Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić odlučio je da da otkaz Hrvoju Zovku, odličnom novinaru, dopisniku iz inozemstva, povremenom uredniku HTV-a, autoru vrlo gledanog dokumentarnog filma ”Oficir i džentlmen“, te sadašnjem predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva. [Read more…]
Izjava podrške kolegi Hrvoju Zovku
(Opaska uredništva Autografa: Pošto se kao podrška predsjedniku HND-a javilo puno kolegica i kolega, udruženja i institucija, popis novinara koji se ovdje donosi je samo simboličan i utanačen u ponedjeljak navečer. Sada bi broj potpisnika bio zaista golem). Više od pedeset novinara iz dvadesetak televizijskih kuća, portala, dnevnih novina, tjednika i radio postaja potpisalo je izjavu solidarnosti s Hrvojem Zovkom, novinarom i urednikom HRT-a te predsjednikom HND-a, zbog postupka izvanrednog otkaza kojeg je prošloga tjedna pokrenula uprava HRT-a. Izjavu solidarnosti prenosimo u cijelosti: “Mi, novinari i medijski radnici, ovim se putem solidariziramo s predsjednikom strukovne udruge, HND-a, te novinarom HRT-a Hrvojem Zovkom, kojem se prijetilo (sada već dobio, op. Autografa) izvanrednim otkazom. Svojim radom, priznanjima, moralnim i profesionalnim standardima, Zovko nipošto nije zaslužio da dobije otkaz u javnom mediju, koji se otkazima služi kao metodom pritiska, i egzistencijalne ucjene vlastitih zaposlenikaSvojim radom, priznanjima, moralnim i profesionalnim standardima, Zovko nipošto nije zaslužio da dobije otkaz u javnom mediju, koji se otkazima služi kao metodom pritiska, i egzistencijalne ucjene vlastitih zaposlenika. HRT, medijska kuća koja se financira novcem svih građana, u posljednje je vrijeme sve manje relevantan medij, a svoje zakonske zadaće jedva ili uopće ne ispunjava. Pritom je tvrtka s uvjerljivo najvećim brojem izvanrednih otkaza novinarima i drugim zaposlenicima u posljednjih pet godina. Stoga tražimo da se povuče otkaz Hrvoju Zovku, i da se umjesto terora nad svojim zaposlenicima, HRT konačno primi vlastitog posla, za koji je, za razliku od drugih medija, svakoga mjeseca izdašno i uredno plaćen”. POTPISNICI: Predrag Blagojević, gl. urednik Južnih vesti |
Postupak protiv Hrvoja Zovka udar je na HND
Postupak otkazivanja ugovora o radu na radnom mjestu urednik-koordinator, pokrenut na temelju prijave urednice Odjela IMS-a HTV-a Katarine Periša Čakarun, u finalnoj je fazi. Uprava HRT-a munjevito je Radničkom vijeću predložila najtežu sankciju za Zovka i Radničko se vijeće o tom prijedlogu mora očitovati do ponedjeljka, iako konačni stav Radničkog vijeća ne obvezuje Upravu HRT-a.
Hrvoje Zovko je prije nekoliko dana podnio molbu za razrješenjem s mjesta izvršnog urednika programa HTV 4, informativnog kanala javne televizije, a dan kasnije je poslao i pisano obrazloženje ostavke, u kojem je ukazao na pritiske, cenzuru, prigovorio zbog neprofesionalnog izbora tema, organizacijskog kaosa i ozbiljnih tehničkih problema u realizaciji programa HTV 4.
Uslijedio je poziv na razgovor od strane njegove urednice Periša Čakarun u kojem je ona prihvatila njegovu ostavku.
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) najoštrije osuđuje pokretanje postupka izvanrednog otkazivanja ugovora o radu novinaru i uredniku HRT-a te predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku
No, samo dva sata kasnije Zovko je pozvan na drugi sastanak kod urednice Periše Čakarun koja je iznijela niz, po njegovom sudu, neargumentiranih optužbi na njegov račun, među kojima i prigovor zbog njegova angažmana u HND-u.
