novinarstvo s potpisom
Ivica Grčar
Iznimno veliko zanimanje čitatelja izazvale su prethodne dvije kolumne o prisilnom iseljavanju ljudi iz njihovih domova radi utjerivanja dospjelih neplaćenih dugova (nerijetko se prodajom ovršene nekretnine dug ne može u cijelosti podmiriti).
Na zaista slobodnim tržištima i vjerovnici bi morali bankrotirati zbog loših plasmana kreditnog kapitala. Ali bankrot vjerovnika se izbjegava; dosljedno se primjenjuju jedino postupci bankrota dužnika. [Read more…]
Ivica Grčar
Sudeći po komentarima u elektroničkim porukama čitatelja, presuda Vrhovnog suda u slučaju Franak očito je i dalje vodeća tema. Zanimljivo je da ima i čitatelja koji, kao i suci Visokog trgovačkog suda i Vrhovnog suda Hrvatske, zaokupljeni socijalnim kontekstom ovog spora, smatraju da su korisnici kredita morali biti svjesni kakav ugovor potpisuju i da sada moraju vratiti dug. [Read more…]
(Opaska uredništva: Rubrika ”Imam pravo” će tragom pisma čitatelja upozoravati na slabosti sustava u cijelosti i na taj način poduprijeti pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s puno moćnijim državnim službama, velikim bankama, ovršnom mafijom, u slučaju kršenja ljudskih prava u kompromitiranom pravosuđu, itd.
Pozivamo čitatelje da nam se javljaju. Kontakti ispod teksta.
U trećem napisu ”Imam pravo” autor piše o problemima prezaduženosti na međunarodnoj razini, koja s obzirom na prezaduženost Hrvatske nedvojbeno i u domaćem pravnom sustavu dovodi do kršenja ljudskih prava). [Read more…]
Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju donekle će ublažiti probleme koje imaju građani s kreditima u švicarskim francima, no ne rješavaju tempiranu bombu povezanu sa svim kreditima s promjenjivim kamatama, upozorili su u petak iz Udruge Franak. Problem je u načinu formiranja kamatne stope, odnosno njezina varijabilnog dijela, koji bi dužnicima s promjenjivom kamatom u budućnosti mogao prirediti neugodna iznenađenja.
”Onima koji imaju stambene kredite s valutnom klauzulom vezanom za franak rate kredita smanjit će se 10 do 20 posto. Problem su svi ostali krediti u kojima nisu ugovoreni parametri za izračun kamatne stope. U svim tim ostalim kreditima banke bi trebale uskladiti parametre s dužnicima, što je gotovo nemoguće bez intervencije države”, upozorio je Goran Aleksić iz Udruge Franak komentirajući Linićev zakon u Dnevniku Nove TV u petak.
Naime, zakonom je propisano da banka za sve buduće promjene kamatne stope, kao podlogu za buduće promjene kamatnih stopa – i u svim novim kreditima, i u onima do sada ugovorenima uz promjenjivu kamatnu stopu – mora ugovoriti promjenjive parametre, njezin fiksni dio i razdoblja promjene kamata. Većina banaka odlučila se pritom za euribor tako da su kamatnu stopu podijelile na fiksnu maržu, a euribor je promjenjivi dio kamate.
No, u Udruzi Franak upozoravaju kako je euribor trenutačno na povijesno najnižim razinama i sigurno je da više ne može padati, nego samo rasti, što znači da se kamatne stope na kredite u varijabilnom dijelu kamatne stope ubuduće mogu samo povećavati. Ukratko, dužnici s promjenjivim kamatama u drugim valutama ubuduće bi mogli imati problema s rastom rata zbog povećanja kamate. Poklopi li se to s promjenom tečaja valute – a tečaj eura u zadnje vrijeme već je prešao magičnu granicu od 7,5 kuna za euro i u petak je srednja vrijednost bila 7,64 kune – povećanje mjesečne rate moglo bi opteretiti kućne budžete, upozoravaju stručnjaci iz Udruge Franak.
Inače, procjene nakon dogovora Ministarstva financija i banaka o novoj kamatnoj stopi pokazale su da će uštede biti nešto manje nego da se primijenilo prvotne izmjene zakona, u čijoj izradi banke nisu sudjelovale. Prve procjene pokazuju da će se promjena više isplatiti onima koji su kredit uzeli kasnije, ili na dugi rok, odnosno onima koji su tek na početku otplate, jer veći dio rate još čini kamata, dok će oni koji su već na polovici otplate ostati nešto kraćih rukava. Računica Ministarstva financija pokazala je da bi se rate u prosjeku trebale smanjiti jednu petinu, što, naravno, ovisi o tome kada je kredit ugovoren, kolika je rata i u kojoj je fazi otplate.
Od ukupno 286,4 milijarde kuna kredita kod banaka u Hrvatskoj potkraj lipnja ove godine 15,11 posto ili 43,3 milijarde kuna u kategoriji je djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita, pokazuju podaci koje je u petak objavio HNB.
Ukupni iznos loših kredita u odnosu prema kraju prošle godine porastao je nešto više od 3,7 milijardi kuna, a udio loših kredita u ukupnim kreditima za 1,18 postotnih bodova, s 13,93 posto potkraj 2012. godine na 15,11 posto potkraj lipnja ove godine.
Podaci središnje banke pokazuju da je među kreditima građanima udio loših kredita 10,33 posto, ali da i dalje osjetno veće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća, kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima 26,89 posto. Potkraj lipnja ove godine kod trgovačkih je društava bila upitna naplata 29,7 milijardi kuna od ukupno 110,5 milijardi kuna kredita danih tom sektoru.
Ukupni iznosi kredita danih stanovništvu potkraj lipnja bili su 123,7 milijardi kuna, od toga je u skupinu loših kredita bilo klasificirano oko 12,8 milijardi kuna.
Stanovništvo je najzaduženije preko stambenih kredita, potkraj lipnja iznos tih kredita bio je 57,4 milijarde kuna, a od toga je naplata bila upitna za njih 7,07 posto, što je gotovo 4,1 milijardu kuna.
Slijede gotovinski nenamjenski krediti s ukupno 36,9 milijardi kuna, a potkraj lipnja udio loših među tim kreditima bio je 9,59 posto, što je 3,5 milijardi kuna.
Po podacima središnje banke, visoka rizičnost naplate kredita od građana postoji kod prekoračenja po transakcijskim računima (15,01 posto), kod ostalih kredita stanovništvu (24,84 posto), a najveći je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita od stanovništva u skupini hipotekarnih kredita (25,55 posto).
Udio loših autokredita kod građane je 4,48 posto, a 4,52 posto udio je loših kredita po kreditnim karticama.
Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama pokazuju iznadprosječnu rizičnost naplate kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule, gdje je udio loših kredita 17,35 posto, odnosno ukupno 75,9 milijardi kuna kunskih kredita (bez valutne klauzule), a djelomično nadoknadiva i potpuno nenadoknadiva je 13,1 milijarda kuna.
Najviše je pak kredita potkraj lipnja bilo vezano za euro, ukupno 182,4 milijarde kuna, a od toga je upitna naplata 25,7 milijardi kuna, što je u ukupnim kreditima vezanima za tu valutu udio od 14,10 posto.
(HINA)
Zaoštrilo se opasno između domaćih i europskih bankara s jedne i Vlade i Udruge Franak s druge strane. Uoči saborske rasprave i drugoga čitanja Prijedloga zakona o potrošačkom kreditiranju, nakon čega bi, ako sve ostane onako kako je bilo u prvoj raspravi u Saboru, zakon mogao biti i prihvaćen, apel za povlačenje tog zakonskog prijedloga izazvao je reakciju iz Bruxellesa, odnosno sjedišta Europske bankarske federacije.
Kako je ovih dana izvijestio tportal, europski bankari poslali su pismo premijeru Zoranu Milanoviću u kojemu ga upozoravaju na moguće negativne posljedice predloženih izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju. Ujedno su ga pozvali da se uključi u konstruktivan dijalog s bankama i pokuša pronaći rješenje koje bi bilo prihvatljivo svima. U navođenju argumenata Europska federacija bankara poziva se uglavnom na iste one argumente koje je već istaknula i Hrvatska udruga banaka: da izmjenama koje propisuju ograničenje kamata na švicarski franak ako se dogodi promjena tečaja valute veća od 20 posto, neće pogoditi samo banke nego i ekonomiju u cjelini jer bi se ovim zakonom omogućila retroaktivna primjena nižih kamatnih stopa, što stvara nesigurno poslovno okružje. Europski bankari smatraju kako bi to moglo navesti inozemne ulagače da se suzdrže od Hrvatske, odnosno lagano upozoravaju na to kako bi banke mogle biti demotivirane da ubuduće ulažu u Hrvatsku.
Iako ističu da su svjesni kako su dužnici s kreditima u švicarskim francima suočeni s velikim problemima, europski bankari, jednako kao i domaći, do sada su se mogli dosjetiti jedino tomu da se protive predloženim izmjenama zakona, ali iz tako ozbiljnih radionica još nije došlo ni slovo prijedloga rješenja vezanih za činjenicu da je sud način na koji su banke ugovarale kredite u švicarcima proglasio štetnim za klijente i priznao im pravo na odštetu.
Svi tragovi vode prema tomu da HUB zapravo iskorištava lobističke mogućnosti pošto se prije dva tjedna učlanio u Europsku bankarsku federaciju, poručuju iz Udruge Franak te upozoravaju kako su hrvatske banke godinama kršile zakone koji propisuju ravnopravnost ugovornih strana. Saborska rasprava o konačnom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o potrošačkom kreditiranju održat će se ovoga tjedna, a konačna odluka očekuje se u petak. Prema neslužbenim informacija iz vladajuće stranke, nema nikakve sumnje da će izmjene zakona biti prihvaćene. Prema našim izvorima, naime, Ministarstvo financija kratko je preispitalo HUB-ove primjedbe i ocijenilo da nema razloga za bitne izmjene prijedloga ili odustajanje.
Ovo bi, ukratko, mogao biti prvi primjer toga da je vlast doista stala na stranu građana u krajnje neravnopravnom odnosu, iako treba reći da se prvi korak u tome smjeru napravio i u pokušaju da se riješi problem ovrha. No Vlada u vezi s tim još nije zagrizla ozbiljnije u zalogaj koji bi jedini imao smisla: donošenje propisa o osobnom bankrotu.
