Sjećanja troje preživjelih srodnika na hrvatski Holokaust… Biti Židov, Srbin, Ciganin ili komunist u Hrvatskoj za vrijeme ustaškog režima značilo je skrivati se, biti progonjen, biti izložen svim mogućim šikaniranjima, značilo je gotovo sigurnu smrt u nekom od logora smrti – Jasenovcu ili Auschwitzu. Biti spašen iz Zagreba značilo je ili imati ludu sreću ili prijatelje kojima se stvarno vjeruje, a takvih je, kao što znamo, uvijek premalo. Posebno danas, gotovo sedamdeset godina od završetka Drugoga svjetskoga rata, potrebno je iznova čitati i zapisati svjedočanstva preživjelih, onih koji su iskusili posljedice ustaškog režima.
Paul Schreiner rođen je u 4. studenoga 1928. u Zagrebu. Jedan je od rijetkih članova svoje obitelji koji je preživio Holokaust u Hrvatskoj. Nakon Drugoga svjetskoga rata 1951. odlazi u Izrael, gdje dovršava svoje školovanje za inženjera keramike. Od 1960. živi u Italiji i jedan je od najvažnijih graditelja tvornica keramike diljem svijeta.
“Spašeni iz Zagreba” donosi tri svjedočanstva, tri istinite priče troje srodnika različite dobi koji su bili među rijetkima iz židovske zagrebačke zajednice koji su uspjeli preživjeti Holokaust. Ispovijedi Paula Schreinera, Ive Reicha i Medee Brukner pred čitatelja donose snažne i potresne priče o tome kako su uspjeli, često čudom, preživjeti uhićenja i logore, kako su se skrivali i bježali.
Ove tri priče pokazuju koliko je varljiv svaki mir, koliko malo treba da se u čovjeku probudi životinja, koliko je teško biti drugi i drugačiji, ali ujedno i svjedoče o dobroti ljudi koji su pomagali bližnjima.
Naslov: Spašeni iz Zagreba
Autor: Paul Schreiner
Prijevod: Paul Schreiner
Publicistika
Godina izdanja: 2014.
Broj stranica: 256
Uvez: tvrdi
ISBN 9789532665826
Izdavač: Fraktura
(Više novih knjiga na Moderna vremena info)
Empatija je najvažnija vrlina koju čovječanstvo mora razviti u 21. stoljeću kako bi opstalo i napredovalo, smatra Roman Krznaric. Globalne probleme poput ratova, govora mržnje, klimatskih promjena ili pak nezdravih odnosa ne možemo riješiti bez empatičnog postupanja u svakodnevnom životu.
Riječ je o biografiji pukovnika Dragutina Dimitrijevića Apisa, koji je bio šef tajne službe Srbije u godinama prije Prvog svjetskog rata, šef zavjereničke organizacije “Crna ruka” i glavni organizator atentata u Sarajevu 28. lipnja 1914. godine.
Alessandro Piperno (Rim, 1972.) diplomirao je francusku književnost na rimskom sveučilištu Tor Vergata, gdje danas i predaje. Godine 2000. objavljuje kontroverzni kritički esej o Marcelu Proustu, Proust antiebreo (Proust antižidov). Prvi roman Con le peggiori intenzioni (S najgorim namjerama) objavljuje 2005. godine, i dobiva nagradu Viareggio i nagradu Campiello za najbolji prvi roman. Progon (Persecuzione) objavljuje 2010. godine – još je provokativniji roman koji se temelji na optužbi za napastovanje…
Iosi Havilio rođen je 1974. u Buenos Airesu. Studirao je filozofiju, glazbu i film. Dosad je objavio romane “Opendoor” (2006.), “Estocolmo” (2010.) i “Paraísos” (2012.), i spada u nekolicinu privilegiranih suvremenih argentinskih pisaca koji su istovremeno osvojili naklonost publike i književnih kritičara.
Jean-Luc Nancy suvremeni je francuski filozof i jedan od najutjecajnijih filozofa današnjice. Svjetsku je reputaciju stekao studijom ‘‘Razdjelovljena zajednica“ (La communauté désoeuvrée).
Zsuzsa Bánk njemačka je književnica čiji su se roditelji u Njemačku doselili iz Mađarske nakon revolucije 1956., i koja je za svoj prvi roman ‘‘Plivač“ (Der Schwimmer), 2002., osvojila njemačku nagradu Aspekte za najbolji debitantski roman, kao i nagradu Mara Cassens i nagradu Adalbert von Chamisso 2004. godine. Knjigu priča ‘‘Najtoplije ljeto“ (Heißester Sommer) objavljuje 2005., a posljednji roman, ‘‘Vedri dani“ (Die hellen Tage), izišao je 2011.
Božidar Alajbegović, urednik novopokrenute biblioteke ‘‘Nokaut“, ističe kako su npr. neafirmirani autori u blogu prepoznali medij pogodan za prezentaciju svojih književnih radova, i kako je pritom i mogućnost izravnog kontakta s čitateljima utjecala na njihovu motivaciju i produktivnost. Osim neafirmiranih pisaca, i neki od starijih, iskusnih i renomiranih pisaca koji iza sebe imaju veći broj objavljenih knjiga prepoznali su prednosti blogosfere te otvorili blogove i na njima objavljivali svoje tekstove, a Perko Kvesić jedan je od njih.
“Heraklit je bio ponosan, a kad se u filozofa javi ponos, taj je ponos golem. Njegovo ga djelovanje nije nikad upućivalo na ‘publiku’, na pljesak masa i bučno odobravanje kora suvremenika. Osamljeno prolaziti ulicom pripada biti filozofa. (…) Takvi ljudi žive u svojem vlastitom sunčevu sustavu; tamo ih se mora potražiti.” – Fridrich Nietzsche.
Kari Hotakainen rođen je 1957. u finskom gradu Poriju, gdje je započeo karijeru pišući reportaže i poeziju. U Helsinki se preselio sredinom osamdesetih, a od 1996. bavi se isključivo pisanjem. Osim što piše romane, dječje drame, radiodrame i televizijske scenarije, Hotakainen je i kolumnist Helsingin Sanomata.
