisu puno pogriješili te da mu mandat neće potrajati dulje od tri dana. To bi doista za cijelu poduzetničku zajednicu bilo sramotno.
Idući tjedan očekuje se da Upravni odbor HGK-a pripremi kriterije za biranje novoga predsjednika i da odredi datum skupštine, izjavio je novinarima Petričević nakon sjednica Nadzornoga i Upravnog odbora. “Upravni i Nadzorni odbor poduzimaju sve potrebne mjere za pripremu izvanredne sjednice skupštine HGK-a na kojoj će se donijeti odluka o privremenom udaljenju predsjednika HGK-a s te funkcije. Na skupštini će se donijeti i odluka o imenovanju vršitelja dužnosti predsjednika Upravnog odbora i vršitelja dužnosti predsjednika HGK-a”, poručili su priopćenjem iz HGK-a naknadno.
Hrvatska gospodarska komora godinama slovi kao organizacija u kojoj brojni stručnjaci ne mogu doći do riječi zbog mnoštva onih koji su tamo uhljebljeni kao politički otpadnici ili po prijateljskim vezama, a među novinarima omiljena je šala da su dobitnici Zlatne kune, nagrade HGK-a koja se dodjeljuje za poslovne rezultate, zapravo kandidati za Remetinec jer su u jednoj fazi mnogi od njih ubrzo završavali u sobama Bajićevih suradnika u Državnom odvjetništvu. Kao da je čak i nagrada trebala završiti kao potvrda apsurdnog sustava koji je tamo uspostavljen.
Tako je, na primjer, Zlatnu kunu 2008. godine dobila Hrvatska poštanska banka, a uime banke preuzeo ju je tadašnji predsjednik Uprave Josip Protega. Da apsurd bude potpun, istaknuo je da “uspjeh banke leži u jasnoj poslovnoj strategiji menadžmenta te u trudu i radu zaposlenika koji daju sve od sebe”. Nekoliko godina poslije za poslovnu strategiju menadžmenta zainteresirao se i DORH, poznato je. Jedna od poznatijih dobitnica Kune je i Marija Šola, nekadašnja Namina stečajna upraviteljica, čije su menadžerske sposobnosti također zainteresirale DORH u vrijeme kad je bila direktorica Karlovačke banke, a posebna je zanimljivost to da je jedan od prvih dobitnika, neposredno nakon utemeljenja te nagrade, bio – poznati ”poduzetnik” Miroslav Kutle.
Izbor Petričevića za privremenog ravnatelja, pa makar i na dva dana, pokazuje koliko je u vrhu HGK-a loše energije i koliko je ondje potrebno hitno provjetravanje, pogotovo uzme li se u obzir činjenica da je Vidošević njome vladao tako da na izborima za predsjedničko mjesto uglavnom nije imao protukandidata, a na sličan su način – tvrde upućeni – organizirani i izbori za čelnike županijskih komora, na kojima su kandidati mogli biti samo oni koje je odobrio Vidošević.
Najzanimljivije je ipak kako to da se poduzetnici, koji HGK-u plaćaju obveznu i to nemalu članarinu, gotovo nikada protiv toga nisu pobunili ili bar pokrenuli kakvu inicijativu da se odnosi u Komori promijene.
Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić izjavila je u subotu kako je na pravosuđu da konstatira činjenice o tome što se dogodilo u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i da se, ako se potvrde sumnje, u Komori očekuju odgovarajući potezi.
Zdenku Peternel, pročelnicu ureda predsjednika HGK Nadana Vidoševića, sumnjiči se da je sudjelovala u izvlačenju više od 32 milijuna kuna iz Komore zbog čega joj je određen jednomjesečni istražni zatvor. Ministar Gordan Maras je na pitanje smatra li da bi Vidošević trebao podnijeti ostavku jučer odgovorio: “Ja više ne bih bio ministar u toj situaciji ako se to pokaže točnim”.
“Mislim da je vrlo važno da kada postoji revolt, a ova situacija, ako je točna, izaziva revolt kod ljudi i ako se to konstatira, onda je to (ostavka predsjednika HGK) najmanje što se može očekivati”, rekla je ministrica Pusić na konferenciji za novinare odgovarajući na njihova pitanja uoči sjednice Središnjega odbora stranke.
Na pitanje o razilaženju unutar koalicije o nekim pitanjima Pusić je odgovorila da koalicija dobro funkcionira i kako se nada da će funkcionirati s prepoznatljivim vidljivim uspjesima do kraja mandata, ali da nije jedna stranka. ”Zbog toga je oko važnih tema vrlo bitno koordinirati i dogovoriti stajališta unutar koalicije kako ne bi bilo jednostranačja, već da postoje argumenti i putem njih iskristalizirati najbolji stav”, istaknula je Pusić.
“Postoje određena iskakanja bez dogovora, apsolutno smo spremni i otvoreni za razgovor, pa i što se tiče Hrvatske obrtničke komore naš stav nije suprotan ministru poduzetništva i obrta Gordanu Marasu, no smatramo da reformu treba raditi postupno, a ne revolucionarno. Potrebno je smanjiti doprinose na pola i vidjeti kako to funkcionira jer strukovne organizacije su potrebne, ali tako da obavljaju svoju funkciju i pružaju usluge članovima. Smanjivanjem obveza obrtnika transformirat će se i funkcioniranje takve strukovne udruge”, rekla je Pusić. “Da smo porazgovarali o toj temi, došli bismo do manje revolucionarnoga i postupnoga rješavanja tog problema”, dodala je.
“HNS ni sada nije za to da se članarina u Obrtničkoj komori čuva kao lički medvjed, ali nismo ni za revolucionarna ukidanja članarina jer strukovne su organizacije potrebne. Zašto se prvo ne bi išlo sa smanjivanjem članarine pa postupno dalje kada se vide efekti toga”, zapitala se predsjednica HNS-a. Ostavku Nadana Vidoševića, šefa HGK-a, iz kojeg se preko fiktivnih računa izvlačio novac, Vesna Pusić smatra minimumom ako se dokaže kriminal.