autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Socijalizam s licem HDZ-a

Autor: Emir Imamović Pirke / 26.03.2014. Leave a Comment

Novine su ovih dana zabilježile tužnu sudbinu Željka Šimunca, diplomiranog inženjera prometa sa dvadeset i dvije godine radnog iskustva i skoro četiri mjeseca života sa naknadom od Zavoda za zapošljavanje.

 

Zbilja, nevesela je Šimunčeva pozicija: sa 1917 kuna mjesečno, koliko dobiva kao nezaposlen, može se preživjeti i desetak dana, uz veliku štedljivost i reduciranje svih potreba osim onih da se nešto – i to malo, jako malo –  svakoga dana pojede. Naravno, Željko Šimunac nije sam: još oko 380.000 građana Hrvatske živi poput njega ili gore, nadajući se, najčešće uzalud, danu koji neće biti barem gori od prethodnog.

 

No, zašto su novine odabrale Željka Šimunca da o njemu pišu, a nisu nekog drugog Željka ili nekog drugog Šimunca od onih 380.000 nesretnika iz evidencije Zavoda za zapošljavanje?

Beskrajan je, kažu, svemir, ljudska glupost jeste sigurno, ali se ništa ne može usporediti sa HDZ-ovim licemjerjem! Manje od četiri mjeseca je jedan stranački, provincijski aparatčik dijelio sudbinu stotina tisuća građana čija je nesreća proporcionalna duljini vladavine Hrvatske demokratske zajednice – i eto razloga za opću kuknjavu i najavu hitnog rješavanja problema tako što će lično župan tražiti da se raspiše natječaj…

 

E, Željko Šimunac je bivši dožupan Šibensko-kninske županije, jednako bivši gradski vijećnik u Kninu i predsjednik tamošnjeg Gradskog vijeća, dugogodišnji član Županijske organizacije HDZ-a i nekadašnji vijećnik u županijskoj skupštini.

 

‘‘Dao sam što sam mogao, djeca mi rastu i želio bih se više posvetiti obitelji. Želim samo posao, ali nikoga nisam vukao za rukav i valjda sam zato ostao ‘na ulici’…“, kazao je Šimunac u potresnoj ispovijesti, u kojoj je otkrio kako on samo traži posao, što bi valjda trebalo značiti da onih 380.000 Hrvata na burzi rada traži – tetku.

 

‘‘Treba raspisati natječaj i omogućiti Željku da se kao i svatko natječe za posao. Bit ću prvi, to vam mogu obećati, koji će se zauzeti za to da se njegov problem riješi. Jer, kakvu to poruku šaljemo ostalima ovim primjerom: da bježe od politike glavom bez obzira, jer kad ih politika potroši, mogu lako završiti na ulici! To ne smijemo dopustiti“, kazao je, suzdržavajući se da ne zaplače, župan i donedavni Šimunčev nadređeni Goran Pauk.

 

Nije rekao planira li se, nakon rješavanja ovoga, zauzeti da se riješi problem još oko devet tisuća građana Šibensko-kninske županije, koliko ih je posljednjeg dana prošle godine na burzi rada tražilo ‘‘samo posao“, kako bi to rekao bivši dožupan. (Uzgred, što uopće rade ti dožupani, kada su i župani kao muške sise: niti na nešto liče, niti čemu služe?)

 

Beskrajan je, kažu, svemir, ljudska glupost jeste sigurno, ali se ništa ne može usporediti sa HDZ-ovim licemjerjem! Manje od četiri mjeseca je jedan stranački, provincijski aparatčik dijelio sudbinu stotina tisuća građana čija je nesreća proporcionalna duljini vladavine Hrvatske demokratske zajednice – i eto razloga za opću kuknjavu i najavu hitnog rješavanja problema tako što će lično župan tražiti da se raspiše natječaj na kojem će, nema sumnje, inženjer prometa sa dvadeset i dvije godine iskustva u struci, konkurirati za posao u, normalno, javnoj službi.

Ne treba likovati nad time što se, eto, jedan iole viđeniji – viđeniji u užem, jako uskom zavičaju – član HDZ-a našao u poziciju u kakvu je njegova stranka dovela stotine tisuća ljudi preko čije je muke gradila svoj vrli, novi svijet klijentelizma, kapilarne korupcije, opće pljačke i bahatog rasipništva

 

Uostalom, i ne može drugdje: u onome što se naziva realnim sektorom posla svakako nema za još gotovo četiri stotine tisuća onih kojima djeca rastu od zraka i socijalne pomoći.

 

Tužna priča iz političke pripizdine vrijedna je kao ilustracija sličnosti i razlika HDZ-a sa strankom čije je kadrove naslijedila. I HDZ se, baš kao nekada SKH, zalaže za socijalizam, s tim što su ga drugi bili namijenili svima, po potrebama i zaslugama, a prvi samo nekima, isto tako prema potrebama i zaslugama. Šimunac, eto, nije imao tu sreću da nekome treba, a sa zaslugama, očito, ne stoji najbolje.

 

Uhljebi li ga partija negdje, a može samo ako hoće – tko će, uostalom, primijetiti dvadeset i osmog pomoćnika u agenciji za strateško zalijevanje školjki ili tako nečemu – dobit ćemo još jedan dokaz postojanja paralelne hrvatske stvarnosti, ugodne za odabrane po, naravno, podobnosti.

 

Kada je s početka devedesetih demontiran socijalizam, većini građana je namijenjen najsuroviji, najprimitivniji i najbeskrupulozniji oblik kapitalizma, u kojem je tek neugrozivo njihovo pravo da se pomire sa sudbinom, kakva god bila. Manjina je, s druge strane, rekonstruirala neki svoj socijalizam za privilegirane, izgradivši sustav u kojem vrijede druga, humanija pravila, pa je svako ispadanje iz njega incident vrijedan pažnje i brige.

Teško je, međutim, ne kazati kako je jedan od uzročnika stanja u kojem je perspektiva diplomiranih inženjera prometa sa dvadeset i dvije godine iskustva gora od očajne upravo vladavina stranke nad čijom se nebrigom čudi Željko Šimunac: bivši dožupan iz provincije, izgubljen u žestokom sudaru s hrvatskom stvarnošću, s postapokaliptičnim društvom u kojem većina skapava u ime komoda manjine, odabrane po onim kriterijima po kojima su akteri ove priče uopće izmigoljili iz blažene anonimnosti

 

U tom socijalizmu s licem HDZ-a opće dobro se redistribuira gotov pravedno, ali samo među odabranim, brutalnost tržišta rada amortizira se javnim sektorom, a temeljna prava, poput onoga na rad, tumače se kao prava na zajamčeni dohodak prominentnih članova, naravno, jedne, baš te stranke.

 

U takvom sustavu Željko Šimunac, diplomirani inženjer prometa sa dvadeset i dvije godine iskustva, je incident, gruba administrativna pogreška, pa se s pravom čudi i kuka, jer zna, vidi, kako surova hrvatska stvarnost nije namijenjena HDZ-ovoj eliti na bilo kojem nivou, a on je u tom istom HDZ-u godinama kružio po funkcijama kao glupost u prirodi i sada od njega netko očekuje da bude – građanin obični; jedan od oko tri stotine i osamdeset tisuća nezaposlenih Hrvata!

 

O devijacijama tog sustava, socijalizma za odabrane i podobne, govori Goran Pauk zgražajući se nad mogućnosti – vidimo i praktičnoj – da netko, pa čak i njegov dojučerašnji dožupan, doživi sudbinu nekakvog običnog građanina za čijim zvanjem i znanjem više, jednostavno, ne postoji potreba, baš kao što ne postoji ni za radom onih 380.000 građana kojima nije pomoglo ni to što su minimizirali svoja očekivanja od života, pa samo ‘‘žele posao“.

 

Ne treba likovati nad time što se, eto, jedan iole viđeniji – viđeniji u užem, jako uskom zavičaju – član HDZ-a našao u poziciju u kakvu je njegova stranka dovela stotine tisuća ljudi preko čije je muke gradila svoj vrli, novi svijet klijentelizma, kapilarne korupcije, opće pljačke i bahatog rasipništva.

 

Teško je, međutim, ne kazati kako je jedan od uzročnika stanja u kojem je perspektiva diplomiranih inženjera prometa sa dvadeset i dvije godine iskustva gora od očajne upravo vladavina stranke nad čijom se nebrigom čudi Željko Šimunac: bivši dožupan iz provincije, izgubljen u žestokom sudaru s hrvatskom stvarnošću, sa postapokaliptičnim društvom u kojem većina skapava u ime komoda manjine, odabrane po onim kriterijima po kojima su akteri ove priče uopće izmigoljili iz blažene anonimnosti, da bi pri zasluženom povratku u istu jedan od njih na vlastitoj koži otkrio što je od Hrvatske ostalo nakon HDZ-ovog tzunamija. A nije ostalo više ništa.

Filed Under: NA KRAJU PAMETI Tagged With: autograf.hr, Emir Imamović, HDZ, Hrvatska, HZZ, inženjer, Karamarko, kolumna, korupcija, Na kraju pameti, naknada, nezaposlen, pljačka, SDP, socijalizam, Vlada, Zavod za zapošljavanje, Željko Šimunac

Sve više nezaposlenih i umirovljenika

Autor: Marijana Matković / 22.11.2013. Leave a Comment

”Brojač nezaposlenih” na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u četvrtak je nastavio pokazivati vrlo negativne trendove na tržištu rada. U 11 sati pokazivao je da u evidenciji Zavoda imamo 352 924 nezaposlenih, a već u 14 sati u tome je neslavnom društvu bilo 465 osoba više. Istodobno na Zavodu je bilo ponuđeno 4711 slobodnih radnih mjesta, dakle posve zanemariv broj u usporedbi s brojem onih koji traže posao.

 

Ipak, to ne odražava stvarno stanje jer poslodavci već godinama nemaju obvezu prijaviti HZZ-u slobodna radna mjesta pa je ovo samo broj poslodavaca koji radnike traže baš preko Zavoda.

 

Zanimljivo je da se nastavlja trend povećanog odljeva nezaposlenih sa Zavoda zbog zaposlenja, što ipak nije dovoljno da ublaži velik priljev u evidenciju. Tako su od početka godine do početka studenoga iz evidencije zbog zaposlenja brisane 193 142 osobe, što je oko 7000 više zaposlenih u usporedbi s cijelom prošlom godinom, odnosno čak 70 300 više zaposlenih sa Zavoda u usporedbi, na primjer, s 2009. godinom, koju smo doživjeli kao prvu godinu u kojoj su se ozbiljnije osjetile posljedice velike globalne gospodarske krize. Od početka godine do kraja listopada Zavod je pak imao u ponudi ukupno 127 615 radnih mjesta.

 

No golema većina zapošljava se na određeno, što praktično znači da se za nekoliko mjeseci i vraćaju na Zavod, pokazuju podaci. Tako je ove godine od 193 000 zaposlenih posao na određeno dobilo 162 108 osoba, a samo 10 577 njih zaposleno je na neodređeno. Valja naglasiti da je prethodnih godina njihov udio ipak bio nešto veći, što upućuje na sve veći trend povremenog zapošljavanja. Ostali brisani iz evidencije zbog odlaska u svijet rada zaposleni su na neki drugi način, vjerojatno na temelju ugovora o djelu, slijedom kojega se plaćaju doprinosi i gubi status nezaposlene osobe.

 

Na negativne trendove upućuje i statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Naime, krajem listopada imali smo 1 475 496 osiguranika, što je oko 42 700 osiguranika više u odnosu prema kraju prošle godine. Ostane li do kraja godine tako, ovo bi mogla biti prva godina s pozitivnim saldom, nakon četiri godine kontinuiranog pada broja osiguranika. No trendovi na dnevnoj razini pokazuju da je upitno hoće li biti tako jer je već dulje vrijeme mnogo više onih koji se odjavljuju nego prijavljuju u evidenciju. Tako je Zavod prema podacima za srijedu 20. studenoga zaprimio prijavu u evidenciju 1902 radnika, no istodobno je bez posla ostala 2571 osoba. Ukratko, samo u jednom danu bez posla je ostalo 670 osoba.

 

Istodobno, cijelu ovu godinu lagano raste broj umirovljenika, u prosjeku 0,3 % mjesečno u usporedbi s prethodnim razdobljem. U listopadu smo tako imali 1 219 072 umirovljenika, što je 1870 više u odnosu prema prosincu prošle godine, a odnos između broja zaposlenih i umirovljenika ”zacementiran” je na neodrživih 1,21 prema 1 – nakon što smo u prvim mjesecima godine bilježili 0,03 zaposlenog više koji izdvaja za jednu mirovinu. Očito i taj odnos polako, ali sigurno klizi prema granicama koje neće biti održive.

Filed Under: Gospodarstvo Tagged With: autograf.hr, doprinosi, evidencija, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, HZMO, HZZ, Marijana Matković, nezaposlenost, umirovljenik

Najčešća mjera politike zapošljavanja rad za 1600 kuna

Autor: Marijana Matković / 18.11.2013. Leave a Comment

Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je nedavno kako su s 5. studenim potrošena sredstva za mjere aktivne politike zapošljavanja za ovu godinu i više se ne zaprimaju novi zahtjevi, osim što se nastavlja provedba mjera započetih u ovoj godini koje se protežu na iduću.

 

U Zavodu ističu kako je u 2013. tim mjerama obuhvaćeno 47 920 osoba, što je najveći obuhvat od kada se provode, a i ovogodišnja svota iz proračuna za tu namjenu najveća je do sada: 521,63 milijuna kuna. Za 2012. godinu bilo je osigurano 366,9 milijuna, u 2011. 288,37, a u 2010. godini 200,4 milijuna kuna. HZZ će nastaviti zaprimati zahtjeve za mjere aktivne politike zapošljavanja, no svi zahtjevi povezani s ugovaranjem i financiranjem mjera koji se zaprime do kraja godine izvršit će se u sljedećoj proračunskoj godini. U proračunu je za 2014. godinu za te mjere namijenjeno oko 80 milijuna kuna manje u odnosu prema ovogodišnjoj svoti, no u Zavodu kažu kako će se ukupno vjerojatno potrošiti i više jer se za dio mjera planiraju i sredstva iz europskih fondova za poticanje zapošljavanja.

 

Od ukupno 47 920 osoba mjerama je od siječnja 2013. naovamo obuhvaćena 37 091 osoba, a ostale su u ovoj godini završavale program započet lani. Čak 17 139 osoba, ili 35,8 % od ukupnoga broja, bilo je obuhvaćeno stručnim osposobljavanjem za rad bez zasnivanja radnoga odnosa, mjerom popularno nazvanom volontiranje za 1600 kuna. Kad se pogledaju podatci s kraja listopada, tom je mjerom obuhvaćeno čak 45 % korisnika mjera, odnosno gotovo polovica osoba čije zapošljavanje država potiče praktično je radila bez ugovora o radu i za 1600 kuna mjesečno.

 

Riječ je o mjeri koja je namijenjena mladim srednjoškolcima do 25 godina bez radnog iskustva u struci, ili mladima do 29 godina koji su diplomirali, no nemaju radno iskustvo potrebno za polaganje državnoga stručnog ispita. I jednima i drugima država sufinancira doprinose na minimalnu plaću na državnoj razini i spomenutih 1600 kuna naknade do dvije godine.

 

Gotovo trećina nezaposlenih koji su bili obuhvaćeni mjerama (14 029 osoba ili 29,3 %) završila je u javnim radovima, još 8731 osoba bila je obuhvaćena potporama za zapošljavanje i usavršavanje, a svaka deseta osoba koristila se potporama za samozapošljavanje. Oko 3,6 % osoba iskoristilo je mjeru obrazovanja, a 2,2 posto potpore za očuvanje radnih mjesta, najčešće školovanje radi stjecanja novih vještina za poslodavca koji mijenja proizvodni proces i treba drugačiji profil radnika.

 

Unatoč tomu, krajem listopada u HZZ-ovoj evidenciji imali smo 344 444 nezaposlene osobe, što je 6,4 % više nego u rujnu, a u odnosu prema listopadu 2012. oko 3,3 % više.

Filed Under: Financije, Gospodarstvo, Investicije, Razvoj Tagged With: autograf.hr, gospodarstvo, Hrvatska, Hrvatski zavod za zapošljavanje, HZZ, Marijana Matković, nezaposlenost, politika zapošljavanja, proračun, stručni ispit, volontiranje

Deset zanimanja koja pune burzu

Autor: autograf.hr / 20.10.2013. Leave a Comment

 

Diploma u ruci u Hrvatskoj nikada nije značila lak pronalazak posla, no danas ga ne mogu naći primjerice ni nekada vrlo traženi diplomirani inženjeri elektrotehnike. Statistike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje otkrivaju da su, kako se čini, “višak’ svi osim liječnika.

 

Nakon završetka turističke sezone broj nezaposlenih opet raste. Trenutno je na burzi 332.596 ljudi, a među vojskom nezaposlenih je i 36.945 visokoobrazovanih osoba, koje čine 11,4 posto ukupno prijavljenih nezaposlenih osoba.

 

Od 36.945 visokoobrazovanih osoba u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 9.913 osoba nema niti dana radnog iskustva. Među njima ima i onih koji su godinama na burzi rada. S obzirom da rijetko koji poslodavac želi radnika bez iskustva, neki od ovih ljudi, nažalost, osuđeni su na doživotnu nezaposlenost.
Prema podacima HZZ-a, među 10 zanimanja s višom stručnom spremom i visokom stručnom spremom, kojih ima najviše na burzi, najbrojniji su ekonomisti i diplomirani ekonomisti.
Među njima su i zanimanja koja su do prije nekoliko godina bila tražena poput inženjera građevine, diplomiranih inženjera elektrotehnike i stručnjaka za financije.

0390007.63

sl

 

Mnogi su se prestali nadati da će ikada pronaći posao za koji su se školovali, pa se odlučuju na prekvalifikaciju. U zadnje vrijeme nije rijetkost da se akademski obrazovani ljudi upisuju na razne tečajeve i obrazuju za zanimanja s kojima je danas u Hrvatskoj lakše pronaći posao. Najčešće biraju tečajeve na kojim se osposobljavaju za zanimanja u ugostiteljstvu i njegovateljice.
Velik broj nezaposlenih s fakultetskim diplomama, a pogotovo oni koji su nedavno diplomirali, odlučio je svoju sreću potražiti u inozemstvu. Privučeni ponudama i plaćama o kojima u Hrvatskoj mogu samo sanjati, odlaze u zemlje Europske unije, ali i zemlje poput Kanade i Katara.

 

Novi gastarbajteri
Kako se čini, i nove gastarbajtere s diplomom najviše privlači Njemačka. Iako je ona među zemljama koje su Hrvatima nakon ulaska naše zemlje u EU uvele ograničenja, postoje izuzeci kada su u pitanju visokoobrazovani koji nađu posao koji odgovara njihovoj stručnoj spremi.
Kako je od 1. srpnja dio EURES mreže postao i Hrvatski zavod za zapošljavanje, jedan dio trbuhom za kruhom odlazi preko europske burze rada. Diploma, radno iskustvo i dobro poznavanje jezika osnovni su uvjeti koji traže poslodavci u Europi.
Analitičari ocjenjuju da će do smanjenja nezaposlenosti doći tek nakon poboljšanja trendova u realnom sektoru i početka stvaranja novih radnih mjesta. Kako nema naznaka da se u tom pogledu nešto značajnije događa, prilično je sigurno da će tisuće visokoobrazovanih, u čije je školovanje država potrošila milijune, za kruh zarađivati izvan granica domovine.

 

Prenosimo s portala net.hr

Filed Under: Društvo, Ekonomija, Razvoj, Trendovi Tagged With: autograf.hr, diplomirani ekonomisti, ekonomisti, Eures, HZZ, inženjeri elektrotehnike, nezaposlenost, poslovi, prekvalifikacija, zanimanja

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT