U dosadašnjih sedam izbornih ciklusa, uključujući i ovogodišnji, nepravedno su raspodijeljena čak 64 zastupnička mjesta, što je gotovo pola jednog saziva Sabora, naglašeno je u utorak na konferenciji za medije održanoj u Gongu u Zagrebu na kojoj je predstavljena analiza ”Hoće li i sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?” koju je za Gong izradio Goran Čular, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Hrvatska od početka primjene razmjernog izbornog sustava provodi neustavne parlamentarne izbore, a hrvatski političari i političarke tijekom čitavog tog razdoblja nisu pokazali spremnost da navedene probleme otklone reformom izbornog zakonodavstva, složili su se Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga, Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i sam autor.

Zabrinjava trend jačanja nejednakosti težine glasova u različitim izbornim jedinicama, koji je do izražaja došao na ovogodišnjim izborima, rekla je Oriana Ivković Novokmet, kao ilustraciju navodeći da bi u Gongovoj simulaciji pravedne raspodjele mandata u Sabor ušao Mile Kekin iz koalicije Možemo, a ne bi reformist Radimir Čačić.

– To bi u konačnici stvorilo drugačiju postizbornu sliku, jer bi sadašnjoj vladajućoj većini koja ima 76, nedostajala dva mandata – rekla je i dodala da Gong godinama predlaže izmjene i poboljšanja izbornog i referendumskog zakonodavstva i propisa. – Za razliku od hrvatske političke elite, Gong ustavna načela o političkoj jednakosti građana, kao i ustavnost i zakonitost izbora, smatra jednim od kamena temeljaca demokratskog političkog sustava – podvukla je najavljujući javnu i stručnu raspravu o problemu izbornih jedinica.

Hrvatska od početka primjene razmjernog izbornog sustava provodi neustavne parlamentarne izbore, a hrvatski političari i političarke tijekom čitavog tog razdoblja nisu pokazali spremnost da navedene probleme otklone reformom izbornog zakonodavstva

Berto Šalaj ponovio je stav Gonga da je postojeće izborno i referendumsko zakonodavstvo zapušteno. – Unatoč brojnim manjkavostima, ali i našim dugogodišnjim naporima da ukažemo na njih te da poboljšamo aktualnu situaciju, političke elite su okretale glavu od ove teme. Iz Gongove perspektive upravo je sada, u vrijeme pandemije i borbe protiv korupcije, pitanje izbornog i referendumskog zakonodavstva jedno od prioritetnih za rješavanje jer se tiče unapređenja demokracije i sustava u kojem živimo. Prošla Vlada je u svom programu imala stavku reforme izbornog zakonodavstva, ali ona se nije dogodila, dok ova Vlada tu temu čak ni nema u svom planu za naredne četiri godine. Izborne jedinice su prvi korak u unapređenju izbornog zakonodavstva, polazišna točka iz koje kreće daljnje zagovaranje demokratizacije političkog sustava – rekao je Šalaj.

Podsjetio je da je 2010. Ustavni sud pozvao Hrvatski sabor da neodložno pristupi izmjenama Zakona o izbornim jedinicama, pri čemu je naglasio da bi izbori bili nesuglasni Ustavu ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat i dovelo do različitih izbornih rezultata u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava ostali isti.

Gongova analiza, rađena na deset teritorijalnih izbornih jedinica, pokazuje da je uvjet Ustavnoga suda za proglašenje nesuglasnosti izbora s Ustavom bio ostvaren u svim dosadašnjim izborima od 2000. a u posljednjim izborima podjela na izborne jedinice izravno je utjecala i na formiranje parlamentarne većine, rekao je Čular.

– Kad bi saborski mandati bili razmjerni broju registriranih birača i biračica, najveći gubitnik bi bila IV. izborna jedinica (Slavonija) koja bi u proteklih sedam izbornih ciklusa izgubila čak 13 mandata, a najviše bi profitirale 9. i 10. jedinica (Dalmacija) koje su bile zakinute za 11, odnosno 8 mandata.

Na dosadašnjim izborima nepravedno su raspodijeljeno čak 64 zastupnička mjesta, što je skoro pola mandata iz deset općih izbornih jedinica u sazivu Sabora, a tokom godina rastao je broj zastupnika čiji bi status bio promijenjen da je raspodjela glasova po mandatu bila pravedna. Po Gongovoj simulaciji, po jedan mandat više imali bi SDP. Most i koalicija Možemo, a po jedan manje HDZ, Domovinski pokret i NS-Reformisti. Inače, najveće stranke nisu uvijek i dobitnici, jer bi, da je raspodjela glasova po jedinici bila pravedna, SDP i HDZ imali po mandat viša, a Živi zid dva mandata manje.

Gong nije podnosio ustavnu tužbu na ovaj izborni proces, za što bi uporište bio stav Ustavnog suda iz 2010., već smo napravili analizu kako bi dali prijedloge da glasovi birača i biračica imaju istu težinu u svakoj izbornoj jedinici, rekla je Oriana Ivković Novokmet

– Do 2016. nije se potvrdilo da nejednakost biračkoga prava utječe na izglede pojedinih stranaka da formiraju vladu. Minimalne razlike u stranačkoj strukturi parlamenta ne bi ništa bitnije promijenile u procesima formiranja vlada. Ali nakon najnovijih izbora po prvi put nejednakost biračkoga prava neposredno je utjecala na izglede stranaka za formiranje vlade. Gubitkom jednog mandata HDZ-a i Reformista, vladajućoj koaliciji – koja obuhvaća točno 76 zastupnika – nedostajalo bi u tom slučaju dva mandata za formiranje vlade – obrazložio je Čular.

Naglasio je da se pitanje pravednosti raspodjela mandata može riješiti da se broj mandata u izbornoj jedinici kreće od 12 u Slavoniji do 16 u Dalmaciji ili da se granice izbornih jedinica promijene kako bi svugdje broj mandata bio 14, pa bi Zagreb činile dvije izborne jedinice, a po jedna ili dvije županije predstavljale bi ostalih osam.

– Ovo je pitanje nadstranačko i u interesu svih građana i moguće je oko toga postići široki politički i društveni konsenzus, a da se na ulazi u pitanje teritorijalne reforme. Predlažemo da odgovorni za ovo pitanje ne budu niti Vlada niti Sabor, nego Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav – podvukao je Čular.

Gong nije podnosio ustavnu tužbu na ovaj izborni proces, za što bi uporište bio stav Ustavnog suda iz 2010., već smo napravili analizu kako bi dali prijedloge da glasovi birača i biračica imaju istu težinu u svakoj izbornoj jedinici, rekla je Oriana Ivković Novokmet i najavila javnu i stručnu raspravu s predstavnicima političkih stranaka i nadležnih ministarstava i ustanova, te ustavnim i pravnim stručnjacima (zakazana za petak 25. rujna).

(Prenosimo s portala Novosti).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.