autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Nije loše što Trump misli da se Jugoslavija raspala na Baltiku

Autor: Miljenko Jergović / 02.12.2018. Leave a Comment

Miljenko Jergović Foto: Goran Stanz

Miljenko Jergović
Foto: Goran Stanz

Vijest je tako bajkovito ljupka i lijepa da mi danima iz glave ne izlazi. Ulazio sam s njom u otužni aviončić Croatia Airlinesa, jedan od preostalih jedanaest, na čijem je nosu ispisan sav hrvatski ponos, Hvala Vatreni!, piše tamo, koji će me odnijeti do Züricha, bila mi je u glavi dok sam obavljao svoje književne poslove u tom gradu, i opet mi se vraćala dok sam ulazio u drugi, autobusu sličan Croatijin aviončić, na čijem je nosu također pisalo Hvala Vatreni! [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: antisemitizam, Balkan, Baltik, Banket u Blitvi, Dalia Grybauskaitė, Donald Trump, Erdoğan, Hrvatska, Jugoslavija, Kersti Kaljulaid, Kolinda Grabar Kitarović, Le Monde, Miljenko Jergović, Miroslav Krleža, Putin, Raimonds Vējonis, Srbija, Sylvie Kauffmann, zlo

Prevareni na Sudu u Strasbourgu, dođite u četvrtak u Novinarski dom

Autor: Ivica Grčar / 07.11.2017. Leave a Comment

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Guido Raimondi, predsjednik Europskog suda za ljudska prava, treba sudjelovati na Okruglom stolu o Europskom sudu za ljudska prava koji će se održati 9. studenoga 2017. (četvrtak) u 16 sati u Novinarskom domu u Perkovčevoj ulici br. 2, Zagreb. [Read more…]

Filed Under: IMAM PRAVO Tagged With: Bagić, Elica Grdinić, Europski sud za ljudska prava, Guido Raimondi, Imam pravo, Ivica Grčar, Le Monde, Lukanović Ivanišević, mup, Novinarski dom, Omejec, Pejčinović Burić, Stažnik, Turković, Vajić

Pravosudne zajebancije s ljudskim pravima

Autor: Ivica Grčar / 11.07.2017. Leave a Comment

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Čitatelj (podaci poznati redakciji) je od Hrvatske odvjetničke komore tražio uvid u spis DS-52-2016 (predmet Disciplinskog suda Komore protiv Dubravka Veže, odvjetnika u Rijeci). [Read more…]

Filed Under: IMAM PRAVO Tagged With: Elica Grdinić, EU, Europski za ljudska prava, Guido Raimondi, Hanžeković, Hrvatska odvjetnička komora, Imam pravo, Ivica Grčar, Le Monde, Ministarstvo financija, Štefica Stažnik, Vesna Cavor

Važan poziv oštećenima na Europskom sudu u Strasbourgu

Autor: Ivica Grčar / 22.11.2016. 1 Comment

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Pozivam čitatelje čije su tužbe Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu proglašene nedopuštenima bez pisane i obrazložene sudske odluke, a kojima je na taj način uskraćeno pravo na sudsku zaštitu, da se organiziraju i zajednički zahtijevaju pravo pristupa sudu. [Read more…]

Filed Under: IMAM PRAVO Tagged With: Elica Grdinić, Europski sud za ljudska prava, Guido Raimond, Imam pravo, Ivica Grčar, Le Monde, Ustavni sud RH

U ovom se ratu dobro i zlo smjenjuju u jednom danu

Autor: Miljenko Jergović / 02.10.2016. Leave a Comment

Miljenko Jergović Foto: Robert Belosevic

Miljenko Jergović
Foto: Robert Belosevic

Evo nam vijesti koju nisu objavile nijedne hrvatske novine. Što samo po sebi i ne bi bilo čudo vrijedno pažnje da istu vijest nisu neobjavile ni sve europske novine. Dva su izuzetka: Le Monde i The Independent. I da, naravno: vijest je silno važna. Ili, možda, i nije važna, nego je signifikantna. Toliko signifikantna da njezino neobjavljivanje biva veće od same vijesti. [Read more…]

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: Ahmad Kadirov, Ahmed el Tajeb, Čečenija, Claudio Magris, Finkielkraut, Hannah Arendt, Hilary Swank, hladni rat, ISIL, Jean-Claude Van Damme, Le Monde, Mike Tyson, Miljenko Jergović, Parsons, Ramzan Kadirov, Saudijska Arabija, Seal, The Independent, Vanessa Mae, Vladimir Putin

Slavko Goldstein: “Ideolog nove desničarske Hrvatske je Hasanbegović”

