U Kairu je počelo suđenje svrgnutom egipatskom predsjedniku Mohamedu Mursiju. Na suđenje je sletio helikopterom s nepoznate lokacije. Suđenje je kasnilo jer Mursi nije bio odjeven u bijelu odjeću kakvu moraju nositi zatvorenici u Egiptu. 

 

Odmah nakon početka suđenje je odgođeno za 8. siječnja. Osim njega na optuženičkoj klupi sjedi još 14 njegovih suradnika iz Muslimanskoga bratstva. Mursi je, kako prenose agencije, u pnedjeljak rekao da mu “nemaju pravo suditi jer je on legitimni egipatski predsjednik”. Zatražio je od suda da mu omogući obavljati poslove šefa države.

 

Suđenje protječe u velikim problemima. Prije nekoliko dana trojica sudaca odstupila su s dužnosti jer nisu željeli sudjelovati u tome sudskom procesu. Ispred sudnice prosvjeduju Mursijeve pristaše uzvikujući da je suđenje prijevara.

 

Mursija optužnica tereti zbog poticanja na ubojstva tijekom prosvjeda u prosincu prošle godine. Bude li proglašen krivim, može dobiti doživotni zatvor, pa čak i smrtnu kaznu.

 

Mursi je inače legitimno izabran na zadnjim predsjedničkim izborima u Egiptu. Vladao je nekoliko mjeseci. Iako član Muslimanskoga bratstva, zabranjenog političkog pokreta tijekom duge vladavine Hosnija Mubaraka, u početku je bio umjeren u svojim istupima.

 

No, kako je vrijeme odmicalo, tako je počeo zauzimati sve radikalnija stajališta. Protiv njega su najprije počeli prosvjedovati sekularistički krugovi. Ubrzo se u masovnim prosvjedima tražio njegov odlazak. Međutim, on nije popuštao. Organizirao je protuprosvjede svojih pristaša. Tih dana stanje u Egiptu bilo je naelektrizirano i na rubu građanskoga rata.

 

Kap koja je prelila čašu utjecajnim vojnim krugovima u Egiptu bili su njegovi pozivi na rat protiv sirijskoga predsjednika Bashara al Assada. Vojska ga je uskoro svrgnula, zatočila na nepoznatome mjestu i sada mu organizira suđenje. Kad su njegovi pristaše izašli na ulice Kaira, vojska se brutalno obračunala s njima. Agencije su javljale o stotinama mrtvih.

 

Amerikanci su blago prosvjedovali protiv takvih poteza egipatskih generala. Zaprijetili su ukidanjem svoje pomoći toj zemlji, ali zasad je sve ostalo samo na prijetnji. Egipat je važan američki saveznik u tom području. Tu zemlju smatra se jednom od ključnih u arapskome svijetu.

 

Posebno su za Washington važni odnosi između Egipta i Izraela. Nove vojne vlasti u Kairu obećale su da će u vezi s time provoditi umjerenu politiku kakva je bila u doba bivšega predsjednika Hosnija Mubaraka.

 

Mubarak je pak, iako osuđen na doživotni zatvor, u kolovozu pušten na slobodu. Njegova je presuda poništena te će, dok čeka ponovno suđenje, živjeti sa svojom obitelji. I on je svrgnut s vlasti nakon revolucije u kojoj su sudjelovale stotine tisuća ljudi na Trgu Tahrir u Kairu.

 

I njemu se sudilo zbog odgovornosti za stradanje ljudi tijekom prosvjeda. Bojeći se novih okupljanja na spomenutom trgu, vojne vlasti ogradile su ga bodljikavom žicom. Tijekom Mubarakova režima Mursi je zbog svojih političkih aktivnosti često bio u zatvoru.

 

U Egiptu je svrgavanje čelnika države gotovo tradicija. Jedini koji je umro prirodnom smrću i na tronu u posljednjih nekoliko desetljeća bio je Gamal Naser. On je, prije stupanja na vlast, svrgnuo prijašnjeg egipatskog kralja. Nasera je pak naslijedio Anwar el Sadat, koji je ubijen tijekom jednog vojnog mimohoda.

 

Potom je došao Mubarak koji je svrgnut, osuđen na zatvorsku kaznu, da bi sada bio na slobodi. I na kraju, legitimno je izabran Mursi, potom je svrgnut, a sada zarobljen na nepoznatoj lokaciji čeka nastavak suđenja.