novinarstvo s potpisom
Foto: AB FB stranica Miljenka Jergovića
Je li netko pisao o oniričkoj arhitekturi? Vjerojatno jest, samo što ja o tome ne znam ništa. Ali otkada za sebe znam i pamtim snove, sanjani ambijenti, ulice, kuće, gradovi, haustori, prostorije, stanovi, u mojim snovima su stvarni. Kuća je, naravno, u snu transformirana, ali uvijek je to neka živa kuća iz stvarnosti. Nije nikad sasvim izmišljena. [Read more…]
Foto: AB FB stranica Miljenka Jergovića
Pomamilo se tamo i onamo zbog nekakvog zakona kojim srpske vlasti svu dubrovačku književnost do 1867. smatraju zajedničkim, hrvatskim i srpskim kulturnim blagom. Biva, riječ je o nečuvenom kulturnom i teritorijalnom posezanju za onom što je samo hrvatsko, veli Nina Obuljen Koržinek, s položaja ministrice kulture, a isto kaže i svo upitano i neupitano velehrvatstvo. [Read more…]
Ante Tomić
Otmica se, po pričama očevidaca, dogodila munjevito. Oko sedamnaest i trideset bijeli kombi s reklamom električarskog obrta, za kojega će se kasnije ustanoviti da je nekoliko dana ranije ukraden u Velikoj Gorici, zaustavio se na Zelenom valu kod Umjetničkog paviljona, pored muškarca četrdesetih godina ogrnutog širokim crnim plaštom, sa rupcem oko vrata, uskim hlačama do koljena, bijelim svilenim čarapama i cipelama s mašnom i potpeticom, koji je, nikakvo zlo ne sluteći, pločnikom šetao svog malog čupavog psa. [Read more…]
Miljenko Jergović
Foto: Ivan Posavec
U vrijeme kada sam išao u osnovnu školu, a bilo je to prije četrdeset i kusur godina, u mračna vremena komunizma, kada su književnost i umjetnost bili u funkciji vladajuće ideologije, ovi su živi pisci bili u obavezujućem programu školske lektire: Branko Ćopić, Ahmed Hromadžić, Ivan Kušan, Miroslav Antić, Anđelko Vuletić, Zvonimir Balog, Anđelka Martić… [Read more…]
Još kao dijete od svoje sam bake Hercegovke naučio što znači turska riječ muštuluk. Izgovara je glasnik najavljujući dobru vijest za koju mu slijedi i nagrada. [Read more…]
Međunarodni sajam knjiga u Frankfurtu, 65. po redu, koji se održava od 9. do 13. listopada, okuplja oko 7 tisuća izlagača, a organizatori očekuju oko 300 tisuća posjetitelja. Počasni gost sajma ove je godine Brazil.
Nastup hrvatskih autora i nakladnika u cijelosti je posvećen knjigama za djecu i mlade. Zastupljeni su Luko Paljetak, Miro Gavran, Zvonimir Balog, Sanja Pilić, Kašmir Huseinović, Silvija Šesto, Snježana Babić-Višnjić, Julijana Adamović, Nadica Mihelčić, Ivona Šajatović, Erika Katačić Kožić i Vlado Bakarić te ilustratori Zdenko Bašić, Saša Jantolek, Margareta Peršić, Zdenka Bilušić i Andrea Petrlik Huseinović.
Ministarstvo kulture javlja kako su u zajedničkom katalogu predstavljeni pisci, ilustratori, prevoditelji i nakladnici. Navodi se da će na štandu biti postavljene tri izložbe: “Roboti”, skulpture Saše Jantoleka, “Padobrani Fausta Vrančića”, autorice Zdenke Bilušić i “Srce na štapu” Margarete Peršić.
Temat “Hrvatska i EU” (objavljen u književnom časopisu “Neue Rundschau”) te nove knjige Romana Simića i Srećka Horvata bit će predstavljeni u organizaciji festivala “Kroatien Kreativ 2013” i mreže Traduki, službenih foruma Frankfurtskog sajma.
U petak 11. listopada, na tribini “Literatursalon” Srećko Horvat i mladi njemački autor Steffen Vogel sudjeluju u raspravi “Kriza u Europi: Dolazi li kraj kapitalizma?”. Tom prilikom Srećko Horvat promovirat će svoju knjigu “Was will Europa?”, napisanu u suradnji sa slovenskim filozofom Slavojem Žižekom.
Novi broj “Neue Rundschau” predstavljen je 9. listopada u sklopu foruma “Weltempfang”. U raspravi “Kako sam došao/došla u Europu: Pogled u novu članicu EU”, sudjelovali su Alida Bremer, Srećko Horvat, Jurica Pavičić, Ivana Simić Bodrožić i urednik “Neue Rundschau” Alexander Rösle. Časopis također donosi tekstove koje potpisuju Renato Baretić, Nadežda Čačinović, Damir Karakaš, Zvonko Maković, Anđelko Milardović, Robert Perišić, Marko Pogačar, Edo Popović, Delimir Rešicki i Ivana Sajko.
Nastupi hrvatskih autora na pozornicama Frankfurtskog sajma dio su višemjesečnoga predstavljanja hrvatskih pisaca u Njemačkoj, koje traje od 26. rujna do 4. prosinca, pod nazivom “Na brodu – Suvremena hrvatska književnost u njemačkim književnim institucijama”.
Kako to već godinama biva, na sajmu je proglašen novi dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Ovogodišnja laureatkinja je kanadska spisateljica Alice Munro (1931). Objavila je roman “Život djevojaka i žena”, zbirke pripovjedaka “Nešto sam ti htjela reći”, “Što misliš tko si?”, “Napredovanje ljubavi”, “Moj prijatelji iz mladosti”, “Javne tajne”, “I ljubav dobre žene” te druge naslove. Munro se služi tehnikom fotografskog realizma, posredujući u svojim prozama život takozvanih običnih ljudi. O novoj dobitnici Nobelove nagrade u subotu piše Sibila Petlevski u rubrici Osvrt dana.
