autograf.hr

novinarstvo s potpisom

Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Gubimo u globalnoj bitki protiv klimatskih promjena

Autor: / Leave a Comment

Ako se već dogodine ne poduzmu određene mjere na globalnoj razini, emisija dušikova oksida mogla bi se u skorijoj budućnosti udvostručiti. Sve je jasnije da gubimo u bitki za obuzdavanje klimatskih promjena pa hitno moramo mijenjati životne navike, piše u godišnjem izvješću o stanju u okolišu i klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

 

Predstavnici više od 195 zemalja sastali su se u Varšavi na konferenciji UN-a kako bi zajedničkim naporima učinili sve da se na temelju novoga klimatskog pakta, koji se ugrađuje kao dodatak Protokolu iz Kyota i koji će se primjenjivati i nakon 2020. godine, smanji emisija stakleničkih plinova.

 

Poznat kao plin koji izaziva smijeh, dušikova oksida u atmosferi ima u tragovima, no uz ugljikov dioksid i metan on je treći najmoćniji staklenički plin, kojih je u atmosferi sve više upravo zbog čovjekove aktivnosti (poljoprivredni radovi, izgaranje fosilnih goriva, zbrinjavanje otpadnih voda te razni industrijski procesi).

 

Otpuštanje dušikova oksida u atmosferu sada je 5,3 milijuna tona na godinu, no ne učini li se nešto da se njegova emisija smanji, do 2050. godine emisija tog plina u atmosferu mogla bi se – udvostručiti, navodi se u UNEP-ovu izvještaju. Učinkovitije korištenje gnojiva, manja potrošnja mesa i bolje zbrinjavanje otpadnih voda samo su neki od načina kako se može smanjiti emisija tog opasnog plina.

 

Emisija bi se mogla smanjivati 1,8 milijuna tona na godinu od 2020. godine, a koristi od toga vrijedile bi 160 milijardi dolara godišnje, procjenjuje UNEP. U borbi protiv klimatskih promjena Protokol iz Kyota dušikov oksid smatra jednim od stakleničkih plinova emisiju kojega čovječanstvo mora smanjiti kako bi dobilo bitku s globalnim zatopljenjem. No UNEP upozorava da su potrebni odlučniji i veći napori od dosadašnjih da bi se u tome i uspjelo.

 

Izvršni direktor UNEP-a i UN-ov tajnik Achim Steiner ističe da je učinak dušikova oksida na globalno zatopljenje neproporcionalno velik zbog njegovih svojstava i činjenice da dugo ostaje u atmosferi, u prosjeku 120 godina.

 

“Svi se moramo udružiti u borbi protiv ozbiljne i osjetno povećane razine dušikova oksida u atmosferi”, upozorio je Steiner. Prema UNEP-ovu istraživanju, stručnjaci često zanemare opasnost od dušikova oksida te bi njegova emisija mogla ugroziti sve napore da se spriječi osiromašenje sloja ozona koji štiti Zemlju od štetna Sunčeva zračenja.

 

“Globalno zagrijavanje je nepobitna činjenica i istraživanja potvrđuju 95-postotnu vjerojatnost ljudskog utjecaja na globalno zatopljenje od 1950. godine do danas”, rekao je UN-ov glavni tajnik Ban Ki Moon za predstavljanja UN-ova izvješća. U izvješću je, među ostalim, istaknuto da je ljudski utjecaj na emisiju stakleničkih plinova potvrđen zbog preciznijih sustava mjerenja, boljeg razumijevanja reakcija klimatskoga sustava te naprednijih klimatskih modela.

 

Uz brojne akcije, kao odgovor na problem klimatskih promjena glavni tajnik UN-a naveo je i organiziranje summita o klimatskim promjenama u rujnu 2014., na koji će biti pozvani čelnici vlada i razni stručnjaci, od poslovnih ljudi, stručnjaka u područja financija i civilnoga društva do članova akademske zajednice.

 

“Budući da su rezultati najnovijih znanstvenih istraživanja sve precizniji, i naš izazov postaje pomalo zastrašujuć. Ipak, dobra je vijest da je i rješenje problema sve očitije pa znamo da je uspjeh moguć. Imamo tehnologiju, novac i sposobnost reagiranja. Mnogi uspjesi u izgradnji domaćih, međunarodnih i privatnih sektora s niskim udjelom ugljika dobar su znak na putu prema rješavanju tog problema”, rekla je Christiana Figueres, izvršna tajnica Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC).

Testiranjem i pravilnom zaštitom recite stop HIV-u

Autor: / Leave a Comment

”Voli i budi zdrav!” poruka je s plakata Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a u edukativnoj kampanji koju provodi u povodu 1. prosinca, Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a/HIV-a. Na svojim službenim stranicama udruga ističe kako je u našem društvu problem nelagode i neznanja i dalje prisutan unatoč svjetskim naporima da se prevencijom postotak zaraženih svede na nulu.

 

HIV je virus humane imunodeficijencije. Pripada porodici retrovirusa, a nakon ulaska u ljudski organizam napada specifičnu vrstu bijelih krvnih stanica, T-limfocite, u njima se množi, uništava ih i postupno slabi imunitet, piše na stranicama Ministarstva zdravlja, koje također provodi edukativnu kampanju ”Znanje pobjeđuje”. Iako je široj javnosti poznato kako se HIV prenosi nezaštićenim spolnim odnosom, prema istraživanjima mladi u Hrvatskoj i dalje se nedovoljno koriste zaštitom prilikom spolnih odnosa. Isto tako važno je redovito testiranje jer je to jedini način kako ustanoviti svoj HIV status.

 

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2012. godine, procjenjuje se da 35,3 milijuna ljudi u svijetu živi s HIV infekcijom. HIV je do sada uzeo 36 milijuna života. Prema podacima Registra za HIV Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od prvih zabilježenih slučajeva HIV zaraze u Hrvatskoj 1985. do sredine studenoga 2013. u Hrvatskoj su ukupno registrirane 1102 osobe kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od toga 420 oboljelih od AIDS-a. U istome je razdoblju 176 osoba umrlo od AIDS-a.

