autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Ministar Medved prijetnja je demokraciji

Autor: Robert Bajruši / 24.05.2019. Leave a Comment

Robert Bajruši

Robert Bajruši

Ne volimo koristiti termin diktatura, ali teško je naći drugu riječ u opisu prijetećeg pisma koje su Ministarstvo branitelja i Tomo Medved uputili saborskom zastupniku Mirandu Mrsiću, koji je prozvao HDZ-ovu Vladu da braniteljskim mirovinama kupuje izborne glasove, te time ugrožava mirovinski sustav, što na kraju znači da ostali građani moraju raditi dulje i imati sve niže mirovine.

U stvarnosti, Mrsić nije bio pretjerano originalan jer je izgovorio ono što smo napisali bezbroj puta i o čemu već godinama bruje mediji i društvene mreže, a to je da je Hrvatska dobila braniteljsku kastu, čiji nedodirljiv položaj vrlo podsjeća na nekadašnji SUBNOR.

Kao i da su HDZ i Andrej Plenković toj ekipi dodijelili novu hrpu povlastica, a istovremeno zahtijevaju da svi ostali zaposleni u ovoj državi rade dulje i za upitne mirovine.

Kao da je pukovnik u latinoameričkoj vojnoj hunti, a ne ministar u članici EU – Tomo Medved je zaprijetio da je “uznemiravanje javnosti, a posebice braniteljske populacije koje izvodi gospodin Mrsić, opasan i protuzakonit presedan koji u dobrom dijelu podliježe i kaznenom progonu”

Više-manje isto je zaključio nekadašnji SDP-ov ministar, što se moglo očekivati jer je ne tako davno bio zadužen za resor mirovinskog sustava. Mrsić je, dakle, govorio o temi koja mu je bliska, a politički suparnici su ga mogli kritizirati, osporiti njegove teze ili – zašto ne – poručiti da priča gluposti. I to je dio demokracije.

Ali ne. Umjesto toga – kao da je pukovnik u latinoameričkoj vojnoj hunti, a ne ministar u članici EU – Tomo Medved je zaprijetio da je “uznemiravanje javnosti, a posebice braniteljske populacije koje izvodi gospodin Mrsić, opasan i protuzakonit presedan koji u dobrom dijelu podliježe i kaznenom progonu”.

Nakon ovakve prijetnje kaznenim progonom onima koji, navodno, uznemiruju braniteljsku populaciju, Plenković bi morao smijeniti Medveda.

Upravo to što je napravilo Ministarstvo branitelja mora uznemiriti hrvatsku javnost jer od 1990. do sada nitko na važnoj političkoj funkciji nije tako brutalno nasrnuo na slobodu govora i demokraciju u cjelini.

(Prenosimo s portala Jutarnjeg lista).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Filed Under: OSVRT Tagged With: Andrej Plenković, EU, HDZ, Ministarstvo branitelja, Mrsić, Robert Bajruši, SDP, Tomo Medved

Slučaj Podravka: Plenković kao kum Cosa nostre

Autor: Jelena Lovrić / 27.02.2017. Leave a Comment

Jelena Lovrić

Jelena Lovrić

Baš kao da se bira šef Cosa nostre – tako je bilo aranžirano instaliranje novog rukovodstva koprivničke Podravke, kompanije koja se danas može smatrati zlatnom kokom hrvatske države. Umjesto transparentnosti, bijeg i skrivanje od javnosti. [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: Goran Marić, HDZ, Jelena Lovrić, Krstićević, Mrsić, Plenković, Podravka, SDP, Udba

Ivo Josipović: ”Srbija nema pravo da nam prigovara zbog Stepinca”

Autor: Ivana Šaronjić / 07.08.2016. Leave a Comment

Ivo Josipović

Ivo Josipović

Srbija nema moralno pravo da prigovara Hrvatskoj zbog Alojzija Stepinca jer je ona rehabilitovala četničkog komandanta Dragoljuba Dražu Mihailovića i pokrenula proces vraćanja časti Milanu Nediću, kaže u intervjuu za Kurir Ivo Josipović, bivši predsednik Hrvatske.

[Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: BiH, Blajburg, EU, Glavaš, Grabar-Kitarović, Hladno pivo, HNS, Hrelja, Hrvatska, IDS, Ivo Josipović, JNA, Kovač, križni put, Laburisti, Leko, Messi, Mihailović, Milanović, Mile Kekin, Mrsić, Oluja, Srbija, Stepinac, Tadić Lead 1:

Karamarku je odzvonilo, ali kako opozvati ovakvu opoziciju

Autor: Helena Puljiz / 27.05.2016. Leave a Comment

Helena Puljiz

Helena Puljiz

Postojeći saziv Hrvatskog sabora, kako stvari stoje, zasluženo bi mogao uskoro otići u povijest. Ako vjerojatni pad predsjednika HDZ-a i prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka i ne rezultira očekivanim, promptnim padom Vlade Tihomira Oreškovića, malo tko vjeruje da će ona potrajati do jeseni. Hoćemo li tada dobiti bolje od ovoga što nas je strefilo? [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: HDZ, Helena Puljiz, Hrvatska, most, Mrsić, SDP, Slavonija, Zoran Milanović

Smjene u poluvremenu

Autor: Deana Knežević / 20.12.2013. 1 Comment

Iako je još jučer glatko otpilio Karamarkov zahtjev za smjenom ministara financija i gospodarstva, iako će za koji dan možda na isti način otpiliti tisuće učitelja koji peticijom traže smjenjivanje ministra Jovanovića, premijer Milanović neće moći još dugo ignorirati svaku pomisao o rekonstrukciji kabineta. Ako ništa drugo, na rekonstrukciju će ga nagnati rastuća nezaposlenost. Nakon kraćeg sezonskog oporavka, negativni trendovi na tržištu rada nastavljaju se i poslije pune dvije godine otkako je SDP-ova koalicija preuzela vlast. Nezaposleni su treća po veličini socijalna skupina, koja doduše nema moćne sindikate ni druge lobističke zagovornike, ali je baš takva, zatomljena i nečujna, opasna za stabilnost ekonomije, a onda i same Vlade.

 

Nezaposleni, doduše, ne šalju zahtjeve za smjenom ovog ili onog ministra, ali kad se njihov udio poveća u odnosu na radno stanovništvo i umirovljenike, zatrest će cijeli financijski sustav, s njime i Milanovićevu ekipu. Na premijeru je da odluči – hoće li pasivno čekati taj trenutak ili će pojačanim timom pokušati spriječiti stihijsko urušavanje. Iako se u idućoj godini najavljuje ekonomski rast, još nismo čuli prognoze o skorom rastu zaposlenosti, niti na to upućuju postojeći  podaci.

 

Dapače, čak je i sam ministar rada Mrsić rekao da će se trend povećanja nezaposlenosti nastaviti. Ako bi broj ljudi bez posla rastao tempom kojim je rastao prošlog mjeseca, potkraj ožujka 2014. nezaposlenih će biti više od 400 tisuća. Radna se mjesta gase u gotovo svim sektorima, čak i u turizmu, a iduće godine tu vojsku nezaposlenih pojačat će otpuštanja kroz outsourcing u javnom sektoru.

Nezaposleni, doduše, ne šalju zahtjeve za smjenom ovog ili onog ministra. Ali kad se njihov udio poveća u odnosu na radno stanovništvo i umirovljenike, zatrest će cijeli ekonomski sustav, s njime i Milanovićevu ekipu. Na premijeru je da odluči – hoće li pasivno čekati taj trenutak ili će pojačanim timom pokušati spriječiti stihijsko urušavanje

 

Rastom nezaposlenosti rast će i pritisak prema Milanoviću da mijenja sebe, ministre ili sve zajedno. Ta vrsta pritiska daleko je snažnija od one koju povremeno primijeni oporba u parlamentu, kojoj su zahtjevi za smjenom pojedinih ministara standardni politički alat.  I početkom ovog mjeseca HDZ je od Milanovića zatražio da smijeni Linića i Vrdoljaka. No još ni jedan premijer nije micao ministre na zahtjev oporbe, a baš svaki je tijekom mandata iz ovog ili onog razloga morao rekonstruirati Vladu.

 

Negdje u svibnju ove godine, HDZ je tražio od Milanovića da makne potpredsjednicu Vlade Vesnu Pusić i ministra Željka Jovanovića zbog izjava o Ustavnom sudu. Milanović se nije niti osvrtao na te zahtjeve, kao što se nije osvrtao ni na puno ozbiljnije traženje smjene ministra poljoprivrede. Odlazak Tihomira Jakovine nije tražila samo Hrvatska seljačka stranka, za koju bi se moglo reći da s takvim zahtjevom podilazi članstvu.

 

Odlazak ministra poljoprivrede u momentu najveće ogorčenosti tražile su udruge poljoprivrednih proizvođača. Milanović nije popustio. Seljaci su se povukli sa zahtjevom, a mnogi od njih povukli su se i iz posla. Statistike o padu proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, o padu proizvodnje jaja i mesa, čak i onih malobrojnih poljoprivrednih proizvoda koje Hrvatska nije morala uvoziti, Milanovića nisu navele da promijeni mišljenje.

 

Tihomir Jakovina, kojeg se smatra najslabijom karikom u Vladi, koji je u medijskim prognozama među prvim kandidatima za izlazak iz Milanovićeva kabineta, zaštićen je snažnom političkom podrškom. On nema rezultate, ali je u vrhu stranke dobro umrežen. U istom tom stranačkom vrhu ne razmišlja se na način da bi recimo slab ministar možda mogao biti dobar na nekoj drugoj poziciji te da se rekonstrukcija može izvesti bez osobnog poniženja, čak i na obostrano zadovoljstvo. Neki članovi Vlade, poznato je, od početka nisu bili zagrijani za mjesto u izvršnoj vlasti. Nakon što su unatoč tomu izdržali pune dvije godine, povratak u saborske klupe i njima bi donio olakšanje.

Ljudi će, doduše, reći da su nezadovoljni Vladom, ali u anketama o političkim preferencijama, SDP je i dalje u stabilnoj prednosti pred najvećom oporbenom strankom. S takvim rezultatom na sredini mandata, Milanović još ima šanse rekonstrukcijom nešto postići. On još nije u gubitničkoj fazi, u kojoj ni smjenjivanje pojedinih ministara ne donosi spas

 

Vlada je trenutačno u zamahu privatizacije kojom nastoji aktivirati domaći kapital. Nakon dugog niza godina, tijekom kojeg je energetika neshvatljivo zanemarivana, sad se i u tom području nešto mijenja. Kontakti s Katarom i ugovori s Azerbajdžanom govore da sad napokon postoji jasna ideja o tome što se hoće, a da postoji i neka snaga koja će to provesti. Ali sve to neće bitno utjecati na nezaposlenost, sigurno ne u kraćem, možda ni u srednjem roku.

 

Da bi se situacija na tržištu rada počela popravljati, potrebno je puno sitnih poteza kakvima se ovih dana na primjer hvali ministar poduzetništva i obrta Maras. Mala i srednja poduzeća nose vitalnost nacionalne ekonomije. Maras nabraja što je sve učinio za taj segment gospodarstva, a onda mu posao pokvari mali drvni prerađivač, tvrdeći da se bez političkih veza u javnom šumskom poduzeću ne može nabaviti drvna sirovina. Šume nisu u ovlasti Ministarstva poduzetništva i obrta i tu će se priča završiti, bar dok i jednog drugog ministra netko ne natjera da obavi svoj dio posla. Ili dok ga ne smijeni.

 

Okolnosti za prebiranje po ministarskom sastavu zapravo su vrlo povoljne. Nakon dvije godine na vlasti, vlade bivaju politički oslabljene, a naklonost birača često se usmjerava prema oporbi. Milanoviću se to još nije dogodilo, unatoč svim lošim ekonomskim pokazateljima. Ljudi će, doduše, reći da su nezadovoljni Vladom, ali u anketama o političkim preferencijama, SDP je i dalje u stabilnoj prednosti pred najvećom oporbenom strankom.

 

S takvim rezultatom na sredini mandata, Milanović još ima šanse rekonstrukcijom nešto postići. On još nije u gubitničkoj fazi, u kojoj ni smjenjivanje pojedinih ministara ne donosi spas. Iz anketa o popularnosti stranaka reklo bi se da za njega još nije kasno, ali rastuća nezaposlenost znači da vrijeme curi.

Filed Under: ODJECI VLADANJA Tagged With: autograf.hr, Deana Knežević, HDZ, Jovanović, Karamarko, kolumna, Maras, Markov trg, Milanović, Mrsić, Odjeci, SDP, Vlada

ZOR-om protiv čovjeka

Autor: Marijana Matković / 18.10.2013. Leave a Comment

Oko 500 sindikalaca iz Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), u četvrtak je prosvjedovalo ispred Ministarstva rada i mirovinskog sustava te sjedišta Hrvatske udruge poslodavaca protiv najavljenih izmjena zakona o radu (ZOR) u režiji Ministarstva. Pred Ministarstvom je bilo i “bezobraznih” poruka (jedan transparent sa šakom i podignutim srednjim prstom uz poruku: “Monetizirajte ovo!”); ali i parola za koju je, čini se, i u Hrvatskoj napokon sazrelo vrijeme: “Radnici neće biti robovi!”

 

Dan ranije sindikalci su napustili razgovore o zakonu nakon što se pokazalo da prijedlog dobrano odstupa od onoga kako ga je ministar rada Mirando Mrsić mjesecima najavljivao – kao zakon koji bi trebao liberalizirati uvjete rada, ali i osigurati maksimalnu zaštitu radnika. Naime, prijedlogom zakona ukinuo bi se postojeći sustav otpremnina, odnosno postojeća zakonska odredba po kojoj radnik ima pravo na otpremninu u visini najmanje trećine plaće po godini staža, za svaku godinu staža, i to nakon dvije godine kod poslodavca.

 

Prema tvrdnjama sindikata cilj je Ministarstva da se otpremnine u potpunosti izbace iz Zakona o radu. U praksu bi se uveo tzv. fond za otpremnine, u koji bi se uplaćivao sadašnji doprinos za zapošljavanje te iz toga financirale buduće otpremnine radnika. No to bi pravo imali tek radnici nakon tri godine staža, a šanse da se nešto “ozbiljno” na računu prikupi tek oni koji u sustavu provedu bar 20 godina, pa je nužno osigurati odgovarajuće prijelazno razdoblje za one radnike koji neće biti te sreće, upozoravaju sindikalci. Za njih je sporna i najava ograničenja odštete koju poslodavac mora isplatiti radniku u slučaju sudske presude, sa sadašnjih 18 na šest plaća ubuduće.

 

I dok je ministar najavio da je spreman odustati od odredbe o financijski uvjetovanom otkazu (onomu koji bi poslodavac mogao “uvaliti” radniku ako on ne prihvaća smanjenje plaće), čini se da je vrlo nepopustljiv oko mogućnosti da se pod određenim uvjetima radno vrijeme produlji i na više od maksimalnih 48 sati tjedno. Trenutno ono iznosi 40 sati i do osam sati prekovremenih, no u nekim profesijama u kojima se redovito radi sezonski, moguće je kolektivnim ugovorom najdulje tijekom četiri mjeseca propisati i dulje radno vrijeme, koje poslodavci po sadašnjim propisima moraju platiti kao prekovremeni rad. Time se otvara mogućnost produljenja radnog vremena i do 56 sati tjedno, slijedom čega bi radnici sa šestodnevnim radnim vremenom mogli raditi više od devet, a oni s petodnevnim i više od 11 sati dnevno. Ideja o produljenju radnog vremena u ZOR-u značila bi da se takav rad ne mora tretirati kao prekovremeni, pa ne mora biti niti plaćen ili nadoknađen slobodnim danima.

 

Bez ikakve sumnje, spomenuti su prijedlozi veliki korak natrag za radnike, osobito ako to gledamo u kontekstu postojeće situacije. Naime, stenjanje o tome kako su otpremnine poslodavcima velik teret poprilično je smiješno uzmemo li u obzir da većina malih poslodavaca sigurno nije ugovarala njihove basnoslovne iznose. A ZOR predviđa da radniku pripada trećina plaće po godini staža, najviše do šest plaća, što je doista mala satisfakcija kada se to isplaćuje nekom tko iza sebe ima 20 i više godina kod poslodavca. Istine radi, valja naglasiti da se tomu pribrajaju i plaće za trajanja otkaznog roka, no usporedba tih parametara s prosjekom u zemljama EU-a već je odavno pokazala da je to možda tek sedmi ili osmi problem koji opterećuje konkurentnost. I svakako ne najvažniji.

 

Među prvima su parafiskalni nameti, odnosno raznorazne vodne, spomeničke, komorne i slične naknade koje poduzetnici obavezno plaćaju, a čiji popis i plan smanjivanja nije uspjela napraviti nijedna vlada u posljednjih dvadesetak godina. Problem naših poslodavaca su i vlasti – sve odreda – koje jednostavno ne uspijevaju stvoriti okružje u kojem se može normalno poslovati, pa danas, na primjer, imamo na snazi odredbu po kojoj i mali poslodavci PDV plaćaju po obračunu, iako je neizvjesno kada će i kako posao naplatiti. A obveze prema državi naplaćuju im ovrhom. S druge strane, naizgled pozitivna slika o položaju radnika u Hrvatskoj zapravo se diči prosjekom koji premalo govori o tome kako zaista živimo.

 

Na primjer, izmjene ZOR-a o produljenju radnog tjedna bez plaćanja prekovremenih sati mogle bi se primijeniti na trgovinu, gdje radnici, odnosno mahom radnice, već sada rade u smjenama do 21 sat (a u “supermarketima” i do 22 ili 23 sata), za pišljivih 3500 kuna mjesečno. I velik je problem ako je nađu da sjedi, čak i za blagajnom. Ili na kioske, u kojima žena sa 28 godina staža, uz prodaju novina, naplaćuje režije, prima pakete, isplaćuje gotovinu, kao da je riječ o bankomatu, a u zadnje vrijeme prodaje jeftine tave na koje se ne lijepi hrana i prima fotografije za razvijanje. I sve to za doslovce 3100 kuna, pa samo sanja da preživi još dvije godine do prijevremene mirovine, inače odredbe u zakonu čije je  izmjene ministar Mrsić ovih dana već pustio u javnu raspravu.

 

Ideja tih izmjena, naravno, ide za tim da bi gospođa iz kioska trebala raditi puno dulje nego što planira jer će joj se u suprotnome drastično smanjiti ionako niska mirovina i ugroziti egzistencija. Bar do 65, po 12 sati dnevno. To će, valjda, spasiti naše gospodarstvo. I pogaziti čovjeka.

Filed Under: Ekonomija, Gospodarstvo, OSVRT, Sindikati Tagged With: autograf, egzistencija, Mrsić, radnici, sindikati, Zakon o radu, ZOR

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Piše: Suzana Marjanić i Goran Đurđević

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Zagrebačka mjesta stradanja i otpora

    Zagrebačka mjesta stradanja i otpora

    nenad-jovanovic
  2. Povijesni kompromis

    Povijesni kompromis

    marinko-culic
  3. Aleksandar Vučić, najveći ikad

    Aleksandar Vučić, najveći ikad

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Uređenje Dositejeve kuće u Plavnu

    Uređenje Dositejeve kuće u Plavnu

    anja-kozul
  2. Dom za “nevidljive”

    Dom za “nevidljive”

    paulina-arbutina
  3. Danju svinjac, noću smrzavanje

    Danju svinjac, noću smrzavanje

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se