novinarstvo s potpisom
Marko Vučetić
Hrvatska je zemlja obilježena dnevnim ekstazama i sutrašnjim zaboravom prethodnog dana. Jučerašnja ekstaza bila je potpuno obilježena iznenadnim davanjem ostavke ravnateljice Uskoka, Vanje Marušić.
Današnja ekstaza posvećena je saborskoj raspravi o Zakonu o prekršaju. Naravno, dežurni hrvatski etnobiznismeni čitavu raspravu reducirali su na kažnjavanje ustaškog pokliča ”Za dom spremni”. On im je, za opstanak njihovog biznisa, iznimno bitan. [Read more…]
Marko Vučetić
Prenaglašena stvarnost nikada nije istinita, realna, ali ni humana. Prenaglašavanje ideje nacije rezultira potamnjenjem nacije i njezinom kapitulacijom pred nacionalizmom.
Nacionalizam je nehuman, neistinit i nerealan. On, najprije, potamnjuje ideju nacije, kako bi je, potom, mogao potpuno dokinuti. [Read more…]
Populizam je sve popularniji, ne samo u Europi već i u cijelom svijetu. Svojim antielitističkim stavom, prezirom intelektualaca, odbacivanjem demokracije kao birokratizirane, neefikasne i korumpirane populizam raste kao kvasac. [Read more…]
Miljenko Jergović
Foto: Ivan Posavec
Malo je moglo biti iznenađenih kada je početkom listopada nagradu Nike – najveću nagradu koja se dodjeljuje poljskim piscima – po drugi put dobila Olga Tokarczuk. Jedno od najvećih imena suvremene europske proze, pripovjedačica oko čijih knjiga u Poljskoj postoji ono iznimno rijetko suglasje kritike i publike te inozemne recepcije, Tokarczuk je danas amblematska figura poljske kulture. [Read more…]
Potpuno razumijem zbunjenost i dezorijentiranost koju u svojim istupima i komentarima iskazuju mnogi samoopredijeljeni pripadnici hrvatske desnice. Konzervativci, nacionalisti, katolici katoličkiji od pape, a da ne govorimo o onima koji bez pardona zaslužuju etiketu filoustaškog klerofašizma. [Read more…]
Nastavit ću tamo gdje je stao Jurica Pavičić u subotu u Jutarnjem listu. On kaže: ”Politički ideal jednog dijela domaće Crkve i dalje je fašizam bez logora, nipošto Hitlerov, bolje Francov, još bolje Salazarov. A zato što je tomu tako, oni prema Alojziju Stepincu ne mogu ni stvoriti razboriti odmak.
I to je problem. No to ni upola nije problem koliko je problem što se u Hrvatskoj o tome više ne može ni govoriti, jer se jedan nes(p)retni, politički kratkovidni i oskudno inteligentni čovjek, čovjek daleko ispod formata složene epohe u kojoj je živio, pretvara u nedodirljivi fetiš.” [Read more…]
U Njemačkoj 1933. na zao glas došli su književni kritičari. Partiji i Führeru, koji su se tek spremali da osvoje apsolutnu vlast i zabrane sve druge stranke i politička mišljenja, a naročito ona nedomoljubna, lijeva i komunistička, što će se i dogoditi nakon smrti starog Hindenburga, književna kritika i novinska polemika bile su neprihvatljive jer su smatrali kako intelektualne, poetičke i etičke smjernice književnosti i svem drugom pisanju trebaju doći od Naroda i Partije te da ulogu književnih i novinskih kritičara moraju preuzeti Stranačke Milicije i Sudovi. [Read more…]
U svijetu etablirane demokracije nepisano je pravilo da se svakom novom državnom čelniku ostavlja prvih sto dana mandata, da bi ga se tek nakon toga počelo ozbiljno analizirati i procjenjivati. Dakle, društvo – političari, mediji, analitičari, politolozi, intelektualci, komunikolozi, svi oni nakon tih famoznih prvih sto dana izlaze pred javnost sa svojom slikom novog državnog poglavara (ili poglavarice).
Hrvatska, mada se voli pohvaliti time kako je još prije četvrt stoljeća postala dijelom zapadnog, demokratskog svijeta, u mnogome je ipak od toga svijeta različita. Pa čak i kada je u pitanju prvih sto dana mandata nove predsjednice. [Read more…]
Akademik Nedjeljko Mihanović izašao je prije nekog vremena u javnost sa smjelom tvrdnjom kako Vladimir Nazor nije svojevoljno otišao u partizane, već su ga partizani oteli, i gotovo da nije bilo novina koje to nisu prenijele.
I Wikipedijina natuknica o velikanu naše moderne uzima vjerodostojnim Mihanovićevo otkriće, utemeljeno na davnom svjedočenju Nazorove sestre Irme, jednostavne, bogobojazne žene koja se brinula o bratovom kućanstvu. Neizmjeran su zaista doprinos i našoj povijesnoj znanosti i našoj književnoj teoriji riječi te gospođe koja je krpala pjesnikove čarape i kuhala mu pileći ajngemaht. [Read more…]
