Kad smo mislili da smo se već navikli na biskupa Vladu Košića, on svaki put ”dere” sve gore i gore, šokirajući uvijek ponovo. Čak i blagdan Vele Gospe, jedan tako topao vjerski blagdan čak i za nas agnostike i ateiste, on koristi kako bi pljuvao po vlastitoj državi. [Read more…]
Gospa od Primoštena: ”Stipe, ja sam ti gladna”
Zar ne bi bilo zgodno da Crkva uvede kartice vjernosti kao trgovački lanci koji popustima nagrađuju redovne mušterije?
Više bi vjerojatno bilo naroda na misama da se, recimo, možete ispovjediti, skrušeno i iskreno, i da vam svećenik dade pokoru od, na primjer, deset Očenaša i pet Zdravomarija, [Read more…]
Priče za malu djecu na kojoj svijet ostaje
Kad bolje promislim, tu sam bajku čuo i doživio prije nego sam čuo za Ivicu i Maricu, Snjeguljicu, Trnoružicu i ostale bajke. Idealna je to priča za malu djecu. Pričala se svake zime. Ma, nije to bila samo priča. Bilo je to čitavo kazalište. Mali kućni lutkarski teatar, kao stvoren da u njemu sudjeluju upravo djeca. Uostalom, nama malima bilo je najlakše i najdraže zavući se pod okićeni bor, koji je mirisao na šumu, i tamo postavljati božićnu scenografiju: [Read more…]
Priče za malu djecu na kojoj svijet ostaje
Kad bolje promislim, tu sam bajku čuo i doživio prije nego sam čuo za Ivicu i Maricu, Snjeguljicu, Trnoružicu i ostale bajke. Idealna je to priča za malu djecu. Pričala se svake zime. Ma, nije to bila samo priča. Bilo je to čitavo kazalište. Mali kućni lutkarski teatar, kao stvoren da u njemu sudjeluju upravo djeca. Uostalom, nama malima bilo je najlakše i najdraže zavući se pod okićeni bor, koji je mirisao na šumu, i tamo postavljati božićnu scenografiju: [Read more…]
Marija, žena puna milosti
Žena u Crkvi, osim u iznimnim slučajevima, nije prihvaćena kao cjelovita osoba, nego se, uglavnom, poimlje u njezinoj majčinskoj i supružničkoj funkciji. Identitet žene da je biti ili majkom ili djevicom. Za muškarca, međutim, ne kaže se da je njegov poziv biti ili ocem ili djevcem. [Read more…]
Papa je razpizdio ekipu
Poruke u mojim filmovima? Nema ih. Kad želim poslati poruku, šaljem je poštom! Tako je, vele, govorio veliki redatelj John Ford, a ja sam nekako siguran da mišljenje američkog filmaša dijeli i Gospa.
Konačno, zašto bi Majka Božja, koja sigurno ima i pametnijeg i prečeg posla, gotovo svakodnevno u svoj pretrpani itinerar stavljala zabilješku: javiti se ekipi iz Međugorja? [Read more…]
Niti dvista kilometri od Međugorja
Mi smo u školi imali sat vjeronauka. Nama je sat vjeronauka umisto one sestre Melite držao onaj fra Ive iz Gospe od Cukra. Fra Ive šetkao isprid ploče i govorijo je: ”Mi hrvacki katolici moramo bit do groba zahvalni Svetom Ocu šta nas je počastija svojin posjetom i doša na niti dvista kilometri od Međugorja!”
Mi rulja iz razreda smo mirovali u klupama i trljali smo oči da ne zaspemo. Fra Ive je govorijo: ”Ako znamo da je Sveti Otac samo jedan jedini za cili svit, i ako znamo kolikački je ti svit, tojest da svit ima miljone i biljone i triljone kilometri, onda ako Sveti Otac dođe na niti dvista kilometri od Međugorja, to takorekuć znači da je doša drito u Međugorje, samo šta je malo striša centar i završija u užoj okolici!” [Read more…]
Hrvatska kontra Belgije: Može li Štimac zasvijetliti u sumrak?
Igor Štimac danas predvečer (Maksimir, 18:00 sati) vodi utakmicu karijere. Već sutra otići će u Rusanovu sa štitom ili na njemu, ovisno o tome kako će njegov raštimani orkestar zasvirati protiv Belgijanaca. Zli jezici u internetskim komentarima već govore kako mu je propao zadnji taktički trik ‒ ono u srijedu, s pijanim vozačem autobusa ‒ za svladavanje ključnog protivnika i da sad više nema nikakvih šansi protiv Wilmotsove ekipe iz čekaonice hitnoga kirurškog prijema.
Da nevolja bude veća, kapetan (satnik?) Srna i rovokopač Šimunić upakirani su u kartonsku ambalažu, a čovjeku koji je dobio kapetansku vrpcu, Ćorluki, neki je dan javno izletjelo da atmosfera u reprezentaciji nije dobra. Pa je onda to brzo polizao, otrcanim trikom, svalivši krivnju na novinare koji su ga krivo razumjeli (ma tko je uopće selektor tih novinara, ljudi moji, otkad znam za njih ‒ uvijek sve krivo razumiju!?) i dodavši da je ozračje među igračima sjajno kao i uvijek prije.
U redu je to s igračima, nek se mladost zabavlja, bolje i to nego da ih ulica odgaja, ali bilo bi zanimljivo doznati kakvi su doista odnosi između njih i izbornika. To bi vrijedilo istražiti. No, zapravo ‒ čemu? Ionako bi to bilo samo novo poglavlje u sagi “Krivo ste razumjeli moje riječi”…
Kako god bilo, danas se igra ‒ ili bi se barem trebala igrati ‒ utakmica odluke za Igora Štimca kao izbornika osme reprezentacije na FIFA-noj ljestvici. Ponovimo: osme na svijetu. Iskreno vjerujući da je ovu noć proveo u molitvenom bdijenju uz krunicu, sa svojim uobičajenim mislima na Vukovar, Hercegovinu i svekoliku dijasporu, ali barem malo i na predstojeću utakmicu te svoj status u nogometnoj javnosti, želim mu, kao obični, banalni, navijač svih hrvatskih reprezentacija, da vjerničkim zanosom nadmudri onog sotonista Wilmotsa i sve njegove “crvene vragove”, naročito golmana. Pa da napokon priušti malo veselja nama koji u ovoj dolini suza nismo ni vjernici, ni Vukovarci, ni Hercegovci, niti dijaspora.
Uspije li ostvariti to čudo, neću imati ništa protiv ni ako se u zagrebačkom sumraku ukoči uz rub terena i zasvijetli fluorescentno zeleno, kao da je onaj, božemeprosti, kineski kipić iz Međugorja.