Hrvatstvo ne znači onih pet dosadnih, glupih kavana u našem gradu, ni ona tri spomenika: dvojice generala i jednoga fratra (citat iz jedne moje novele), kojima se sada pridružio još jedan brončani biskup, nego hrvatstvo znači onu masu bijednika koji tegle i argatuju mnogo više od osam sati dnevno, pod najtežim životnim uslovima, bez ičije pomoći, uvijek i neprekidno izrabljivani u svome naporu potisnuti i nepriznati, pod batinama kuluka, prezreni i bezimeni. [Read more…]
Islam i kršćanstvo nemaju krivicu za terorizam
Vatikan, 24.5.2016. – Nakon audijencije s papom Franjom u Apostolskoj palači, veliki imam Al-Azhara, Ahmad Al-Tayyib dao je ekskluzivan intervju za vatikanske medije. ”U ime blagog i milosrdnog Boga, na početku bih želio zahvaliti papi Franji, što me je primio s mojom delegacijom iz Al-Azhara i za lijep prihvat te toplu naklonost koju mi je pružio”, rekao je Veliki imam, ističući da je pohod Vatikanu inicijativa kojom se želi ”nastaviti naše sveto poslanje, a to je poslanje religija da ‘posvuda čovjeka učine radosnim”.
Veliki je imam napomenuo da se ovim pohodom nastavlja međureligijski dijalog Al-Azhara i Vatikana, koji je zbog posebnih okolnosti bio prekinut. Izrazio je nadu da će put dijaloga ”biti bolji nego prije” te je kazao da je sretan što je on prvi ”šeik Al-Azhara koji je posjetio Vatikan”.
Prvi, ”vrlo snažan” dojam Velikoga imama o papi Franji jest da se radi o ”čovjeku mira, koji slijedi nauk kršćanstva, koja je religija ljubavi i mira”. ”Prateći Njegovu Svetost, vidjeli smo čovjeka koji poštuje druge religije te ima obzira za njihove sljedbenike”. Papu je osim toga nazvao ”čovjekom koji je posvetio svoj život služenju siromašnima i bijednima i koji se brine za osobe općenito; on je čovjek askeze, odrekao se prolaznih zadovoljstava svjetovnoga života”.
”Želio bih reći da to pitanje ne treba predstavljati kao progon kršćana na Istoku; naprotiv, više je muslimanskih žrtava nego kršćanskih i svi zajedno proživljavamo te katastrofe”, rekao je, napominjući da se ”ne mogu kriviti religije za devijacije nekih njihovih sljedbenika, zato što u svakoj religiji postoji devijantna frakcija koja je podigla barjak religije ne bi li u njezino ime ubijala
Sve to – kazao je – ”kvalitete su koje s njim dijelimo i zbog toga smo osjetili želju susresti tog čovjeka, kako bismo zajedno radili za čovječanstvo”.
Istaknuo je ”velike i teške” odgovornosti visokih vjerskih autoriteta, jer – kako je objasnio – nijedna moderna filozofija ni ideologija koja je odvela čovječanstvo od religije i neba, nije uspjela učiniti čovjeka sretnim ni udaljiti ga od ratova i prolijevanja krvi.
Veliki je imam izrazio uvjerenje kako je došao trenutak da religijski predstavnici na ”snažan i konkretan način” čovječanstvu pruže ”novo usmjerenje prema milosrđu i miru”, kako bi se ”izbjegle velike krize koje sada proživljavamo”.
”Čovjek bez religije predstavlja opasnost za svojeg bližnjeg” – rekao je Al-Tayyib, dodajući kako vjeruje da je čovjek u 21. stoljeću počeo gledati u nutrinu i tražiti mudre smjernice koje bi ga vodile na ispravnome putu.
Veliki se imam također osvrnuo na rad sveučilišta Al-Azhar u ”pojašnjavanju muslimanskih pojmova koje” – kako je istaknuo – ”iskrivljuju oni koji koriste nasilje i terorizam, kao i oružani pokreti koji se prave da rade za mir.”
Rekao je kako su ”identificirali ta pogrešna poimanja” te se trude studentima prenijeti ”ispravne koncepte, od kojih su ekstremisti i teroristi zastranili”.
