autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Sonetni vijenac Tonku Maroeviću

Autor: Svjetlana Hribar / 14.02.2022.

Svjetlana Hribar

Što znači posveta, spomen na nekoga koga više nema, a značio nam je neizmjerno? I kako sačuvati uspomenu na dragu osobu?

Najčešće svoje drage nosimo, narod kaže, u srcu. Sanjamo ih, razgovaramo s njima u mislima i često imamo potrebu nazvati ih… [Read more…]

Filed Under: IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE) Tagged With: Božo Biškupić, Darko Matičević, Luko Paljetak, Tonko Maroević

Što nam je rekla Medeja, Mira Furlan?

Autor: Drago Pilsel / 25.01.2021. Leave a Comment

Drago Pilsel

Drago Pilsel

Prošli tjedan nas je presjekla ili dotukla vijest da je 20. siječnja u svom domu u Los Angelesu preminula naša draga drugarica i fenomenalna glumica Mira Furlan (65). Od nečega zvanog ”virus Zapadnog Nila”. [Read more…]

Filed Under: DEMOCROACIA Tagged With: ''Medeja'', Brijuni, Democroacia, Drago Pilsel, Lenka Udovički, Los Angeles, Luko Paljetak, Mira Furlan, Rade Šerbedžija, Ulysses

Pjesnik kojem volim navraćati. I zašto

Autor: Slavko Goldstein / 19.05.2016. Leave a Comment

Wystan Hugh Auden

Wystan Hugh Auden

Wystan Hugh Auden (1907-1973)

Mudri profesor Eugen Pusić često je znao opčiniti sugovornika lucidnom opservacijom vrijednom dugačkog eseja, a on bi je sažeo u jednu rečenicu. Sjećam se tako jednog razgovora o povijesnim epohama, u kojem je Eugen kao usput rekao: “Dobra historiografija može nam približiti neku povijesnu epohu, ali teško da će definirati njenu bit. [Read more…]

Filed Under: OGLEDI Tagged With: Branko Miljković, Engleska, Erasmus, Eugen Pusić, Joseph Brodsky, književni ogledi, London, Luko Paljetak, Molotov, Neville Chamberlain, New York, Ribbentrop, Slavko Goldstein, Španjolska, Vesna Pusić, Wystan Hugh Auden

Središte je unutra

Autor: Manca Košir / 11.02.2014. Leave a Comment

Ne znam za narod koji bi smrt pjesnika slavio kao svoj državni praznik i na njenu obljetnicu imao neradan dan. U tome i po tome smo mi Slovenci nešto posebno. Nismo imali careva i kraljeva, velikih osvajačkih vojskovođa i državnika svjetskoga kova. Ali zato imamo pjesnike i pisce, imamo slovenski jezik kao temelj nacionalnog identiteta i imamo Franca Prešerna (3. prosinca 1800. – 8. veljače 1849.), zbog kojega smo minule subote imali zatvorene trgovine i srca otvorena za zagrljaj pjesničkog neba.

 

“Ljubav je Istina, poezija je bubanj koji nas k njoj vabi”, rekao je sufijski pjesnik Rumi1), jedan od meni najdražih, od onih koji zaslađuju život. Zato jer želim spoznati istinito i Istinitost, jer znam da je Ljubav najvažnija, sveprožimajuća sila, obožavam poeziju. I literaturu uopće. Najviše onu koja svjetluca i žari, pa i kada je tamna u tami.

 

Središte je unutra, budućnost u svjetlosti, govori moja poezija i pričaju riječi koje me nadahnjuju. Tako u pjesmi objašnjava prijateljica pjesnikinja Vanja Strle2) (2010. godine izašla je, na slovenskom i hrvatskom, njena zbirka pjesama, pod naslovom ‘‘Vprašaj magnolijo“/Pitaj magnoliju) zbog čega treba izbjegavati riječi mrtvih pokrajina i puniti se svijetlim riječima.