Razgovor koji se pretvorio u verbalnu svađu, kakve su uobičajene u redakcijama, Uprava je iskoristila kao povod za pokretanje drakonskog postupka izvanrednog otkaza ugovora o radu, dok Uprava javnog televizijskog servisa ovih dana nije pokrenula ni najblaži disciplinski postupak protiv odgovornih koji su na HRT-ovom teletekstu dječji ustaški logor proglasili domom za siročad koji su napali partizani.
Upozoravamo kako je s HRT-a u javnost pušten navodni nacrt odluke u kojem se na krajnje jednostran i zlonamjeran način insinuira događaj iz prijave protiv Zovka, iako svjedoci događaja, baš kao i Zovko u svom očitovanju, takve navode negiraju.
HND je uvjeren da do ovog postupka ni ovakve odluke Uprave HRT-a ne bi došlo da Zovko nije predsjednik HND-a i zbog toga je ovdje riječ o izravnom udaru Uprave HRT-a na HND.
Uostalom, Zovko je i u razgovoru sa svojom urednicom koji je iskorišten kao povod za pokretanje postupka stavljen pred lažnu dilemu: HRT ili HND.
Upozoravamo kako je s HRT-a u javnost pušten navodni nacrt odluke u kojem se na krajnje jednostran i zlonamjeran način insinuira događaj iz prijave protiv Zovka, iako svjedoci događaja, baš kao i Zovko u svom očitovanju, takve navode negiraju
Ukazujemo na činjenicu da se članstvo u strukovnoj organizaciji hrvatskih novinara na HRT-u, ustanovi koja bi trebala promicati slobodu govora, tretira kao krimen zbog kojeg su ranije brojne kolegice i kolege, aktivni članovi HND-a, bili izloženi otkazima, opomenama i profesionalnoj marginalizaciji.
Zovko je član HND-a od 1997., a od siječnja 1998. radi na HRT-u kao novinar i urednik. Višestruko je nagrađivan i nikada nije dobio niti jednu prijavu ili opomenu.
HND smatra da u demokratskom društvu njegov angažman u HND-u ne smije biti predmet bilo kakvog progona, pritisaka ili drugih radnji na njegovom profesionalnom radnom mjestu, a posebice otkazivanja ugovora o radu.
HND je o ovim događajima izvijestio Europsku i Međunarodnu federaciju novinara (EFJ i IFJ), Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju, Europsku radiodifuzijsku uniju, Reportere bez granica i druge međunarodne organizacije.
Za Izvršni odbor HND-a:
Potpredsjednik HND-a Denis Romac
Potpredsjednica HND-a Slavica Lukić
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM. HVALA! KLIKNITE OVDJE.
Najavom otkaza Zovku umiru i zadnji argumenti za obranu HRT-a
Iako sam i osobno napisao puno tekstova o srozavanju mnogih kriterija i sveopćoj destrukciji na HRT-u, nisam nikako mogao prihvatiti tezu da je zbog svega toga javnu radio-televiziju potrebno do kraja uništiti, oduzeti joj pretplatu i izručiti je tržištu. [Read more…]
Eutanazija novinarstva: nestane li HND ovdje nastaje mrak
Neprijateljstvo države prema medijima kontinuitet je proteklih 27 godina – o tom neće dvojiti nitko tko išta zna o ”medijskoj politici” golemog dijela zakonodavnih, izvršnih i sudskih vlasti ove zemlje. [Read more…]
HND upozorava: sve je više napada i prijetnji novinarima!
Sve je više napada na novinare: samo u posljednja tri mjeseca dogodilo se jedno teško ozljeđivanje i šest ozbiljnih prijetnji, a političari šute, i time postaju suučesnici, ustvrdilo je danas Hrvatsko novinarsko društvo. [Read more…]
‘Generali’, šlamperaj HTV-a
Prva epizoda trodijelnoga HTV-ova dokumentarnog serijala ”Generali”, emitirana u utorak navečer na Hrvatskoj televiziji, pokazala je kako kolektivnoj predodžbi Domovinskog rata još uvijek – devetnaest godina poslije pobjede – manjka elementarno samoispitivanje. Dokumentarist se ne uspijeva ni početnički odlijepiti od onoga prvog posttraumatskog pobjedničkog trijumfalizma, populističkoga mahanja zastavama i slavljenja ratničkih osobina dijela vojnih zapovjednika.