 

”Godišnji pobol od HIV infekcije u Hrvatskoj kreće se u vrijednostima 12 – 17 na milijun stanovnika, što Hrvatsku i dalje svrstava u zemlje niskog pobola od HIV infekcije. Tijekom 27 godina praćenja broj prijava oboljelih od AIDS-a razmjerno je nizak i uglavnom ujednačen, između ostaloga zahvaljujući poboljšanom i u Hrvatskoj dostupnom liječenju, koje je prema parametrima preživljavanja i zadržavanja u skrbi dobro i uspješno. Zadnjih godina vidljiv je određen trend porasta broja otkrivenih novih slučajeva HIV infekcije, što dijelom objašnjavamo djelovanjem deset HIV savjetovališta za besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje u osam gradova u Hrvatskoj”, kazala je dr. med. Sanja Kurečić Filipović, specijalistica epidemiologinja iz Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

 

Zanimljivi su podaci HZJZ-a iz Registra za HIV o načinu zaraze. Najviše osoba zarazilo se spolnim odnosom: 87 %. U toj vrsti prijenosa dominira muški homoseksualni spolni odnos s 56,1 %, slijedi visokorizični heteroseksualni spolni odnos, a riječ je o osobama s većim brojem partnera koje ih često mijenjaju. Takvih se zarazilo 20,8 %. Nakon toga slijedi postotak zaraženih osoba kojima su partneri prenijeli HIV: 10,4 %. Od ukupno oboljelih od HIV-a/AIDS-a 6,4 % osoba infekciju je steklo dijeljenjem pribora za intravensko uzimanje droga. Ostali načini prijenosa, na primjer primanje zaražene krvi ili krvnih preparata i prijenos s majke na dijete, čine manje od 5 % od ukupnog broja registriranih slučajeva zaraze HIV-om.

 

”U Hrvatskoj se već 27 godina zajedničkim radom zdravstvene službe i brojnih sudionika izvan zdravstva kontinuirano i intenzivno provode mjere sprečavanja, suzbijanja i liječenja HIV-a/AIDS-a. U sklopu mjera prevencije neprekidno se prati broj oboljelih i inficiranih, analizira epidemiološko stanje u zemlji, provodi nadzor nad krvi, imunobiološkim lijekovima i hospitalnim infekcijama te edukacija čitave populacije, a posebno osoba s rizičnim ponašanjima”, istaknula je doktorica Kurečić Filipović.

 

HIV savjetovališta u Hrvatskoj osnovana su u zavodima za javno zdravstvo u Zagrebu, Puli, Rijeci, Splitu, Zadru, Osijeku, Slavonskom Brodu, Dubrovniku i Korčuli, Zatvorskoj bolnici u Zagrebu i u Klinici za infektivne bolesti ”Fran Mihaljević”. Savjetovališta su od osnutka do sredine 2013. omogućila 40 829 individualnih savjetovanja za 22 328 korisnika, a 21 809 osoba testirano je na HIV. U tom razdoblju otkrivene su 203 osobe zaražene HIV-om, koje su upućene u medicinske i druge službe liječenja i skrbi.

 

”Rad centara temelji se na preventivnim aktivnostima kojima se savjetovanjem i testiranjem nastoje smanjiti pobol i smrtnost od HIV-a/AIDS-a te udio rizičnih ponašanja u populaciji. Dobrovoljno testiranje na HIV omogućuje otkrivanje HIV infekcije u ranom stadiju i pravovremeno liječenje. Time se poboljšava prognoza i kvaliteta života oboljelih te sprečava nehotično širenje infekcije na druge. Vrlo je važno infekciju otkriti u što ranijem stadiju i zaraženu osobu uputiti na liječenje. Pravilnim liječenjem bolesnika smanjujemo viremiju i time djelujemo preventivno jer smanjujemo mogućnost širenja infekcije. Isto tako vrlo je važno kontinuirano raditi na smanjivanju stigme i diskriminacije oboljelih”, smatra doktorica Kurečić Filipović.

Bez reda u udrugama ne zna se tko pije, a tko plaća

Autor: / Leave a Comment

”U Hrvatskoj imamo više od 50 000 organizacija civilnog društva. Civilno društvo neizmjerno je važan partner države. Velika raznolikost udruga pridonijela je razvoju europske Hrvatske. No isto tako nosimo se s brojnim slabostima u funkcioniranju. Ipak forma civilnog društva nešto je što se počelo prepoznavati jer danas imamo udruge civilnog društva koje zastupaju čak i oprečne vrijednosti u društvu, odnosno zastupaju stavove koje osobno ne bih nazvao demokratskim. Međutim, to i jest civilno društvo, odnosno pravo građana da se organiziraju. Po mom sudu država bi mnoge funkcije mogla podijeliti s civilnim društvom jer je doprinos demokratizaciji i kontroli javne vlasti koji daju udruge civilnog društva nemjerljiv”, kazao je Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske, na početku sjednice Vijeća za socijalnu pravdu posvećene stanju civilnog društva u Hrvatskoj.

 

Zadaća države jest racionalna raspodjela sredstava i financiranje djelatnosti udruga koje najviše pomažu građanima. Civilno društvo u Hrvatskoj suočava se s brojnim izazovima u svom djelovanju. Igor Vidačak, ravnatelj Ureda za udruge Vlade RH, ističe kako su u više od 50 zemalja svijeta u zadnjih nekoliko godina prihvaćene zakonodavne izmjene koje znatno sužavaju prostor za djelovanje organizacija civilnog društva.

 

”Treba naglasiti kako još uvijek nismo u potpunosti društvo tolerancije koje prihvaća različitosti i pluralizam. Godišnje se na državnoj i lokalnoj razini ulaže skoro milijardu i pol kuna u razne programe i projekte organizacija civilnog društva. Međutim, nismo zadovoljni rezultatima koji stoje iza programa jer smo u nekim segmentima mogli bolje posložiti prioritete”, smatra Vidačak.

 

Predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava posebno su istaknuli važnost problema nezaposlenosti mladih. Osnivanjem Savjeta ministra za izradu Plana implementacije Garancije za mlade povezali su se s civilnim udrugama koje rade na rješavanju tog problema.

 

”U radu Savjeta sudjeluju predstavnici relevantnih tijela, socijalnih partnera, ali i organizacija civilnog društva pa je predsjednik Savjeta ujedno i predstavnik Mreže mladih Hrvatske. Zadatak je definirati mjere kojima će se potaknuti zapošljavanje mladih”, rekao je Dario Baron, pomoćnik Miranda Mrsića, ministra rada i mirovinskoga sustava.

 

Članstvo u EU-u za organizacije civilnog društva znači jedan novi izazov jer su se promijenili i fondovi i uvjeti korištenja njihovim sredstvima. Stoga bi se mogao smanjiti broj organizacija civilnog društva, kao što se dogodilo u drugim novim EU-ovim članicama.

 

“Ono što moram naglasiti i što me osobno jako brine jest da nailazimo na jako veliko nerazumijevanje političara na visokim pozicijama. Posebno povezano s organizacijom i samom svrhom civilnog društva. Također, iz Ministarstva su spomenuli nacionalnu strategiju za razvoj poduzetništva koju planiraju donijeti do kraja godine. Mene brine kako je moguće tako brzo donijeti jedan veliki akt koji radna grupa još nije ni vidjela”, izjavila je Željka Leljak Gracin, predsjednica Savjeta za razvoj civilnog društva.

 

Iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva poručili su kako će od iduće godine podupirati udruge osoba s invaliditetom i udruge iz Domovinskog rata, što je velika i važna stvar za civilno društvo.

 

Poprilično iznenađen nedavnim događajima povezanima s HGK-om bio je Zorislav Bobuš, predsjednik SOIH-a, koji je rekao kako ne može vjerovati da su HGK i Hrvatski olimpijski odbor organizirani kao udruge. ”Kako je moguće da se tako djeluje suprotno Zakonu o udrugama? Pa imamo i velike nogometne klubove koji su udruge i manje klubove koji su udruge a da istodobno plaćaju jednog igrača 650 000 eura godišnje. To je više nego što imaju zajedno svi savezi i udruge osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Drugi problem koji bih istaknuo jest opijanje naših mladih, koji najviše piju u Europi, a posebno djevojčice. I to je tema za Vijeće za socijalnu pravdu”, rekao je Bobuš.

 

Prisutni uzvanici Vijeća za socijalnu pravdu složili su se kako bi umjesto što se samo govori o 50 000 udruga u Hrvatskoj, trebalo napraviti njihovu klasifikaciju. Vatrogasno društvo jest važno, no vrlo se razlikuje od organizacija kojima je svrha zaštita ljudskih prava.

 

”Nismo dobili ni jednu kunu nakon 19 godina rada, a imamo rezultate. Političke stranke nam onog trenutka kada nekoga kritiziramo uzvraćaju kažnjavanjem. Dok to ne nadiđemo i dok ministri ne prestanu štedjeti na pogrešnim stvarima, nećemo moći govoriti o napretku u civilnom društvu. S ovom Vladom ne vidim nikakav napredak. Dapače, u nekim segmentima vidim veliko nazadovanje u komunikaciji jer nas se ne doživljava kao ravnopravne partnere. Civilne organizacije štite ljudska prava, a istodobno mi nemamo nikakva prava. Kod nas ljudi s prestankom projekta dobiju otkaz i nema otkaznog roka, otpremnina ni socijalne sigurnosti”, požalila se Sanja Sarnavka, odgovorna osoba iz Kuće ljudskih prava i predsjednica organizacije B.a.B.e.

U Hrvatskoj je trudnoća opravdan razlog za otkaz

Autor: / Leave a Comment

Žene i muškarci nemaju jednaka prava i jednake šanse na tržištu rada, ali ni u drugim segmentima društva, istaknuto je na međunarodnoj konferenciji “Mlade žene i rodna ravnopravnost u postjugoslavenskim društvima: istraživanja, prakse i politike”.

 

Rezultati istraživanja izneseni na konferenciji upozoravaju na velik problem rodne diskriminacije žena ne samo u Hrvatskoj već i ostalim zemljama bivše Jugoslavije. Stoga su brojni znanstvenici iz područja antropologije, sociologije, psihologije i stručnjaci iz javnih institucija izlaganjem svojih najnovijih istraživanja željeli definirati smjernice koje bi pomogle smanjenju rodne diskriminacije.

 

Istaknuta je i važnost rodno osviještene politike u obrazovnom sustavu. Naime, utvrđeno je da nastavnice i nastavnici mogu utjecati na održavanje mehanizama odabira temeljenog na spolu. I dr. sci. Branislava Baranović, ravnateljica i znanstvena savjetnica u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, uočila je veliku rodnu diskriminaciju tijekom istraživanja zastupljenosti i portretiranja žena i muškaraca u udžbenicima književnosti.

 

”Istraživanja su pokazala da likovi muškaraca kvantitativno dominiraju udžbenicima. Drugim riječima, oni su puno češće glavni likovi u osnovnim tekstovima udžbenika i o njima se češće govori u metodičkim prilozima. Isto tako, kada je riječ o načinu oslikavanja i portretiranja muškaraca i žena, također postoje osobine koje se daju samo muškarcima i one koje se daju samo ženama. Očit je stereotipan prikaz. I sami nastavnici su, prema našim istraživanjima, skloni tomu. Naime, čak 90 posto učenika smatra da nastavnici u nastavi primjenjuju stereotipne obrasce. Naprimjer, nastavnici vrlo često ističu da su neki predmeti ili škole primjereniji dječacima nego djevojčicama. To je zabrinjavajući podatak jer se tako određuje obrazovna i profesionalna karijera učenika. Treba stoga raditi s nastavnicima kako bi postali više rodno osviješteni”, smatra dr. sci. B. Baranović.

 

Zanimljivo je bilo i izlaganje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić, koja se dotaknula važne teme diskriminacije mladih žena na tržištu rada u Hrvatskoj. Osim što je poznato da žene prevladavaju u slabije plaćenim sektorima tržišta, roditeljstvo je jedan od razloga za manju zaposlenost žena. Cilj istraživanja koje su zajedno provele udruga Roda i HZZ na uzorku od 963 mlade žene koje su u vrijeme radnog odnosa bile trudne ili su imale malu djecu bio je utvrditi susreću li se žene u Hrvatskoj s diskriminacijom na radu povezanom uz trudnoću, spol i materinstvo.

 

”Rezultati su poražavajući. Za početak, žene su najčešće radile na temelju ugovora na određeno vrijeme. Primjerice, u 2012. godini sa ženama je takav ugovor sklopljen u osam posto slučajeva, a s muškarcima u 19,5 posto slučajeva. Isto tako, nakon što su žene otišle na rodiljni, ugovori su im automatski prestali ili istekom ugovora o radu ili im je, ako su radile na neodređeno vrijeme, radni odnos prekinut zato što su npr. proglašene viškom radne snage. Ako zbrojimo ta dva postotka, prekide ugovora na određeno vrijeme i prekide zbog nekih drugih razloga, u 55,3 posto slučajeva radni odnos prekinut je gotovo automatizmom u vrijeme trudnoće ili neposredno nakon povratka na posao”, kazala je pravobraniteljica.

 

I u drugim segmentima istraživanja o pravima žena vidljiva je diskriminacija. U 50 posto slučajeva su ženama koje su zadržale posao nakon trudnoće na razne načine uskraćivana prava koja su dobila na temelju radnog odnosa, primjerice, više nisu napredovale, nisu imale pravo na godišnji odmor u normalnom trajanju ili su raspoređene na niže, jednostavnije poslove. I tijekom intervjua za zapošljavanje mlade žene dočekuju pitanjima: “Imate li djece?”, “Namjeravate li ih imati?” i sličnima. Takva pitanja muškarcima nikada ne postavljaju, istaknula je pravobraniteljica te poručila: “Zakon o radu mora sadržavati odredbe koje će jamčiti poštovanje ravnopravnosti, ali i one o strožem nadzoru poslodavaca. O tome sam već razgovarala sa HZZ-om i državnom inspekcijom rada. Dogovorili smo se da će oni, kada od njih zatražimo nadzor u slučajevima diskriminacije, i provesti detaljan nadzor kako bi se pokrenule sankcije prema tim poslodavcima. Trebamo učiniti sve kako takvi slučajevi ne bi prolazili neopaženo.”

Partnerstvo hrvatskih i francuskih sveučilišta

Autor: / Leave a Comment

Prošlotjedno predstavljanje bilateralnoga projekta partnerstva hrvatskih i francuskih škola označio je početak stručnog usavršavanja za 130 hrvatskih učitelja i nastavnika uključenih u program partnerstva Comenius i Leonardo Da Vinci.

 

Riječ je o partnerskom projektu koji podrazumijeva suradnju hrvatskih i francuskih škola u pripremi i provedbi projekata iz područja odgoja i obrazovanja u okviru Programa cjeloživotnog učenja. Suradnja dviju država traje već gotovo dva desetljeća, a sve je počelo Ugovorom o kulturnoj, prosvjetnoj, tehničkoj, znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Francuske Republike, potpisanim 24. listopada 1994. godine u Zagrebu.

 

Tijekom svih ovih godina Ugovor se proširivao i dopunjavao novim aktivnostima. Najnovije dopune odnose se na hrvatsko-francusko strateško partnerstvo pod nazivom Politička deklaracija i Akcijski plan, potpisan u Zagrebu 9. srpnja 2010. godine. ”Nastavno na sve dokumente, a osobito u Akcijskom planu u točki 6. stoji kako će Hrvatska i Francuska nastojati promicati razvoj europskoga prostora obrazovanja i visokoga školstva širenjem suradnje između dva obrazovna sustava u okviru reforme hrvatskih obrazovnih standarda te razvijanjem partnerstva i mobilnosti dviju mladih država”, kazala je Antonela Nižetić-Capković, viša savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za odgoj i obrazovanje.

 

Plan se odnosi i na poticanje novih partnerstava između hrvatskih i francuskih sveučilišta, ponajprije uvođenjem diploma kroz partnerstvo po modelu magisterija iz područja biotehnologije koji zajednički provode Sveučilište u Zagrebu i u Orléansu. Prednost je i zajedničko priznavanje ECTS bodova dobivenih u okviru navedenog studija, a u skladu s preporukama Bolonjskoga procesa. I za kraj, na ovaj način želi se olakšati mobilnost studenata dviju država u okviru različitih programa Europske unije predviđenih u tu svrhu (Erasmus, Tempus, Basileus, Copernicus itd.).

 

Agencija za odgoj i obrazovanje u tom je kontekstu potpisala dva ugovora o suradnji: s Akademijom u Grenobleu i Akademijom u Nici. Ovaj projekt suradnje  namijenjen je osnovnim i srednjim školama s ovim ciljevima: razvijati obrazovna partnerstva između različitih ustanova, poticati nastajanje inovativnih pedagoških projekata, poticati razvoj kulturnih, jezičnih, povijesnih, socioekonomskih odnosa i upoznavati druge jezike i kulture europskoga prostora, ističu iz AZOO-a.

 

Inače, Leonardo da Vinci partnerstva omogućuju međunarodnu institucionalnu suradnju na određenoj projektnoj ideji, koja rezultira kreiranjem finalnog proizvoda partnerstva. Partnerstvima se ostvaruje i mobilnost nastavnika i stručnjaka koji na sastancima s partnerima razrađuju aktivnosti koje će provoditi svaki u svojoj državi. U samu provedbu projektnih aktivnosti mogu biti uključeni i učenici.

 

AZOO je već u studenome proveo nekoliko stručnih usavršavanja na temu školska partnerstva za Comenius i Leonardo Da Vinci, u cilju osposobljavanja odgojno-obrazovnih radnika za prijavljivanje na natječaje, pisanje dokumentacije i provedbu partnerskih aktivnosti, a 11. prosinca održat će se zadnji u nizu od četiri planirana skupa za ovu godinu na istu temu. ”Ova serija usavršavanja obuhvatila je oko 130 odgojno-obrazovnih radnika”, izjavila je Nižetić-Capković, ”a što se tiče novih projekata u budućnosti, najviše je novosti u vezi s Erasmus programom. Erasmus plus program je koji će zamijeniti postojeći Program cjeloživotnog učenja i sedam njegovih potprograma. Osim novog imena, bit će i proceduralnih promjena, pa ćemo nakon objave novog natječaja tijekom siječnja uskladiti svoje planove za novu seriju stručnih usavršavanja u vezi sa školskim partnerstvima, osobito onima između francuskih i hrvatskih škola” – zaključila je Nižetić Capković iz AZOO-a.

Istraživanja utvrdila: upitna budućnost antibiotika!

Autor: / 1 Comment

Sve veća otpornost na antibiotike jedan je od vodećih problema današnje medicine, istaknuto je na nedavno održanom simpoziju hrvatskih liječnika u povodu obilježavanja Europskog dana svjesnosti o antibioticima.

 

Antibiotici postaju neučinkoviti zbog prekomjerne uporabe. Voditeljica Odjela za kliničku mikrobiologiju Klinike za infektivne bolesti ”Dr. Fran Mihaljević” profesorica dr. sc. Arjana Tambić Andrašević upozorava kako trebamo provoditi akcije širenja svjesnosti o upotrebi antibiotika jer izgube li oni učinkovitost, alternativnih lijekova takve vrste nema.

 

Gledajući brojeve, Hrvatska najviše troši antibiotike za liječenje infekcija gornjih dišnih putova i bronhitisa, zatim zbog kihanja, kašljanja, promuklosti, a katkad i povišene temperature. No takve su vrste infekcija u pravilu izazvane virusima i antibiotici u njihovu liječenju uopće ne pomažu.

 

”Prema istraživanjima iz 2012. godine, Hrvati u izvanbolničkom sektoru troše oko 22 DDD/TID, što su definirane dnevne doze na tisuću stanovnika dnevno, i oko 2 DDD/TID u bolnicama. Time se ubrajamo u zemlje s visokom, ali ne i najvišom potrošnjom antibiotika. Kad govorimo o izvanbolničkoj potrošnji, zemlje koje u tome prednjače jesu Grčka, Francuska i Italija”, objasnila je dr. Tambić Andrašević te dodala kako takvoj praksi visoke potrošnje antibiotika u europskim zemljama treba stati na kraj.

 

Iz svijeta također stižu alarmantna istraživanja o učinkovitosti, odnosno sve većoj neučinkovitosti antibiotika. Naime, prema nedavno provedenoj studiji australskog ministra znanosti Iana Chubba, već za dva desetljeća antibiotici će biti potpuno beskorisni.

 

Antibiotici su relativno nisko toksični lijekovi, vjerojatno su zato toliko ”popularni”. Međutim, svaki lijek, pa i antibiotik, može imati i brojne neželjene posljedice. Posljedice uzimanja antibiotika najčešće su mučnina, proljev, gljivična infekcija, osip različite težine. Neki antibiotici mogu oštetiti bubrege ili jetru. Te su posljedice obično reverzibilne, tj. prolaze nakon prestanka uzimanja antibiotika. Najozbiljnija je nuspojava anafilaktički šok, koji je reakcija preosjetljivosti, i ako se pravodobno, tj. odmah, i ispravno ne liječi, bolesnik može i umrijeti.

 

”Uloga liječnika u potrošnji antibiotika ključna je uloga. Jedino liječnik treba donositi odluku kada primijeniti antibiotik, a kada ne. Medicina, međutim, nije matematika i treba imati na umu da nije uvijek lako, pogotovo u prvim satima bolesti, odlučiti treba li dati antibiotik ili ne. Puno je lakše dati antibiotik i dalje se ne brinuti negoli se sustegnuti od davanja antibiotika i preuzeti određeni stručni rizik te naručivati pacijenta na kontrole”, kazala je dr. Tambić Andrašević, koja rješenje problema vidi u tome da iza liječnika, koji je voljan preuzeti rizik u odlučivanju, trebaju stajati i struka i pacijenti.

 

”Ako opće stanje pacijenta nije jako teško – puno ljudi koji piju antibiotike uopće nije na bolovanju, što znači da im opće stanje nije znatno poremećeno – može se pričekati dan ili dva i vidjeti u kojem se smjeru infekcija kreće. Za takav odgovoran pristup potreban je savjestan liječnik, ali i strpljiv, dobro educiran pacijent. Odmah dati antibiotik, lakše je za liječnika, udobnije i popularnije kod pacijenata, ali nažalost to ima skupu cijenu: gubitak djelotvornosti tih dragocjenih lijekova”, upozorila je doktorica Tambić Andrašević.

 

Novina na području istraživanja novih djelotvornih antibiotika nema. No istraživači i struka slažu se u jednome: najviše nam trebaju novi antibiotici koji bi mogli liječiti otporne acinetobactere i pseudomonase, a toga nema na vidiku pa moramo čuvati i ne zloupotrebljavati ono što još imamo.

 

Nažalost, liječnici u Hrvatskoj odviše lako propisuju antimikrobne lijekove, često pod pritiskom bolesnika, koji su se naviknuli da pri svakom povišenju temperature moraju dobiti antimikrobni lijek. Takva praksa ozbiljna je prijetnja učinkovitosti antibiotika u budućnosti. Stoga znanstvenici ističu sve veću važnost edukacije i liječnika i bolesnika o liječenju antibioticima.

Koncesija Zračne luke Zagreb nije u državnom interesu

Autor: / Leave a Comment

Koncesija Zračne luke Zagreb nije u državnom interesu, poručuje većina osoblja Zračne luke Zagreb, koja je od jučer u štrajku. Kraj ovoga prvoga, 24-satnog štrajka najavljen je za danas u ponoć. No upozoravaju: ne postigne li se dogovor između sindikata i uprave, druga faza štrajka počinje već u utorak 26. studenoga i trajat će četiri dana.

 

Razlozi su štrajka jasni. Djelatnici i sindikati najoštrije se protive ugovoru koji je prošle godine potpisala Vlada i francuski konzorcij Zagreb Airport International Company (ZAIC). Podsjećamo, prema ugovoru Zračna luka Zagreb dobila je 30-godišnju koncesiju za gradnju novoga putničkog terminala na zagrebačkom aerodromu i upravljanje postojećim i novim terminalom te pripadajućom infrastrukturom. Osim što ugovorom nisu zaštićena prava radnika, štrajkaši tvrde kako je ugrožen i državni interes. Glasnogovornik Koordinacije sindikata ZLZ-a Ante Dujić ističe kako radnici žele zadržati ista prava koja imaju sada u državnoj tvrtki i da nemaju nikakve druge posebne uvjete.

 

”Za početak, naravno, iskrena isprika javnosti i putnicima naše zračne luke, nadamo se da će se ova situacija što prije riješiti”, kazao je Dujić na početku konferencije za novinare te istaknuo kako model privatizacije koji se primjenjuje na Zračnoj luci Zagreb čeka i ostale zračne luke u Hrvatskoj, posebno Zadar i Pulu, koje su veoma perspektivne i profitabilne. Također, napomenuo je kako je zagrebačka zračna luka kvalitetno poduzeće koje jest u državnom vlasništvu, no nije nikada ovisilo o državnom novcu, odnosno proračunu, već se financiralo vlastitim profitom i radom.

 

Iz sindikata poručuju kako Zračnu luku Zagreb ne bi trebalo prodati te da koncesija ZAIC-u nije dobro rješenje. Zagrebačka zračna luka profitabilna je tvrtka pa nije jasno zašto i hrvatske tvrtke nisu sudjelovale u utakmici za koncesiju. Iz sindikata kažu kako su dobili samo jedan odgovor na to pitanje, onaj da to nije bilo propisano u natječaju. Naravno, to nije zadovoljavajući odgovor kada je riječ o tako kvalitetnoj investiciji koju država prepušta Francuzima. Postavlja se pitanje zašto.

 

Dok uprava i sindikati pregovaraju, u postupcima štrajkaša u zagrebačkoj zračnoj luci jasno su se mogle vidjeti emocije, ali i odlučnost. Samo neki od transparenata kojima su odaslali jasnu poruku vladajućima glasili su ovako: ”Štrajk nije bio naš prvi, nego jedini izbor”, ”Koncesionirajte si vi Zokija!”, ”Hajdašu, nemoj se praviti Englez, ispravno je praviti se Francuz!”

 

Potporu sindikatima izrazio je predsjednik Gradske skupštine grada Zagreba Darinko Kosor. ”Ovo što sam saznao u razgovoru s predstavnicima sindikata zabrinjava me. Naime, njima se nudi zapošljavanje u jednoj tvrtki, a nekoliko dana nakon tog zapošljavanja da ih se distribuira u pet drugih tvrtki, što znači da su bez prava, a mogu vrlo lako ostati i bez posla”, istaknuo je Kosor.

 

Nastavio je potom o gradnji novog terminala jer smatra kako tu ima elemenata nezakonitog postupanja: ”Opravdano sumnjamo u sve radnje koje su poduzete do sada, odnosno smatramo kako ministar Hajdaš Dončić više pogoduje francuskom investitoru nego što štiti interese države. To je očito jer su svi rokovi za početak radova istekli i već su odavno trebali biti naplaćeni penali ili raskinut ugovor, no ništa od navedenog nije učinjeno.”

 

Kosor je zaključio kako još neće podnositi tužbe jer za to uvijek ima vremena. Idući korak Gradske skupštine grada Zagreba, kao predstavnika jednoga od suvlasnika, jest traženje na uvid sve dokumentacije koja se odnosi na ugovor o koncesiji za gradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb od povjerenice za informiranje.

 

Ako ovih dana ne postignu zadovoljavajuće dogovore s Ministarstvom i upravom zagrebačke zračne luke, sindikati su najavili kako će djelatnici štrajkati i sljedeći tjedan, a počet će u utorak. Drugim riječima, letovi će biti otkazani svim putnicima Zračne luke Zagreb ako ni jedna strana u pregovorima ne popusti.

Sindikat liječnika poručuje: ”Nije gotovo!”

Autor: / Leave a Comment

Iako je prošlog četvrtka uvedena radna obveza svim liječnicima, a mnogima su za listopad stigle smanjene plaće, iz sindikata liječnika poručuju kako je štrajk gotov tek onda kada oni proglase kraj.

 

Predstavnici bolničkih uprava tvrde kako dvomjesečni štrajk nije ostavio veće posljedice na rad i organizaciju rada. Isto tako pacijenti kažu kako su od početka štrajka bez ikakvih problema ili dužih čekanja normalno i bez odgode obavljali preglede, uključujući i ugovorene operacije, prenosi HRT.

 

”Liste čekanja kod nas se nisu znatno povećale. U nekim segmentima čak su se i smanjile”, izjavio je Hrvoje Mitrović, sanacijski ravnatelj Opće bolnice ”Dr. Josip Benčević”.

 

Ipak sindikat liječnika raspolaže drugačijim podacima, onima koji kažu kako su liste čekanja duže čak do 30 % iako i dalje poštuju sada već zakonom propisanu radnu obvezu. No kako je nedavno izjavio sindikalni povjerenik u splitskom KBC-u Božo Bota, liječnici još nisu dobili upute od ministra zdravlja Rajka Ostojića u vezi s poduzimanjem mjera i aktivnosti povezanih sa zakonski uvedenom radnom obvezom. Naime, prema ugovoru o radu liječnika, propisana je samo obveza osmosatnoga radnog vremena liječnika, ne i broj hitnih dnevnih intervencija.

 

Stoga su iz sindikata liječnika uputili ponovni zahtjev ministru zdravlja Rajku Ostojiću da im objasni što znači uvođenje radne obveze jer, kažu, ni ravnatelji ne znaju što to konkretno znači s obzirom na to ”da nema ni rata ni elementarne nepogode”. Predsjednik Hrvatskoga liječničkog sindikata Ivica Babić poručuje da od Ministarstva očekuju promptni odgovor.

 

Dva reprezentativna sindikata u zdravstvu, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, koji su prošloga tjedna parafirali prijedlog novoga kolektivnog ugovora za zdravstvo, odlučili su ga potpisati. O tome kada će biti potpisivanje, odlučit će Ministarstvo zdravlja, iz kojega su potvrdili da je parafirani kolektivni ugovor danas upućen u Vladu na daljnju proceduru. Novi kolektivni ugovor odbio je i parafirati i potpisati jedino Hrvatski liječnički sindikat.

 

Posljedica štrajka s kojom se liječnici suočavaju, osim radne obveze, jest i novo rezanje plaća. U listopadu su, naime, plaće liječnika u štrajku u prosjeku umanjene za 1200 kuna. Jedna od liječnica štrajkašica u zagrebačkom KBC-u primila je plaću za listopad od samo 700 kuna, doznaje se u sindikatu liječnika, iz kojega su potvrdili da su sve bolnice dobile plaće, a kasnile su, kažu, i desetak dana u usporedbi s uobičajenim rokovima.

 

HINA neslužbeno doznaje da je plaće među zadnjima dobio zagrebački KBC ”Sestre milosrdnice”, a zaposlenici splitskoga KBC-a tek bi ih trebali dobiti. Zbog smanjenja plaća iz sindikata liječnika poručuju kako će pružiti pravnu zaštitu svim liječnicima, a članovima sindikata i financijsku pomoć.

 

Naime, Vlada je tim potezom izazvala pravu lavinu ogorčenja liječnika i sindikalnih povjerenika, koji poručuju kako je time sadašnja vlast pokazala da pridjev ”socijalna” treba izbaciti iz naziva stranke jer niti je demokratska niti je socijalna, već je diktatorska, i to su esdepeovci dokazali ponašanjem prema liječnicima u štrajku! Iako poniženi i stjerani pred zid, liječnici od svojih zahtjeva ne odustaju te poručuju kako se nastavlja pravna borba.

Zaštitite svoju djecu od seksualnih predatora!

Autor: / Leave a Comment

Hrabri je telefon od osnutka 1997. godine do danas primio više od 130 tisuća poziva zbog različitih vrsta nasilja nad djecom i njihova zlostavljanja. Od ukupnog broja poziva 2 % povezano je sa seksualnim zlostavljanjem. Prema podacima policijske uprave, svake je godine 30-ak djece u Hrvatskoj pretrpjelo seksualno zlostavljanje.

 

Žrtve takva oblika zlostavljanja prije svega suočavaju se s teškim traumatskim iskustvom. Oporavak je moguć, no veoma težak i dugotrajan. Hana Hrpka, predsjednica udruge Hrabri telefon, kaže kako je žrtvama prije svega potrebna primjerena pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje, a nerijetko i liječnika.

 

”Izostane li ta pomoć, dijete može doživjeti brojne kratkoročne i dugoročne posljedice tijekom svoga razvoja. Potrebno je vrijeme da bi se dijete oporavilo i moglo funkcionirati kao prije tog događaja. U tom periodu vrlo je važna podrška i razumijevanje bliskih ljudi, prije svega roditelja. Bitno je s djetetom otvoreno razgovarati, slušati ga, biti otvoren za njegova pitanja, pokazati razumijevanje za njegove osjećaje te mu poslati jasnu poruku kako ga roditelji vole bez obzira na sve. Oporavak od traume ne znači da će dijete zaboraviti ono što mu se dogodilo, već da će se suočiti s tim događajem, naučiti kako ga prihvatiti i nastaviti živjeti”, istaknula je H. Hrpka.

 

Istraživanja pokazuju kako seksualno zlostavljanje u prosjeku doživi svaka četvrta djevojčica i svaki šesti dječak. No samo na temelju tih podataka ne može se govoriti o tome tko je ugroženiji. Moguće je da ti brojevi ne odražavaju stvarnu sliku jer još mnogo slučajeva ostaje neotkriveno. Također, moguće je da postoje spolne razlike u sklonosti priznavanju, odnosno da je dječacima zbog kulturalnih stereotipa teže i neugodnije reći što im se događa. Stoga je važno reći da se seksualno zlostavljanje može dogoditi svakom djetetu bez obzira na spol i rasu, vjeru te socioekonomski status. Seksualno zlostavljanje i slični događaji ne pogađaju samo dijete, koje je direktna žrtva, već i roditelje. I njima je potrebna potpora i pomoć. Na pitanje tko je najčešće zlostavljač, H. Hrpka tvrdi kako u većini slučajeva dijete, a i obitelj poznaju zlostavljača.

 

Riječ je o bliskim i dragim osobama: članovima obitelji, prijateljima, susjedima, odgojiteljima, profesorima… Djeca šute jer ih zlostavljači često straše, prijete im ili ih potkupljuju pa ona čuvaju tajnu o zlostavljanju. Bježanje od kuće, konzumacija alkohola i droga katkad su posljedica upravo seksualnog zlostavljanja.

 

Postavlja se pitanje kako institucije i roditelji mogu pomoći u prevenciji takve vrste nasilja. Prema mišljenju stručnjaka, obitelj je primarno mjesto gdje dijete uči o sebi i svijetu, no seks je još tabu-tema. S djecom je potrebno razgovarati o seksu i opasnostima seksualnog zlostavljanja, ali njima primjerenim jezikom, odnosno u skladu s dobi djeteta. Bitno je da se roditelji educiraju o toj temi i komuniciraju s djecom te jasno izraze stav kako takvo ponašanje nije u redu. Isto tako i vrtići, škole i ostale institucije koje rade s djecom moraju sudjelovati u edukaciji jer smo svi zajedno odgovorni.

 

”Važno je istaknuti kako djeca iskazuju mnogo različitih znakova kada je riječ o seksualnom zlostavljanju, no nažalost odrasli nisu upoznati s njihovim značenjima. Stoga je radi bolje zaštite djece potrebna edukacija roditelja i stručnjaka koji rade s djecom. Bitno je i razvijati povjerenje jer će se u tom slučaju dijete osjećati slobodno obratiti nekome od odraslih i ispričati mu što se događa”, istaknula je predsjednica udruge Hrabri telefon.

 

Potom je upozorila: ”Mnogi roditelji misle da će im dijete koje je doživjelo zlostavljanje samo doći i otvoriti im se, no često to nije tako zato što zlostavljači na različite načine upravljaju djecom. Stoga je važno da roditelji i ostale bliske osobe prepoznaju znakove. Neki od znakova mogu biti noćne more, teškoće s hranjenjem, organiziranje seksualnih igara s prijateljima, postavljanje neuobičajeno mnogo pitanja o ljudskoj seksualnosti, strah od zatvaranja vrata ili mraka, strah od određenih bliskih osoba… Još jednom je važno naglasiti kako je djecu potrebno podučavati o seksualnosti sukladno dobi jer će se tada i sama moći zaštititi. Ako sumnjate da se u vašoj okolini događa neki oblik seksualnog zlostavljanja, javite nam na Hrabri telefon za djecu 116 111 ili Hrabri telefon za mame i tate 0800 0800. Također nam se možete javiti preko chata ili na e-mail [email protected].”

Sve više tužbi zbog neadekvatnih uvjeta u zatvorima

Autor: / Leave a Comment

Neadekvatni uvjeti i prenapučenost hrvatskih zatvora iz godine u godinu rezultiraju sve većim brojem zahtjeva zatvorenika za naknadu štete. Zakon propisuje kako svaki zatvorenik kojemu je nezakonito uskraćeno neko pravo ili je bio izložen bilo kakvu obliku mučenja, zlostavljanja ili ponižavanja ima pravo na naknadu štete. Samo u prošloj godini 343 zatvorenika pozvala su se na svoja prava i zahtjevom za naknadu štete zatražila novčanu satisfakciju. Glavni razlog koji se navodi u tužbama jesu loši smještajni uvjeti.

 

Kako kažu u Ministarstvu pravosuđa, glavni uzrok tolikoga broja žalbi jest nedostatak financija u zatvorskom sustavu. Na svemu se štedi, a ponajviše na broju službenih osoba i prostoru u kojemu borave zatvorenici. Prosječni je trošak po jednom zatvoreniku 280 kuna na dan. Trenutačni je smještajni kapacitet dovoljan za 2771 zatvorenika, a dana 11. studenoga 2013. u kaznionicama i zatvorima nalazilo se ukupno 4578 zatvorenika. Od toga su 95 % muškarci, a tek 5 % žene u dobi između 27 i 39 godina.

 

”Uprava za zatvorski sustav financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, iz kojega je za to u 2013. godini namijenjeno 454 milijuna i 513 tisuća kuna. Iz toga se isplaćuju plaće svih službenika Uprave, svi troškovi zatvorenika, među kojima se znatna sredstva izdvajaju za njihovu zdravstvenu zaštitu, plaćaju režijski troškovi i drugo. Međutim, naši financijski problemi jednaki su kao i u drugim tijelima državne uprave koja se financiraju iz državnog proračuna”, kazao je Sergej Abramov, glasnogovornik Ministarstva pravosuđa.

 

Kako doznajemo, osim na uvjete smještaja pritužbe zatvorenika ponajviše su se odnosile na manjkavu zdravstvenu zaštitu u zatvorskim sustavima te na neprimjereno postupanje službenika. No zakon štiti zatvorenike od bilo kakva oblika nehumanog postupanja. Svaki zatvorenik ima pravo obratiti se na adrese više institucija ako se krše njegova temeljna ljudska prava.

 

Prije svega tu je Središnji ured Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa, koji obavlja nadzor nad radom i postupanjem sa zatvorenicima. Također, zatvorenici imaju pravo podnositi pritužbe i pučkom pravobranitelju, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, pravobraniteljici za djecu, pravobranitelju za zaštitu osoba s invaliditetom te međunarodnim organizacijama za zaštitu ljudskih prava kojih je Republika Hrvatska članica. Međutim, osim prava zatvorenici imaju i određene dužnosti. One su propisane u dnevnom rasporedu aktivnosti zatvorenika.

 

”Postoji obvezni dnevni raspored aktivnosti zatvorenika, koji se nalazi u prilogu kućnog reda. Njime se određuje dnevna rutina zatvorenika u kaznionicama. Radnim danom ustaju u 7 sati, pospremaju krevet i obavljaju osobnu higijenu. Slijedi doručak i proziv svih zatvorenika. Oni koji rade, odlaze na posao do 15 sati. Ponovno slijedi proziv i ručak. Poslijepodne je vrijeme rezervirano jedino za školsko i strukovno osposobljavanje, slobodne aktivnosti, slobodno vrijeme i odmor u sobi. Večera je svaki dan u 19.30 sati, na spavanje se odlazi u 23 h, vrijeme između zatvorenici imaju slobodno. Tijekom vikenda razlika je u tome što zatvorenici imaju posjete u jutarnjim satima, ne rade i poslijepodne imaju slobodno vrijeme za odmaranje, učenje, igranje košarke, nogometa i druge slobodne aktivnosti”, objasnio je Abramov.

 

Drugi najveći problem s kojim se suočava hrvatski zatvorski sustav jest nedovoljna popunjenost radnih mjesta, zbog čega službenici masovno ostvaruju prekovremeni rad. Najviše nedostaje liječnika. U 2012. godini ostvareno je više od 200 tisuća prekovremenih radnih sati, za što je isplaćeno dodatnih 12 milijuna kuna iz državnog proračuna. Kako bi ostvarili svoja prava, službenici osiguranja podnijeli su više od 200 tužbi radi naknade za godišnji odmor te plaćanja prekovremenog rada i terenskog dodatka.

 

S obzirom na to da nas u idućoj godini čekaju još veće štednje i rezovi, tek će se vidjeti kakve će to posljedice imati na kvalitetu funkcioniranja ionako već preopterećenoga zatvorskog sustava.

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt