autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • Beležnica
    • Beo dijagnoze
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: Multiplex
    • DEMOCROACIA
    • GLOBALNI KAOS
    • IMAM PRAVO
    • Impresije i varijacije
    • Istočno od raja
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • Iz zemlje snova
    • KONTRAPUNKT
    • Kozmopoliteia
    • Ljubljanski zvon
    • Ljuta paprika
    • MAŠKARADA
    • Millenium
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (Ne)mirna Bosna
    • Nije da nije
    • Od knjige do knjige
    • Odjeci vladanja
    • Oklop od papira
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • Pisma s Trećića
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • Polupjesnik il bolesnik
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • Produžeci
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • Romanin peterac
    • RUBNI ZAPISI
    • Ruta Borisa Perića
    • SLOBODNI ZIDAR
    • Subotom uz kavu
    • Terra Sexualis
    • Under cover
    • Uvik kontra
    • Vita Croativa
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • Zimsko ljetovanje
    • RUBNI ZAPISI
  • OSVRT DANA
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • Zimin noćni izbor
    • Ruta Borisa Perića
    • Ex libris D. Pilsel
    • Književni ogledi
    • CSI: Multiplex
    • CSI Vladimira C. Severa
    • Istočno od raja
    • Bez riječi
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • Abrahamova djeca
  • Feljton
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • POROK PRAVDE <br> Josip Kregar
    POROK PRAVDE
    Josip Kregar
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Vapaj za unutarvjerničkim dijalogom – ili kako ga pokrenuti

Autor: Ana i Otto Raffai / 25.09.2019. Leave a Comment

Ana i Otto Raffai

Ana i Otto Raffai

U kolovozu smo radili s profesorima/nastavnicima srednjih škola i gimnazija kao gosti treneri u programu koji ih obučava za međukulturalne i međureligijske kompetencije. Program je sakupio sudionike koji su različiti po svom svjetonazoru: dio grupe činili su vjernici, dio agnostici, odnosno ateisti. [Read more…]

Filed Under: REVOLUCIJA NJEŽNOSTI Tagged With: Ana Raffai, Johann Baptist Metz, LGBT, Otto Raffai, Revolucija nježnosti

Ostanimo uz siromašne, uz izbjeglice i azilante

Autor: Ana i Otto Raffai / 18.11.2018. Leave a Comment

Ana i Otto Raffai

Ana i Otto Raffai

U nedjelju, 18. studenog obilježen je po drugi put Svjetski dan siromašnih. Tom prilikom je papa Franjo slavio misu zajedno s izbjeglicama, beskućnicima, primateljima socijalne pomoći te potom ručao zajedno s 3000 siromaha. [Read more…]

Filed Under: REVOLUCIJA NJEŽNOSTI Tagged With: Ana Raffai, Bog, brutalnost, egoizam, izbjeglica, Johann Baptist Metz, nehumanost, nepravda, oholost, Otto Raffai, papa Franjo, pohlepa, Porin, ravnodušnost, Revolucija nježnosti, Svjetski dan siromašnih, vrlina

Opasno sjećanje na Isusa: propitkivati strukture moći

Autor: Ana i Otto Raffai / 28.03.2018. Leave a Comment

Ana i Otto Raffai

Ana i Otto Raffai

Johann Baptist Metz, katolički teolog, učenik Rahnera i jedan od tri njemačka teologa čije ime se veže uz pojam nove političke teologije, pisao je o vjeri kao o opasnom sjećanju na Isusa iz Nazareta. [Read more…]

Filed Under: REVOLUCIJA NJEŽNOSTI Tagged With: Ana Raffai, Bog, čovjek, Crkva, Dorothee Solle, Johann Baptist Metz, Otto Raffai, Revolucija nježnosti

Solidarnost ne samo s katolicima, već sa svim ljudima u BiH

Autor: Ana i Otto Raffai / 28.02.2018. Leave a Comment

Ana i Otto Raffai

Ana i Otto Raffai

Od 26. veljače do 4. ožujka Hrvatski Caritas organizira po dvanaesti put  Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, korizmenu akciju koja ove godine nosi naslov ”Da ne ohladi ljubav mnogih” (Mt 24,12). [Read more…]