 

Riječi, koje su slika

razasutih stijena

mrtve pokrajine

i koje traže,

ono što je mračno –

onog što je početak i što

je kraj,

ne mogu nas dirnuti tako snažno

kao one,

koje su poput

rascvjetalih cvjetova,

postojećih, koje čuva

ljubav svemira,

najsnažnije zanjiše uz ono,

što mu je najprisnije.

Zato (živi) pođimo tamo,

gdje ne izbjegavaju svijetle riječi

i gdje se prošlo mijenja

u plodnu zemlju.

 

Dakle, koje su to riječi zbog kojih zatreperi naše srce, kakve su to riječi koje nas ušutkaju, utišaju buku svijeta i rasipno blebetanje informacijama prezasićena uma?

 

To su riječi zbog kojih se nešto desi. Riječi koje ostvaruju događaj. A pravi je događaj ono što nas duboko dirne. Koji nas pomakne i promijeni. Nakon kojeg više nismo onakvi kakvi smo bili prije njega. Tvrdim: literatura mijenja svijet. Svi povezani i isprepleteni, svi jedno, i ako riječ u meni zatreperi, tada će taj treptaj osjetiti i okolina. Raširit će se poput tihog plamena koji prepoznamo tek kad proguta suhu travu. Nakon takve vatre zemlja je rodna i spremna za rast.

Znanstvenici su bili iznenađeni, ali iznenađeni ne mogu biti pjesnici! France Prešeren je napisao pjesmu ‘‘Neistrunulo srce“, u kojoj mudri starac objašnjava zašto je tijelo istrunulo, a srce nije: ‘‘pjesme ne daju njemu zgnjet,/ što u sebi je dugo nosio ih kroz svijet“.3) I nema gotovo nikoga od starijih generacija tko ne zna naizust: ‘‘Sem dolgo upal in se bal,/ slovo sem upu, strahu dal; / srce je prazno, sreče ni,/ nazaj si up in strah želi.) Dugo se nadah i bojah k tom,/ od nade i straha oprostih se ja,/ srce je prazno, u njem jad,/ nadu i strah bi natrag sad“

 

Samo nešto živo može stvoriti događaj. A živo je nešto što je prisno, autentično, što je izraslo iz konkretnog sada i ovdje; poput ptice je što na jednom krilu nosi prošlost, a na drugome budućnost, a tijelo je njeno usidreno u sadašnjem vremenu. Živo, s vremenom, iz konkretne preraste u univerzalnu poruku kako bismo je primali bez obzira na vrijeme i mjesto nastanka literarnog djela. Sa stajališta današnjeg čitača (više) ne možemo govoriti o nacionalnoj literaturi, o tome da je France Prešeren (samo) slovenski pjesnik. “Naše” su sve riječi kojima stvarno možemo komunicirati.

 

Srce je središte u koje vode čitateljski putovi. Srce kao metaforička odrednica, ali i kao stvaran organ. Naime, znanstvenici su otkrili da srce ima nevjerojatno pamćenje. Pamćenje za koje su dugo bili uvjereni kako je spremljeno u našim mozgovima. Pa tako čovjek s presađenim srcem umrlog pjesnika odjednom počne pisati pjesme! Pjesme iz uspomena tuđeg srca, koje sada bije u njegovim grudima.