Autor: Igor Alborghetti / 10.09.2016. Leave a Comment

Slavko Goldstein

Slavko Goldstein

Intelektualac, publicist i pisac objasnio što se zbiva u Hrvatskoj, tko su pravi ideolozi ultrakonzervativnog pokreta u našoj politici te zašto smatra da se mora snažno stati u obranu demokracije. [Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: Alain de Benoist, Die Zeit, Express, HDZ, Hollande, Igor Alborghetti, JNA, Kovačević, Le Monde, Marina Le Pen, Milanović, most, Plenković, SAD, Sarkozy, SDP, Slavko Goldstein, SSSR, Tomislav Karamarko, Zlatko Hasanbegović

Vukovar je uzalud pao

Autor: autograf.hr / 22.03.2014. Leave a Comment

Novinar Jutarnjeg lista, Globusa i Slobodne Dalmacije, te kolumnist sarajevskog Oslobođenja i ljubljanskog Dnevnika Boris Dežulović dobitnik je ovogodišnje novinarske nagrade European Press Prize u kategoriji najboljeg komentara. Nagradu je dobio za tekst ”Vukovar: spomenik mrtvom gradu u prirodnoj veličini”, objavljen u tjedniku Globus 19. studenoga 2013. godine povodom godišnjice pada Vukovara.

 

Nagradu mu je u Londonu u ponedjeljak dodijelio međunarodni žiri u kojem sjede urednici iz nekih od najuglednijih medijskih kuća poput Thomson Reutersa, Le Mondea, El Paisa i Jyllands-Postena.

 

European Press Prize pokrenuta je 2012. godine, a dodjeljuje se u ukupno četiri kategorije. Dosad nije bilo laureata iz Hrvatske.

 

U nastavku pročitajte nagrađenu kolumnu Borisa Dežulovića.

 

Vukovar: Spomenik mrtvom gradu u prirodnoj veličini

Prije dvadesetak godina među profesionalnim narikačama nad mrtvim tijelom ubijenoga Vukovara neobično je popularna bila zamisao da se njegove ruševine sačuvaju za buduće naraštaje, kao grad-muzej ili memorijalni park. Ukratko, da se Vukovar uredi kao vlastiti spomenik

 

Sveden tek na “mjesto posebnog pijeteta” i ispražnjen od svakog oblika života, odlagalište svijeća i vijenaca, Vukovar je – rječnikom teških riječi – uzalud pao

 

U ono vrijeme, prije dvadesetak godina, među profesionalnim narikačama nad mrtvim tijelom ubijenoga Vukovara neobično je popularna bila zamisao da se njegove ruševine sačuvaju za buduće naraštaje, kao grad-muzej ili memorijalni park. Ukratko, da se Vukovar uredi kao vlastiti spomenik.

 

Ova bizarna ideja nije uopće dolazila s ruba, kao kuriozitet. Među onima što su je oduševljeno dijelili bili su i neki tada vrlo važni ljudi, profesori, akademici i takozvana domoljubna inteligencija, što se među sobom natjecala u ritualnom pijetetu za žrtvu Grada Heroja. Kako bi se to izvelo, nije do danas ostalo do kraja jasno, iako je stvar bila neobično jednostavna: sve u Vukovaru trebalo je ostaviti onako kako je bilo dan nakon što su “oslobodioci” smrtno ranjenom gradu ispalili tenkovski hitac u čelo.

 

“Projekt” je podrazumijevao konzerviranje cijelog ubijenog grada, eventualno tek učvršćivanje ruševina čija bi statika prijetila budućim posjetiteljima. Ikonični izbušeni vodotoranj, unakaženi hotel Dunav, sravnjeni barokni centar, spaljeni dvorac Eltz, sve je trebalo ostati kako je bilo “day after”, 19. studenoga 1991. godine, tek valjda ograđeno žicom, kao spomenik na tu strašnu jesen, i opomena za buduće naraštaje, “da se” – kako se obično u tim prilikama ukleše – “ne ponovi”.

 

O četrdeset hiljada ljudi koji su do te jeseni živjeli u Vukovaru nije se pak previše razmišljalo. Snaći će se oni valjda, započeti novi život iz gimnastičkih dvorana i prognaničkih kampova – ljudi svakako nisu bili problem.

Domoljubni neimari svih su tih godina, naime, vrijedno radili na projektu i, dvije decenije kasnije, Vukovar je konačno konzerviran onakav kakav je bio ratnih devedesetih, uređen kao vlastiti spomenik. Ispražnjen svakog urbanog, društvenog i ljudskog smisla, danas nije baš ništa drugo doli spomenik samom sebi, spomenik mrtvom gradu u prirodnoj veličini

 

Najbizarnije u cijeloj priči jest što su na istu zamisao tih dana došli i u – Srbiji. Nije u Beogradu bilo malo zagovornika grada-spomenika, i to ne među srpskim antiratnim aktivistima, već upravo među velikosrpskim patriotima, koji su tu ideju propagirali po beogradskim medijima s potpuno jednakim obrazloženjem – “da se ne ponovi”.

 

Zamisao o gradu-memorijalu nikad, međutim, nije zaživjela, i ostala je tek zapisana u požutjelim novinskim isječcima iz toga doba. Ili se barem tako mislilo.

 

Domoljubni neimari svih su tih godina, naime, vrijedno radili na projektu, i dvije decenije kasnije, Vukovar je konačno konzerviran onakav kakav je bio ratnih devedesetih, uređen kao vlastiti spomenik. Ispražnjen svakog urbanog, društvenog i ljudskog smisla, danas nije baš ništa drugo doli spomenik samom sebi, spomenik mrtvom gradu u prirodnoj veličini.

 

Izvan te svoje simboličke funkcije Vukovar jednostavno ne postoji. Posljednju vijest koja bi bila lišena ratnog konteksta, novine su iz toga grada objavile valjda negdje kasnih osamdesetih. Nakon toga, sve do danas, svaka vijest iz Vukovara nosila je njegov ratni predznak, čak i onda kad nije bila u izravnoj vezi s ratnim naslijeđem. Rijetki proplamsaji civilnog života u tom gradu, poput Vukovar film festivala, dobit će svoj javni značaj – pa tako i smisao – upravo i samo kao nevjerojatno otkriće života u mrtvom gradu. Izvan ratnog konteksta slučajevi života u Vukovaru niti su važni, niti uopće postoje. Slobodni od njega, oni preostaju tek kao podmukla diverzija, bomba pod spomenik Gradu Heroju.

 

Živog Vukovara, bez postamenta s uklesanim “da se ne ponovi”, na karti nema. Vukovar je među petnaest najvećih hrvatskih gradova, ali nema njegovih košarkaških ili nogometnih klubova: jedini put kad je Nogometni klub Vukovar igrao u prvoj ligi, bilo je to onih dana kad je grad integriran u hrvatski ustavno-pravni poredak, a klub političkom odlukom lansiran u najviši natjecateljski razred, odakle je već sljedeće godine ispao, netragom tako nestavši čim je ispunio svoju ceremonijalnu svrhu.

Ima samo Grada Heroja, ima Domovinskog rata, ima Jastreba i starijeg i mlađeg, ima odvojenih hrvatskih i srpskih razreda, ima grafita sa Hrvatima i Srbima, ima ćirilice i dvojezičnih tabli, ima demonstracija i povorki sjećanja, transparenata, crvenih lampaša, zastava i misa zadušnica, ima samo četnika i branitelja, biskupa, generala i Stožera za obranu hrvatskog Vukovara: možete li se uopće sjetiti kad ste posljednji put iz toga grada pročitali vijest u kojoj nije bilo Stožera za obranu hrvatskog Vukovara?

 

Druge svrhe u Vukovaru, naime, nema: nema vukovarskih slikara ili glumaca, nema vukovarskih bendova ili repera, nema vukovarskih starleta, glumaca, dizajnera ili skejtera, nema vukovarskih kuća u prilozima za nekretnine, nema vukovarske Parade ponosa, nema nekog senzacionalnog Vupikovog cabernet sauvignona, nema ni čudaka za YouTube i Živu istinu, nema ni svečano presječenih vrpci ni ulovljenih šarana kapitalaca ni oborenog nekog blesavog Guinnessovog rekorda, nema čak ni tajkuna i lopova, nema skandala i afera, ni prometne nesreće ili oružane pljačke u Vukovaru nema bez hrvatsko-srpskog ratnog konteksta, nema u Vukovaru ukratko ničega.

 

Ima samo Grada Heroja, ima Domovinskog rata, ima Jastreba i starijeg i mlađeg, ima odvojenih hrvatskih i srpskih razreda, ima grafita sa Hrvatima i Srbima, ima ćirilice i dvojezičnih tabli, ima demonstracija i povorki sjećanja, transparenata, crvenih lampaša, zastava i misa zadušnica, ima samo četnika i branitelja, biskupa, generala i Stožera za obranu hrvatskog Vukovara: možete li se uopće sjetiti kad ste posljednji put iz toga grada pročitali vijest u kojoj nije bilo Stožera za obranu hrvatskog Vukovara?

 

Dvadeset dvije godine kasnije, Vukovar je tek konzervirana ruševina grada iz devedeset prve, preparirani leš, odlagalište svijeća i vijenaca bez ijedne druge svrhe osim protokolarnog pijeteta i utjerivanja domoljublja u kosti, na koje se – u strahu od simboličke snage Grada Heroja – pristaje bez suvišnih potpitanja.

 

Neće se svima svidjeti, ali za takav simbolički Vukovar, duboko neživ i besmislen – sav od teških riječi ispisanih jeftinim stiroporom – posve je zapravo svejedno tko je pobijedio u Domovinskom ratu. Jednako bi prema projektantima “grada-memorijala” mrtvi Vukovar izgledao i da je ostao okupiran, tek ljuštura grada i spomenik samom sebi. Jednako bi opomena “da se ne ponovi” bila jednojezična, samo isklesana, jasno, na ćirilici.

 

Samo takav, sveden tek na “mjesto posebnog pijeteta” i ispražnjen od svakog oblika života, Vukovar je – rječnikom teških riječi – uzalud pao.

 

(Prenosimo sa portala Jutarnjeg lista)

Filed Under: OSVRT Tagged With: Boris Dežulović, Domovinski rat, El País, European Press Prize, Globus, Jutarnji list, Jyllands-Posten, kolumna, Le Monde, nagrada, novinar, osvrt, Reuters, Slobodna Dalmacija, spomenik, Thomson, urednik, Vukovar

Bijela kuća kaže da SAD špijunira kao i sve zemlje

Autor: autograf.hr / 22.10.2013. Leave a Comment

Bijela kuća je u ponedjeljak umanjila važnost novoga spora koji je izbio nakon otkrića o američkoj špijunaži u Francuskoj tvrdeći da Washington u inozemstvu prikuplja podatke “kakve prikupljaju i sve druge zemlje”, javile su agencije i mediji.

 

“Nećemo javno komentirati rad obavještajne službe (…) i otvoreno smo rekli da Sjedinjene Države prikupljaju u inozemstvu obavještajne podatke kakve prikupljaju i sve druge zemlje”, rekla je za agenciju France Presse glasnogovornica Predsjednikova ureda Caitlin Hayden.

 

“Kako je predsjednik (Barack Obama) rekao u svom govoru na Općoj skupštini UN-a, počeli smo preispitivati način na koji dobivamo podatke, kako bismo postigli ravnotežu između zakonite zabrinutosti za sigurnost naših građana i saveznika i zabrinutosti koju svi ljudi osjećaju u vezi sa (zaštitom) privatnosti”, dodala je Hayden.

 

Prema pisanju Le Mondea, američka agencija za nacionalnu sigurnost (NSA) prikupila je 70,3 milijuna podataka o telefonskim razgovorima Francuza između 10. prosinca 2012. i 8. siječnja 2013. Mrežna stranica Le Mondea spominje dokumente bivšeg konzultanta američke agencije Edwarda Snowdena koji je odgovoran za otkrića u lipnju.

 

Pariz je odmah zatražio od američkog veleposlanika kojeg je pozvao u Ministarstvo vanjskih poslova da mu zajamči kako će se praćenje komunikacija “prekinuti”.

 

BBC ocjenjuje kako je ogorčenje Francuza uglavnom namijenjeno javnosti jer je i Francuska vlada optužena da i sama provodi špijunsku operaciju sličnu američkoj.

 

Le Monde je u srpnju izvijestio kako Francuska vlada pohranjuje goleme količine osobnih podataka svojih građana na superračunalo u glavnom stožeru obavještajne službe DGSE.

 

Veze unutar Francuske i između Francuske i drugih zemalja nadziru se, izvijestio je Le Monde. E-mailovi, tekstualne poruke, podaci o telefonskim razgovorima i internetskim komunikacijama pohranjuju se već godinama, izvijestio je list.

 

O američkoj špijunaži u Francuskoj u utorak u Quai d’Orsayju trebaju razgovarati francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius i njegov američki kolega John Kerry, prije sastanka Prijatelja Sirije u Londonu.

 

Marie Harf, Kerryjeva glasnogovornica, rekla je u Washingtonu da državni tajnik održava “snažnu poslovnu suradnju s Fabiusom”.

 

“Razgovarat ćemo s Francuzima” o operacijama američke obavještajne službe, dodala je, istaknuvši da treba “pronaći ravnotežu” između sigurnosti i prava na zaštitu privatnosti.

 

HINA

Filed Under: Američki trokut, Svijet Tagged With: autograf, Barack Obama, BBC, Bijela kuća, Francuska, Le Monde, Washington

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Država će financirati obnovu i onima bez novca

    Država će financirati obnovu i onima bez novca

    anja-kozul
  2. Slučajna Hrvatska

    Slučajna Hrvatska

    marinko-culic
  3. Božje Novosti

    Božje Novosti

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Pomoć stiže sa svih strana

    Pomoć stiže sa svih strana

    novosti
  2. Sve su to naši ljudi

    Sve su to naši ljudi

    vladimir-jurisic
  3. Da mi je još tri metra drva

    Da mi je još tri metra drva

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se