Prvi, ”vrlo snažan” dojam Velikoga imama o papi Franji jest da se radi o ”čovjeku mira, koji slijedi nauk kršćanstva, koja je religija ljubavi i mira”. ”Prateći Njegovu Svetost, vidjeli smo čovjeka koji poštuje druge religije te ima obzira za njihove sljedbenike”. Papu je osim toga nazvao ”čovjekom koji je posvetio svoj život služenju siromašnima i bijednima i koji se brine za osobe općenito; on je čovjek askeze, odrekao se prolaznih zadovoljstava svjetovnoga života”
Istaknuo je da su na svjetskoj razini utemeljili ”opservatorij” na osam jezika, koja prati ”otrovne ekstremističke materijale i ideje koje zavode mladost” te da takve materijale ispravljaju.
Putem ”Kuće egipatske obitelji”, koja ujedinjuje muslimane i vjernike svih kršćanskih konfesija u Egiptu, pokušavaju pak odgovoriti na one koji siju sukobe i podjele među kršćanima i sljedbenicima islama.
Osim toga – napomenuo je – na Al-Azharu imaju dvomjesečne programe za europske imame, na kojima formiraju za dijalog, razotkrivaju pogrešne ideje i govore o integraciji muslimana u europska društva ”kako bi mogli biti resurs za sigurnost, bogatstvo i snagu tih zemalja”.
Osvrnuvši se na stanje na Bliskome istoku, Veliki je imam napomenuo kako za tamošnje sukobe ”nema nikakvog logičnog uzroka”. Uputio je apel da se čitav svijet ujedini i okonča terorizam. Ako se zanemari problem terorizma, cijenu će plaćati i Istok i Zapad, kao što se već moglo vidjeti – naglasio je Al-Tayyb.
”Stoga je ovo moj apel svijetu i slobodnim ljudima svijeta: hitno se složite i intervenirajte kako bi se okončale rijeke krvi.”
”Da, terorizam postoji, ali islam nema ništa s tim terorizmom, i to vrijedi za muslimanske učenjake te za kršćane i muslimane na Istoku. Oni koji ubijaju muslimane i kršćane pogrešno su razumjeli tekstove islama kako bi ih instrumentalizirali ili pak iz nemara” – ustvrdio je Veliki imam a prenosi Radio Vatikan.
Podsjetio je na prošlogodišnji skup sunitskih i šijitskih učenjaka na Al-Azharu – na kojem su sudjelovali i kršćani te jedan predstavnik jezida –, i na tada objavljenu deklaraciju u kojoj se tvrdi da ”islam i kršćanstvo nemaju ništa s onima koji ubijaju” i koja je zatražila od Zapada da ”ne miješa s muslimanima te devijantne skupine koje su u zabludi”.
”Da, terorizam postoji, ali islam nema ništa s tim terorizmom, i to vrijedi za muslimanske učenjake te za kršćane i muslimane na Istoku. Oni koji ubijaju muslimane i kršćane pogrešno su razumjeli tekstove islama kako bi ih instrumentalizirali ili pak iz nemara” – ustvrdio je Veliki imam a prenosi Radio Vatikan
Veliki je imam dodao kako se u toj deklaraciji također ”odbacuje prisilno raseljavanje, robovlasništvo te prodavanje i kupovanje žena u ime islama.”
”Želio bih reći da to pitanje ne treba predstavljati kao progon kršćana na Istoku; naprotiv, više je muslimanskih žrtava nego kršćanskih i svi zajedno proživljavamo te katastrofe”, rekao je, napominjući da se ”ne mogu kriviti religije za devijacije nekih njihovih sljedbenika, zato što u svakoj religiji postoji devijantna frakcija koja je podigla barjak religije ne bi li u njezino ime ubijala”.
Na koncu je Veliki imam još jednom izrazio ”živu zahvalnost, cijenjenje te nadu” da će ”kršćani i muslimani raditi zajedno, Al-Azhar i Vatikan”, kako bi pomogli spasiti sve ljude – ”neovisno o njihovoj religiji i vjeroispovijest” – od ”kriza razornih ratova, siromaštva, neznanja i bolesti.”
(IKA)
Metode koje s kršćanstvom nemaju ama baš nikakve veze
Teroristički napadi, koji su početkom ovoga tjedna posijali smrt u bruxelleskoj zračnoj luci i stanici metroa, istodobno su posijali i strah diljem Staroga kontinenta. Osim neposrednih žrtava, njihovih obitelji i prijatelja, koji ovih dana zasigurno proživljavaju tamu svojevrsnog Velikog petka, neizravnih je žrtava znatno više i njihov se broj u ovome trenutku jedva i može predvidjeti. [Read more…]
Maternica Božja
Za prvoga javnoga Angelusa 17. ožujka 2013. papa Franjo je kardinala Kaspera nazvao ‘‘dobrim teologom“ jer mu se svidjela Kasperova tek izašla knjiga o milosrđu (Misericordia. Concetto fondamentale del Vangelo, Queriniana, Rim 2013). Milosrđe je ključ Papinih pastoralnih gesta, riječi i nastojanja. ‘‘Imati iskustvo milosrđa“ – kaže kardinal Kasper – ‘‘mijenja svijet“. A mijenja i Crkvu i njezin odnos prema onome što zove ‘‘svijetom“. [Read more…]
Maternica Božja
Za prvoga javnoga Angelusa 17. ožujka 2013. papa Franjo je kardinala Kaspera nazvao ‘‘dobrim teologom“ jer mu se svidjela Kasperova tek izašla knjiga o milosrđu (Misericordia. Concetto fondamentale del Vangelo, Queriniana, Rim 2013). Milosrđe je ključ Papinih pastoralnih gesta, riječi i nastojanja. ‘‘Imati iskustvo milosrđa“ – kaže kardinal Kasper – ‘‘mijenja svijet“. A mijenja i Crkvu i njezin odnos prema onome što zove ‘‘svijetom“. [Read more…]
Priče za malu djecu na kojoj svijet ostaje
Kad bolje promislim, tu sam bajku čuo i doživio prije nego sam čuo za Ivicu i Maricu, Snjeguljicu, Trnoružicu i ostale bajke. Idealna je to priča za malu djecu. Pričala se svake zime. Ma, nije to bila samo priča. Bilo je to čitavo kazalište. Mali kućni lutkarski teatar, kao stvoren da u njemu sudjeluju upravo djeca. Uostalom, nama malima bilo je najlakše i najdraže zavući se pod okićeni bor, koji je mirisao na šumu, i tamo postavljati božićnu scenografiju: [Read more…]
Priče za malu djecu na kojoj svijet ostaje
Kad bolje promislim, tu sam bajku čuo i doživio prije nego sam čuo za Ivicu i Maricu, Snjeguljicu, Trnoružicu i ostale bajke. Idealna je to priča za malu djecu. Pričala se svake zime. Ma, nije to bila samo priča. Bilo je to čitavo kazalište. Mali kućni lutkarski teatar, kao stvoren da u njemu sudjeluju upravo djeca. Uostalom, nama malima bilo je najlakše i najdraže zavući se pod okićeni bor, koji je mirisao na šumu, i tamo postavljati božićnu scenografiju: [Read more…]
Diviti se Orbanu ili hrabroj kancelarki Merkel?
U trenutku kada je veći dio svijeta opet uvučen u žestoku raspravu o ravnoteži sigurnosti i slobode, Kancelarka postavlja velike zahtjeve pred njemački narod, a preko njihovog primjera također i pred nas ostale. Da iskazujemo dobrodošlicu. Da se ne bojimo. Da vjerujemo kako velike civilizacije grade mostove, a ne zidove, i da se ratovi dobivaju i na bojištu i izvan njega. [Read more…]
Diviti se Orbanu ili hrabroj kancelarki Merkel?
U trenutku kada je veći dio svijeta opet uvučen u žestoku raspravu o ravnoteži sigurnosti i slobode, Kancelarka postavlja velike zahtjeve pred njemački narod, a preko njihovog primjera također i pred nas ostale. Da iskazujemo dobrodošlicu. Da se ne bojimo. Da vjerujemo kako velike civilizacije grade mostove, a ne zidove, i da se ratovi dobivaju i na bojištu i izvan njega. [Read more…]
Papa Ivan Pavao II. u Sarajevu (6)
(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom opsade Sarajeva, kao podsjetnik na recentnu povijest i kao znak poštovanja prema učenju ovoga velikoga pastira).
Pozdrav pape Ivana Pavla II. muslimanima [Read more…]
- « Previous Page
- 1
- …
- 13
- 14
- 15
- 16
- 17
- …
- 19
- Next Page »