 

Znanstvenici su bili iznenađeni, ali iznenađeni ne mogu biti pjesnici! France Prešeren je napisao pjesmu ‘‘Neistrunulo srce“, u kojoj mudri starac objašnjava zašto je tijelo istrunulo, a srce nije: ‘‘pjesme ne daju njemu zgnjet,/ što u sebi je dugo nosio ih kroz svijet“.3) I nema skoro nikoga, od starijih generacija, tko ne zna naizust: ‘‘Sem dolgo upal in se bal,/ slovo sem upu, strahu dal; / srce je prazno, sreče ni,/ nazaj si up in strah želi.) Dugo se nadah i bojah k tom,/ od nade i straha oprostih se ja,/ srce je prazno, u njem jad,/ nadu i strah bi natrag sad.“4)

 

A onda nam se obrate one riječi koje osjećamo kao da su žive. Koje dišu. Dih/Duh (dah/udah), odatle u slovenskom riječ nav-dih (nadahnuće). U globalnom svijetu, tržnici šarene i upadljive robe koja vrišti: Kupi me, kupi!, malo je istinskog života. Rutina i automatizam, diktat tržišta i masovnih usluga, kojima je izvrgnut svaki pojedinac, dakle i literarni stvaratelj, ne može se presjeći tek ili samo – ali ni bez! – razumom, inteligencijom.

 

Jedan od najvećih slovenskih i europskih pjesnika, koji je istinski osjećao istinu svijeta svoga i sadašnjeg vremena – ta vizionarski je pisao o Europi; tako da tek danas razumijemo što je to vidio taj pjesnički “vidilac” – mladi Srečko Kosovel (1904. – 1926.) primjer je literate koji je prodro u središte. Knjige njegovih stihova postižu za naše (slovenske, op. prevoditelja) prilike rekordne naklade. Izbor, u biblioteci Pravica, koji je 2012. godine izdan u veličanstvenoj zbirci Aktivni državljani, nakladnika Sanje, s uvodnim citatom ‘‘Pravda je jedini svjetionik/ koji vodi razbijenu lađu čovječanstva/ iz divljih valova nasilja/ krivice i beznađa“, bila je dugih mjesec dana na vrhu popisa najprodavanijih knjiga u Sloveniji.

Kako unutra, tako i vani već tisućama godina naučavaju mudri. Uče one koji su se usidrili u svoje središte i zato znaju kako je bilo, kako jest i kako će biti. Ne iscrpljuje ih strah od silnih, kao što nije mogao iscrpiti ni Etty Hillesum. Koja je, do posljednjeg daha, vjerovala u smisao života i njegovu važnost. U ljubav. Nije pristajala na opustošen, siromašan život. Do kraja se tome protivila. Pitala je: “Bi li bilo moguće ljude podučiti kako da se, usprkos svemu, prihvate stvaranja mira u sebi?“

 

U ‘‘Pjesmi silnih“ Kosovel je odgovorio tko su to oni koji se uvijek nanovo probiju s ruba u središte i tamo ostanu: ‘‘Silni su oni, koji ne poznaju vlastitu korist/ a srca su im otvorena poput nasmijana travnjaka./ Silni su oni koji se ne sklanjaju, koji se ne slome./ Takvi svladaju svijet i ne umiru.“

 

Silna je, za me jedna od najvećih, Etty Hillesum (1914. – 1943.), Židovka čije je tijelo izgorjelo u krematoriju Auschwitza, a njeno srce i njegove uspomene, zapisane u dirljivom dnevniku ‘‘Prekinut život“, zapališe vječni plamen događaja. Kako je našla snagu u svom srcu, tako je njome napojila i mene i tisuće čitatelja diljem svijeta. Ta vjerujemo joj i pratimo ju kada napiše: “Prvobitna snaga čovjekova je mogućnost da, čak i pri mogućem bijednom propadanju, do posljednjeg daha bude svjestan smislenosti i ljepote života – toga da je ostvario svoj bitak, te da je njegov život bio dobar – takav kakav je već bio.”

 

Bez svijetlih riječi, koje prošlo pretvaraju u plodnu zemlju, u tminama ne možemo nazrijeti ni sebe ni buduća vremena. A to se ne može dogoditi bez usidrenosti u najvažnijem središtu – središtu unutar sebe. Zato u ovom “osiromašenom vremenu” ponavljam za dragu Etty: “Naša je jedina moralna dužnost zapravo da se ponovo izborimo za prostranstvo unutrašnjeg mira i da stalno produbljujemo svoj mir kako bi mogao s nas prelaziti na druge. Kada u ljudima bude više mira, tada će početi splašnjavati uzrujanost vanjskoga svijeta.”