Autor serijala Hrvoje Zovko svojim je, zanatski uvelike nezgrapnim pristupom, uspio tek jedno: ne zaobići najkardinalnije kontroverze oko Oluje, pa se njegova prva epizoda može tolerirati tek utoliko što više nemamo posla s otvorenim poricanjem.
Dok ne prihvatimo da je Oluja istodobno kraj agresivnog rata Srbije protiv Hrvatske, ali i vrhunac Tuđman-Šuškovog građanskog rata protiv hrvatskih Srba, rat u Hrvatskoj nećemo cjelovito i konzistentno razumjeti
Za razliku od prethodnih ovdašnjih pokušaja dokumentarističke televizijske obrade rata, Zovko će u svoj serijal ipak pripustiti sugovornike koji misle drukčije do tuđmanovskih interpretacija, pa smo u prvome nastavku čuli i nezasluženo marginaliziranoga generala Petra Stipetića te bivšega novinara Feral Tribunea i suautora knjige ”Ante Gotovina – stvarnost i mit” Ivicu Đikića.
Dakle, dvadeset je godina trebalo HTV-ovoj dokumentaristici da prizna kako su Hrvati poslije Oluje ubijali, palili i pljačkali. Dvadeset godina, i to usprkos isto toliko starim otkrićima hrvatskoga nezavisnog tiska, i davno poznatim činjenicama o zločinima poslije Oluje, višestruko dokazanim od Zagreba, preko New Yorka do Haaga. Koliko je to priznanje zakašnjelo, u prvoj se epizodi vidi i po tome što čak i Vesna Škare-Ožbolt, u ono vrijeme bliska Tuđmanova suradnica, danas tvrdi kako se Hrvatska ”treba stidjeti” zločina počinjenih poslije Oluje.
No dobro – kad smo to već i na HTV-u čuli, što s priznanjem čini Hrvoje Zovko? Ne produbljuje, nego zaglađuje kontroverzu. Naprosto je komična ta autorova potreba da izgubljene ljudske sudbine ujednačuje i pomiruje sa službenom hrvatskom istinom.
Za konačnu ocjenu valja, dakako, pogledati i ostale dvije epizode. Ali prva odiše trima ključnim osobinama: zanatskim šlamperajem – je li tema Gotovina ili su to generali?; selektivnošću u obradi građe – zašto se ne spominju Ivan Korade i Zvonimir Červenko?; te nastojanjem da se ratne kontroverze zaglade u konzistentnu, svima prihvatljivu pripovijest o ratu koji nas je sve učinio sretnima
Navodi nas na zaključak kako svjedočimo novoj vrsti bijega od istine: kako naime priznati da zločin jest počinjen, ali ga nekako ipak ugraditi u plemenitu pripovijest o čistome i svetom Domovinskom ratu?
Za konačnu ocjenu valja, dakako, pogledati i ostale dvije epizode. Ali prva odiše trima ključnim osobinama: zanatskim šlamperajem – je li tema Gotovina ili su to generali?; selektivnošću u obradi građe – zašto se ne spominju Ivan Korade i Zvonimir Červenko?; te nastojanjem da se ratne kontroverze zaglade u konzistentnu, svima prihvatljivu pripovijest o ratu koji nas je sve učinio sretnima.
Zbog takvoga istraživačkog infantilizma i moglo se dogoditi da autor ne intervjuira nijednu srpsku žrtvu, nego čovjeka neprijateljskog sustava, posljednjega pobunjeničkog gradonačelnika Knina. Takav pokušaj ”žbukanja kontroverze” mora propasti, jer ne može uvjerljivo objasniti događaje, nego samo stvara novu inačicu samoobmanjivanja.
Jer, dok ne prihvatimo da je Oluja istodobno kraj agresivnog rata Srbije protiv Hrvatske, ali i vrhunac Tuđman-Šuškovog građanskog rata protiv hrvatskih Srba, rat u Hrvatskoj nećemo cjelovito i konzistentno razumjeti.
(Prenosimo s portala Novoga lista).