Filed Under: REVOLUCIJA NJEŽNOSTI Tagged With: Ana Rafffai, Caritas, Crkva, Hrvatski Caritas, Johann Baptist Metz, Josip Mrzljak, ljubav, Otto Raffai, solidarnost

Odvajanje Crkve i svijeta

Autor: Jadranka Brnčić / 15.12.2013. Leave a Comment

Poslije dugog razdoblja zajedničkoga života što ga zovemo kršćanskom kulturom živimo u vremenu traume odvajanja Crkve i svijeta. Pod utjecajem dvostruke želje: vlastite da vlada u ime Božje i ljudske da po njoj uživa Božju zaštitu, Crkva je u prošlosti mogla učvrstiti svoj autoritet u mnogim područjima udaljenima od njezine vlastite kompetencije, odnosno njezina vlastita poziva i znanja. Njezino miješanje u najrazličitija područja ljudskih aktivnosti bilo je dugo vremena općeprihvaćeno.

 

No, s vremenom svijet je, kako je sam zadobivao vlastita znanja i stručne sposobnosti, postupno počeo odbijati intervencije Crkve, a naposljetku i samu nebesku intervenciju u zemaljsko te, dakako, uskraćivati religiji i Crkvi ono mjesto koje su imale ranije. Laicitet se, dakle, razvija kao traženje autonomnosti u odnosu na moć sakralnoga koja je stoljećima punila prazninu stvorenu zbog neznanja. A Crkva je dugo odbijala zahtjev svijeta za autonomijom od njezina globalnog autoriteta, suprotstavila mu se čak i u područjima u kojima je on legitiman te osudila napredak.

I Crkva i svijet su na neki način žrtve: Crkva svojega inzistiranja na sveobuhvatnosti vlastitoga autoriteta te samim time stanovitoga sljepila za probleme svijeta, a svijet svojih očekivanja te samim time pouzdanja što ga je stavio u ljudski napredak

 

Svijet svu svoju nadu stavlja u ovaj napredak koji postaje laičkom religijom. No, ova nova ”vjera” ne odolijeva kušnjama vremena, revolucijama, genocidima, Hirošimi, slomovima ideologija, naftnoj krizi, efektu staklenika, sidi i pandemijama te se ne pokazuje zamjenom za religijom. Čini se da su se i Crkva i svijet prevarili: papa Pio IX. negiranjem autonomije misli, a svijet vjerovanjem da napredak može odgovoriti na potrebu vjerovanja upisanu u ljudsko biće. Napredak je mehaničko gomilanje otkrića i invencija: svaka se oslanja na onu prethodnu da bi išla korak dalje.

 

Bilo je pogrešno od napretka očekivati ono što on ne može dati. Očekujući to, moderan svijet je sam sebi spržio krila. No, jednako je pogrešno napretku pripisati sve grijehe i stigmatizirati ga kao neprijatelja. On ne zaslužuje ni toliko čašćenje ni toliko ponižavanje. I Crkva i svijet su na neki način žrtve: Crkva svojega inzistiranja na sveobuhvatnosti vlastitoga autoriteta te samim time stanovitoga sljepila za probleme svijeta, a svijet svojih očekivanja te samim time pouzdanja što ga je stavio u ljudski napredak.

 

Iako se obrušila na znanstveni napredak ukoliko on omogućuje autonomiju svijeta, Crkva svoje temeljne teološke pojmove, poput ”povijesti spasenja” i sama temelji na ideji napretka. Naime, on nastoji konstruirati univerzalnu povijest u hegelovskom smislu, vođenom koncepcijom ”svete povijesti” ispripovijedane u Bibliji, kako tvrdi tradicionalna teologija, u univerzalnoj kronologiji od Knjige Postanka do Otkrivenja, tj. od Prvoga grijeha kao početka povijesti, preko oslobađanja i otkupljenja od grijeha kao sadržaja povijesti sve do kraja povijesti.

Koncept povijest spasenja zanemaruje opasnosti, neuspjehe, lomove i užase povijesti u korist utješne perspektive, providencijalne sheme u kakvoj suglasje potpuno prevladava nad nesuglasjem, ne ostavljajući otvorenom dijalektiku ”opasnoga pamćenja”, kako Johann Baptist Metz zove proturječna očekivanja koja tvore nerješivu dijalektiku pamćenja i nade

 

Takav koncept linearne povijesti, što ga navodno prati biblijska naracija, kolabira stoga što se promatra na istoj liniji kao i svjetska povijest, tj. kako se ona shvaćala od renesanse sve do Hegela, kao svojevrsna evolucija unutar koje su se nivelirale raznolikosti povijesnih iskustava te povijesnoj svijesti nametala iluziju napretka. Takav koncept zanemaruje opasnosti, neuspjehe, lomove i užase povijesti u korist utješne perspektive, providencijalne sheme u kakvoj suglasje potpuno prevladava nad nesuglasjem, ne ostavljajući otvorenom dijalektiku ”opasnoga pamćenja”, kako Johann Baptist Metz zove proturječna očekivanja koja tvore nerješivu dijalektiku pamćenja i nade.

 

Suglasje kakvo vlada u biblijskim naracijama nije jednodimenzionalna providencijalna ”velika priča” u koju su uključene sve pojedinačne biblijske priče, nego je građeno na napetosti, ili krhkoj ravnoteži, između Božjeg očitovanja i Božje skrivenosti – na njegovoj trajnoj mogućnosti da iznenađuje. Teologija koja brani koncept povijesti spasenja svjedoči, zapravo, o granicama naše kulture kao jednodimenzionalne naracije kakva nužno ograničava, čak onemogućuje dijalog između kršćanstva i suvremenoga svijeta.

 

Ipak, vjera stoljećima nije bila načeta ni zbog nedostojna ponašanja mnogih odgovornih u Crkvi ni zbog nerazumijevanja što ga je Crkva iskazivala prema zahtjevima svijeta za autonomnošću. Bila je odveć dugo ukorijenjena u svijesti ljudi da bi se oni od nje lako i brzo odvratili. Čitavi narodi a da to i ne znaju dijele kolektivnu memoriju. Ona akumulira sjećanja i čuva ih u svojevrsnoj sivoj zoni i onda kada se realnost daleko odmakla od njih. Zapadni svijet se još nije očistio od svojih sjećanja na trijumfalističku, hijerarhijsku Crkvu, bogatu, neprijateljicu znanstvenoga napretka, ratobornu, u svom političkom djelovanju nezainteresiranu za najsiromašnije.

Povijest vjerskog osjećaja i institucija koje su njihove nositeljice odvija se po ritmu mnogo sporijem od političke, ekonomske ili, a fortiri, vojne povijesti da bi jedan jedini događaj bio dostatan da joj promijeni putanju. Naime, odgoj kojim je Crkva odgajala kršćane ne dopušta preuzimanje osobne odgovornosti za vlastitu vjeru i od toga se nije lako emancipirati

 

A i sama Crkva nastavlja na neki način boraviti u svojoj ”slavnoj” prošlosti te ne napušta koncepte koji su u stvarnosti već davno dekonstruirani ili nisu još bili pravo shvaćeni. Neki su teološki koncepti, štoviše, razriješeni još u Starom zavjetu: tako je prostor sakralnoga napušteno čim se pojavila stvaralačka ”riječ”, moralna vizija svijeta s Jobovom kušnjom. Neki su teološki koncepti u Novom zavjetu posve dokinuti: logika žrtve Isusovom smrću, pravednost ljubavlju, ili radikalizirani: ljubav prema bližnjemu ljubavlju prema neprijatelju. Zakon s moralnim normama odmijenjen je najvećom zapovijedi ljubavi kojom Isus nadilazi binarnu opoziciju dobra i zla te od čovjeka, zajedno s novom perspektivom, trajno traži radikalno novu logiku obilja, uvijek ”više”, puninu dobra.

 

Nemoguće je razumjeti neko razdoblje a da se ne prepozna da je prolazan rezultat uzajamno povezanih, neodvojivih situacija i događaja stoljećima taloženih. Povijest vjerskog osjećaja i institucija koje su njihove nositeljice odvija se po ritmu mnogo sporijem od političke, ekonomske ili, a fortiri, vojne povijesti da bi jedan jedini događaj bio dostatan da joj promijeni putanju. Naime, odgoj kojim je Crkva odgajala kršćane ne dopušta preuzimanje osobne odgovornosti za vlastitu vjeru i od toga se nije lako emancipirati. Osjećaj krivnje, strah od preuzetnosti i od individualizma, strepnja od kazne zbog grijeha, podložnost autoritetu Crkve koja sebi uzima za pravo da bude ”glas” Duha Svetog – sve je to ušlo u mentalnu i u nesvjesnu strukturu zapadnih kršćana koja pod tolikim pritiscima postaje prijetvornom.

 

Logika crkvene tradicije, zapravo, logika je konzerviranja svega prošloga što konstituira njezin identitet. Ova logika integrizma onemogućuje Crkvi da samu sebe pogleda pogledom izvana. Braneći tradiciju, Crkva ju shvaća kao taloženje paradigmi, a ne kao niz inovacija. Ona, zapravo, sluti da bi rasap starih paradigmi i nju samu kao instituciju doveo u pitanje. Stoga Crkva i dalje negira već svima jasnu očitost da se vrijednosti na kojima počiva naprosto raspadaju, destrukturiraju te da je iluzorno pozivati se isključivo na vlastito teološko utemeljenje jer je i sama teologija tek jedna od mogućih interpretacija evanđeoskoga utemeljenja. Vjerovati da su korijeni kolektiviteta u protuteži s učincima utrke za inovacijama iluzorno je jer upravo ta utrka izbacuje iz kolektivnog pamćenja pamćenje korijena. Stoga je kritizirati svijet zbog gubitka kršćanskih vrijednosti gotovo naivno. Valja gledati mnogo dublje.

Filed Under: PARRHēSIA Tagged With: autograf.hr, Bog, Crkva, Hegel, Jadranka Brnčić, Johann Baptist Metz, kolumna, laicitet, papa Pio IX., Parrhēsia, religija

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Upečatljiva Kuzmičeva dijagnoza duha vremena

Upečatljiva Kuzmičeva dijagnoza duha vremena

Piše: Jaroslav Pecnik

SCRIPTA MANENT

Oni su stvorili mir

...

Sante leda

...

Doba kože

...

Radikalno žrtvovanje

...

Exterritorium

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Naci-židovi

    Naci-židovi

    marinko-culic
  2. Kritika čistog vakuuma

    Kritika čistog vakuuma

    viktor-ivancic
  3. Samoubojstvo s leđa

    Samoubojstvo s leđa

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Kampanja ”Da se bolje razumjemo”

    Kampanja ”Da se bolje razumjemo”

    04.12.2019.
  2. Politička akademija SNV-a

    Politička akademija SNV-a

    04.12.2019.
  3. Zakon o hrvatskom državljanstvu. Važno!

    Zakon o hrvatskom državljanstvu. Važno!

    04.12.2019.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Antifašistička liga RH

  1. 9.11.2019. Skup sjećanja na Kristalnu noć

    9.11.2019. Skup sjećanja na Kristalnu noć

    31.10.2019.
  2. Antifašistička liga piše Dragi Prgometu u vezi spornog spomenika

    Antifašistička liga piše Dragi Prgometu u vezi...

    16.07.2019.
  3. Povodom Dana antifašističke borbe u RH: Fašizam i dalje prijeti

    Povodom Dana antifašističke borbe u RH: Fašizam i...

    22.06.2019.

Antifašistička liga RH | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE

potpori redakcija : Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2019 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se