 

Kako unutra, tako i vani već tisućama godina naučavaju mudri. Uče one koji su se usidrili u svoje središte i zato znaju kako je bilo, kako jest i kako će biti. Ne iscrpljuje ih strah od silnih, kao što nije mogao iscrpiti ni Etty Hillesum. Koja je, do posljednjeg daha, vjerovala u smisao života i njegovu važnost. U ljubav. Nije pristajala na opustošen, siromašan život. Do kraja se tome protivila. Pitala je: “Bi li bilo moguće ljude podučiti kako da se, usprkos svemu, prihvate stvaranja mira u sebi? Mogli bi ostati duhovno plodnima i nastavit živjeti u nadi, uzdignuti iznad strahova i glasina. Zašto se ne bi zaklonili u najudaljeniji i najmanji kutak svoje nutrine? Tamo bi mogli klečati tako dugo dok se nad njima nebo ne razvedri.”

 

Nad nama nebo nije vedro, pa je važno literarno poslanje kako bi rastjeralo oblake. “Širi duhovne horizonte” (Ettx) i raspali nadu. Zbog toga je moj najdraži državni praznik upravo Prešernov dan kulture. U Zagrebu ste ga obilježili okruglim stolom posvećenom velikanu Edvardu Kocbeku5) (1904. – 1981.). Pokušat ću, u rezonanciji s tim sigurno zanimljivim razgovorom, zaključiti ovo pjesnikovanje Kocbekovom pjesmom’‘Molitva“, mojom sretnom pratiljom.

 

Jesam

što bijah

i svatko će me zaboravit moći.

 

Ali ipak

moram reći:

jesam

i bio sam

i biti ću,

i zato sam više

od zaboravljanja,

neizmjerno više

od nijekanja,

beskonačno više od ničega.

 

Sve je vječno,

što nastane,

rođenje je snažnije

od smrti,

ustrajnije

od beznađa i samoće,

silnije

od galame i grijeha,

od odbačenosti.

Nikada

neću prestajati biti.

Nikada.

Amen.

 

______________________

 

1) Jalāl ad-Dīn Muhammad Rūmī (30. rujna 1207. – 17. prosinca 1273.), perzijski pjesnik, pravnik, teolog i sufijski mistik

 

2) Vanja Strle (2. prosinca 1960., Kopar), slovenska pjesnikinja, inače po zanimanju inženjerka kemije

 

3)  Prijevod preuzet iz Prešernove pjesme ‘‘Neistrunulo srce“ u prijevodu  Luke Paljetka

 

4) Uvodni stihovi Prešernovih ‘‘Poezij“/Poezija, slobodan prijevod

 

5)  Edvard Kocbek, slovenski pjesnik, pisac, esejist, prevoditelj, politički aktivist i učesnik otpora protiv fašizma

Filed Under: LJUBLJANSKI ZVON Tagged With: Auschwitz, autograf.hr, Edvard Kocbek, Ettx, Etty Hillesum, fašizam, France Prešern, Jalāl ad-Dīn Muhammad Rūmī, kolumna, Ljubljanski zvon, Luko Paljetak, Manca Košir, Srečko Kosovel, Vanja Strle

Frankfurt: U prvom planu knjige za djecu

Autor: autograf.hr / 11.10.2013. Leave a Comment

Međunarodni sajam knjiga u Frankfurtu, 65. po redu, koji se održava od 9. do 13. listopada, okuplja oko 7 tisuća izlagača, a organizatori očekuju oko 300 tisuća posjetitelja. Počasni gost sajma ove je godine Brazil.

 

Nastup hrvatskih autora i nakladnika u cijelosti je posvećen knjigama za djecu i mlade. Zastupljeni su Luko Paljetak, Miro Gavran, Zvonimir Balog, Sanja Pilić, Kašmir Huseinović, Silvija Šesto, Snježana Babić-Višnjić, Julijana Adamović, Nadica Mihelčić, Ivona Šajatović, Erika Katačić Kožić i Vlado Bakarić te ilustratori Zdenko Bašić, Saša Jantolek, Margareta Peršić, Zdenka Bilušić i Andrea Petrlik Huseinović.

 

Ministarstvo kulture javlja kako su u zajedničkom katalogu predstavljeni pisci, ilustratori, prevoditelji i nakladnici. Navodi se da će na štandu biti postavljene tri izložbe: “Roboti”, skulpture Saše Jantoleka, “Padobrani Fausta Vrančića”, autorice Zdenke Bilušić i “Srce na štapu” Margarete Peršić.

 

Temat “Hrvatska i EU” (objavljen u književnom časopisu “Neue Rundschau”) te nove knjige Romana Simića i Srećka Horvata bit će predstavljeni u organizaciji festivala “Kroatien Kreativ 2013” i mreže Traduki, službenih foruma Frankfurtskog sajma.

 

U petak 11. listopada, na tribini “Literatursalon” Srećko Horvat i mladi njemački autor Steffen Vogel sudjeluju u raspravi “Kriza u Europi: Dolazi li kraj kapitalizma?”. Tom prilikom Srećko Horvat promovirat će svoju knjigu “Was will Europa?”, napisanu u suradnji sa slovenskim filozofom Slavojem Žižekom.

 

Novi broj “Neue Rundschau” predstavljen je 9. listopada u sklopu foruma “Weltempfang”. U raspravi “Kako sam došao/došla u Europu: Pogled u novu članicu EU”, sudjelovali su Alida Bremer, Srećko Horvat, Jurica Pavičić, Ivana Simić Bodrožić i urednik “Neue Rundschau” Alexander Rösle. Časopis također donosi tekstove koje potpisuju Renato Baretić, Nadežda Čačinović, Damir Karakaš, Zvonko Maković, Anđelko Milardović, Robert Perišić, Marko Pogačar, Edo Popović, Delimir Rešicki i Ivana Sajko.

 

Nastupi hrvatskih autora na pozornicama Frankfurtskog sajma dio su višemjesečnoga predstavljanja hrvatskih pisaca u Njemačkoj, koje traje od 26. rujna do 4. prosinca, pod nazivom “Na brodu – Suvremena hrvatska književnost u njemačkim književnim institucijama”.

 

Kako to već godinama biva, na sajmu je proglašen novi dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Ovogodišnja laureatkinja je kanadska spisateljica Alice Munro (1931). Objavila je roman “Život djevojaka i žena”, zbirke pripovjedaka “Nešto sam ti htjela reći”, “Što misliš tko si?”, “Napredovanje ljubavi”, “Moj prijatelji iz mladosti”, “Javne tajne”, “I ljubav dobre žene” te druge naslove. Munro se služi tehnikom fotografskog realizma, posredujući u svojim prozama život takozvanih običnih ljudi. O novoj dobitnici Nobelove nagrade u subotu piše Sibila Petlevski u rubrici Osvrt dana.

Filed Under: Književnost, Kultura Tagged With: dječja književnost, Erika Katačić Kožić i Vlado Bakarić te ilustratori Zdenko Bašić, Ivona Šajatović, Julijana Adamović, Kašmir Huseinović, Luko Paljetak, Margareta Peršić, Miro Gavran, Nadica Mihelčić, sajam knjiga u Frankfurtu, Sanja Pilić, Saša Jantolek, Silvija Šesto, Snježana Babić-Višnjić, Zdenka Bilušić i Andrea Petrlik Huseinović, Zvonimir Balog

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT