autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Osveta loših đaka

Autor: Filip David / 07.12.2014. Leave a Comment

Bili su u pravu oni koji su predviđali da će nova naprednjačko-socijalistička vlast pre ili kasnije progovoriti radikalskom ili miloševićevskom retorikom, glasovima koji vaskrsavaju sećanje na vremena što, očevidno, još žive u glavama nekih političara. Probuđeni iz zimskog sna nastavljaju svoj politički život kao da se u Srbiji ništa nije promenilo u poslednjih petnaestak godina. A moguće je, zaista, da se ništa suštinski nije promenilo ako oni u toj vlasti zauzimaju važne pozicije.

 

Još je prilikom formiranja ”proevropske” srpske vlasti delovalo šokantno da su se u njoj našli na važnim ministarskim i savetničkim mestima neke ličnosti veoma dobro poznate po svojoj antievropskoj i ratnohuškačkoj delatnosti iz vremena Miloševićevog vladanja Srbijom. To se odnosi i na likove poput Milana Drecuna i Aleksandra Vulina.

 

Drecun se ”proslavio” kao novinar u Narodnoj armiji, Vojsci i kao ratni dopisnik Televizije Beograd. Godine 1996. pridružio je Miloševićevoj Socijalističkoj partiji Srbije. Njegove vojne i političke analize rata u Bosni i na Kosovu pružale su punu podršku Miloševićevoj politici, o čemu svedoče i naslovi njegovih knjiga: ”Drugi kosovski boj”, ”Kosmetska legenda”, ”Rat za Kosovo” i ”Alahovi ratnici”.

Dvojica ”povratnika” iz mračnog i nesretnog perioda srpske istorije, iz tragičnih devedesetih godina, sada pokazuju da je njihov preobražaj od patriota miloševićevog kova u ”evroslinavce” (izraz je vladike Amfilohija) krajnje sumnjiv i problematičan, da, po svemu sudeći, takvog preobražaja zapravo nije ni bilo. Sada su, procenjujući za njih povoljnu situaciju, krenuli u ofanzivu

 

Posle silaska Miloševića sa vlasti i Drecunova novinarska zvezda se gasi. Nestaje iz javnog života. Javlja se ponovo posle pobede Srpske napredne stranke 2012. godine i postaje narodni poslanik na listi te partije. Izabran je za predsednika Odbora za Kosovo i Metohiju. Kao u onoj šaljivoj pričici o kozi zaduženoj da čuva kupus.

 

I to upravo u vreme kada Srbija i Kosovo počinju pregovore u Bruxellesu. Drecunu se u toj istorijskoj ulozi pridružuje još jedno ”slavno” ime iz Miloševićevog okruženja. Ljubimac i favorit Mire Marković, supruge Slobodana Miloševića, nekada mladi, borbeni junoša Aleksandar Vulin. Političku karijeru započeo je u Savezu komunista-Pokret za Jugoslaviju, jedan je od osnivača JUL-a i predsednik Jugoslovenske revolucionarne omladine.

 

I Vulin posle 2000. godine postaje poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, kasnije direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju u Vladi Republike Srbije, a od 2014. ministar rada zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja.

 

Postaviti ovu dvojicu na odgovorna mesta kosovskih pregovarača i onih koji treba da sporovode briselske odluke moglo je značiti samo jednu od dve poruke javnosti: da su tu kako bi ispaštali prethodne, ne male grehe u podršci nasilnom rešavanju kosovske drame ili da se njihovim postavljanjem na ta mesta šalje simbolična poruka kako su briselski dogovori samo obična farsa. Ovo drugo očevidno odgovara istini. Jer i dan-danas, više meseci posle potpisivanja briselskih sporazuma, malo toga je sprovedeno u delo, što je i glavna smetnja započinjanju ozbiljnih pregovora o ulasku Srbije u Evropsku uniju.

 

No, ovde se ne prekida priča o Drecunu i Vulinu, uticajnim članovima Narodne skupštine i proevropske srpske vlade. Osetivši se jakima i moćnima, uz podršku svojih mentora ove gromade srpske političke misli pojačavaju svoje delovanje na javnoj srpskoj sceni.

Nekada najbliži saradnik Mirjane Marković pozvao je Državnu revizorsku komisiju da proveri sve konkurse poslednjih desetak godina za sredstva koja se dodeljuju nevladinim organizacijama (…) Ali, kako piše jedan komentator, ”to su odlične ideje u JUL-ovskoj glavici, ali pre nego što NVO dođu na red, treba ispitati ne samo deset nego dvadeset godina unazad” kako je ovaj ”Mirin potrčko” delio državne pare (…) Inače, izražene su ozbiljne sumnje da je Vulinov Pokret socijalista i nedavno kupovao poslanike u Skupštini Vojvodine, a zabeležene su po bizarnosti i gluposti Vulinove poslednje izjave o Haškom tribunalu, Sjedinjenim Američkim Državama, Albaniji i Hrvatskoj

 

Dvojica ”povratnika” iz mračnog i nesretnog perioda srpske istorije, iz tragičnih devedesetih godina, sada pokazuju da je njihov preobražaj od patriota miloševićevog kova u ”evroslinavce” (izraz je vladike Amfilohija) krajnje sumnjiv i problematičan, da, po svemu sudeći, takvog preobražaja zapravo nije ni bilo. Sada su, procenjujući za njih povoljnu situaciju, krenuli u ofanzivu.

 

Milovan Drecun je sa parlamentarne govornice pokrenuo ”pitanje legalnosti izbora zamenika tužioca za ratne zločine Bruna Vekarića”. Naime, Tužilaštvo od 2009. godine istražuje učešće srpskih novinara u ”krivičnom delu planiranja, organizovanja i podsticanja genocida, zločina protiv čovečnosti i drugih teških krivičnih dela”. Posle dve godine istraživanja pojavila se publikacija ”Reči i nedela” čiji je urednik Bruno Vekarić, a u kojoj svoje zasluženo mesto dobija i Drecun. Drecun to naziva ”staljinističkim optužbama”. Pribegava onoj poznatoj taktici kako je napad najbolja odbrana.

 

Zapravo, jedino što se Tužilaštvu i Vekariću može zameriti jeste da se istraga otegla preko šest godina uprkos nesumnjivim dokazima o prljavoj ulozi pojedinih novinara u ratnohuškačkoj kampanji devedesetih. I što na listi osumnjičenih nema nekih od glavnih krivaca koji su kampanju vodili i usmeravali poput Milorada Vučelića, koga su uvek štitili moćni prijatelji. Čak je ovih dana Vučelić dobio sat programa na javnom servisu, na televiziji koju je osramotio i pretvorio u jednu od najozloglašenijih ustanova Miloševićeve Srbije.

 

I ministar Aleksandar Vulin spada u piromane kojima je data legitimacija vatrogasca. Nekada najbliži saradnik Mirjane Marković pozvao je Državnu revizorsku komisiju da proveri sve konkurse poslednjih desetak godina za sredstva koja se dodeljuju nevladinim organizacijama. I da, ubuduće, on lično ukida pomoć nevladinim organizacijama. Ali, kako piše jedan komentator, ”to su odlične ideje u JUL-ovskoj glavici, ali pre nego što NVO dođu na red, treba ispitati ne samo deset nego dvadeset godina unazad” kako je ovaj ”Mirin potrčko” delio državne pare, kako su se obavljale javne nabavke, kakav se sve kriminal pod pokroviteljstvom države i Mirine i Vulinove partije događao u Srbiji.

 

Inače, izražene su ozbiljne sumnje da je Vulinov Pokret socijalista i nedavno kupovao poslanike u Skupštini Vojvodine, a zabeležene su po bizarnosti i gluposti Vulinove poslednje izjave o Haškom tribunalu, Sjedinjenim Američkim Državama, Albaniji i Hrvatskoj.

Filed Under: BELEŽNICA Tagged With: Amfilohij, autograf.hr, Beležnica, Beograd, đak, Filip David, Haag, kolumna, kriminal, mafija, Naprednjaci, ofanziva, politika, retorika, Slobodan Milošević, socijalizam, vlada Srbija, vladika, vlast, Vojislav Šešelj

Teška vremena

Autor: Filip David / 24.03.2014. Leave a Comment

Završeni su martovski vanredni izbori u Srbiji. Posle kratke, nezanimljive i dosadne kampanje u kojoj su gotovo sve partije i grupe građana obećavale isto: bolji život, borbu protiv korupcije i kriminala, veću zaposlenost, nadmoćno i ubedljivo pobedila je Srpska napredna stranka osvojivši apsolutnu većinu. Ova pobeda bivših radikala dolazi u veoma složenim vremenima međunarodne i unutrašnje politike. Osnovno pitanje koje se postavlja jeste šta ona donosi, kako će Srbija izgledati u skoroj budućnosti.

 

“Naprednjaci“ su, na čelu sa svojim predsednikom Vučićem, za razliku od drugih uverili većinu srpskih birača kako će se obračunati sa “tajkunizacijom“ Srbije, privatizacijskim pljačkama, a istovremeno krupnim ekonomskim projektima pokrenuti privredu Srbije. Koliko god delovala optimistički, upravo ta obećanja izazivaju određenu nedoumicu i sumnju. Da li obračun sa moćnim biznismenima i preteranim brojem zaposlenih u javnim službama znači i potsecanje grane na kojoj se sedi, stvaranje nove armije nezaposlenih? A sa velikim projektima u nedavnoj miloševićevskoj prošlosti, poput “kineske četvrti“, Beograda kao megapolisa i ostvarivanja gotovo pune zaposlenosti, postoji istorijsko iskustvo neispunjenih obećanja.

Još je rano predviđati da li će to dovesti u pitanje generalnu političku liniju puta prema Evropskoj uniji, ali može doći do cepanja i nesporazuma u samoj Srpskoj naprednoj stranci na krilo odano Tomislavu Nikoliću, predsedniku Republike Srbije, naklonjenog Rusiji, iza koga stoji dobar deo članstva i Aleksandra Vučića, skoro sigurno budućeg premijera, koga podržavaju zapadne sile, ali koji takođe ima podršku u delu partije

 

U najgorim i najtežim vremenima najuspešnije se prodaju najneverovatnija obećanja. Beda i siromaštvo, težak život narodnih masa plodno su tle za različite demagoge, populiste i obmanjivače.

 

U vremenu međunarodnih sankcija kada su radnje bile prazne, a za kilo hleba izbijale tuče u centru Beograda, plate i penzije iznosile jednu nemačku marku u dinarskoj protivvrednosti, govorilo se i pisalo da će Srbija uskoro biti kao Švajcarska. To se događalo upravo u vreme kada je Srbija bila pred potpunim ekonomskim  kolapsom, dok se ukupan život svodio na čisto preživljavanje.

 

Prošlonedeljni izbori u Srbiji i izborna obećanja ponovo su nas podsetili na ta vremena velikih, uglavnom neostvarenih i neostvarivih obećanja o iskorenjivanju korupcije, započinjanju velikih megaprojekata gradnje metroa, nove železničke i autobuske stanice, bajkovitog i velelepnog Beograda na vodi, dobijanja na poklon tri milijarde dolara od Emirata i drugih značajnih stranih investicija.

 

Zapravo, što su vremena teža, a ova u kojima upravo živimo to svakako jesu, obećanja su sve veća. Obećanja očevidno veoma ili nimalo koštaju; što su preteranija, više im se veruje.

 

Velika moć koju je dobila jedna politička partija, Srpska napredna partija, opasna je, ali i obavezujuća kao i svaka apsolutna moć. Ona znači i potpunu odgovornost u svakom pogledu. Ne treba smetnuti sa uma da su poslednji izborni rezultati, kako je neko primetio, na izvestan način repriza izbora iz početka devedesetih, samo što je tada redosled bio obrnut. Početkom devedesetih godina Miloševićeva Socijalistička partija dobila je potpunu vlast uz podršku Šešeljevih radikala.

 

Danas više nisu na političkoj sceni Milošević i Šešelj, njihove političke partije su padale i dizale se načinivši potpuni zaokret ka Evropskoj uniji. Iako su “naprednjaci“ promenili čak i ime odvojivši se od matičnih radikala, ostaje sumnja, ali i zebnja koliko su te promene duboke i suštinske, koliko su prave i istinske, koliko su prihvaćene od članova i simpatizera i najvećeg broja visokih funkcionera.

U danima koji dolaze pokazaće se u kojoj meri rezultati vanrednih izbora u Srbiji znače dobitak za Srbiju, mogućnost konačnog sprovođenja ozbiljnih ekonomskih reformi, a u kojoj meri donose opasnost pretvaranja apsolutne vlasti u diktatorsku i svemoćnu, zasnovanu na demagogiji i praznim obećanjima. Kroz takva iskušenja Srbija je već prolazila u svojoj ne tako dalekoj prošlosti sa poraznim rezultatima. Ostaje nam da se nadamo kako su glavni učesnici u političkoj utakmici u Srbiji toga itekako svesni

 

To će, naravno, vreme pokazati, ali Srbija više nema mnogo vremena na raspolaganju. Stalna ekvilibristika između Evrope i Rusije, očekivanje finansijske i ekonomske pomoći od Zapada i istovremeno iskazivanje ljubavi bratskoj, pravoslavnoj Rusiji može u određenim okolnostima da stvori ozbiljne međunarodne, ali i unutrašnje probleme.

 

Van svake je sumnje da u dobrom delu članstva “naprednjaka“, a isto tako i u Socijalističkoj partiji, postoji tradicionalna naklonost ruskoj, putinovskoj politici, što je očigledno i ovih dana kada se zaoštravaju odnosi Zapada i Rusije zbog krize oko Ukrajine i Krima. Mediji, posebno oni štampani, uglavnom pod uticajem i kontrolom vodećih političkih partija neskriveno izražavaju simpatije za Rusiju u toj velikoj i opasnoj krizi. A takođe i dobar deo javnosti.

 

Još je rano predviđati da li će to dovesti u pitanje generalnu političku liniju puta prema Evropskoj uniji, ali može doći do cepanja i nesporazuma u samoj Srpskoj naprednoj stranci na krilo odano Toimislavu Nikoliću, predsedniku Republike Srbije, naklonjenog Rusiji, iza koga stoji dobar deo članstva i Aleksandra Vučića, skoro sigurno budućeg premijera, koga podržavaju zapadne sile, ali koji takođe ima podršku u delu partije. Više nego ubedljiva pobeda Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke na izborima ostavljaju Srbiju bez istinske i snažne političke opozicije, što svakako nije dobro, ali krivicu za to snosi razjedinjena, razbijena i dezorijentisana opozicija.

 

U danima koji dolaze pokazaće se u kojoj meri rezultati vanrednih izbora u Srbiji znače dobitak za Srbiju, mogućnost konačnog sprovođenja ozbiljnih ekonomskih reformi, a u kojoj meri donose opasnost pretvaranja apsolutne vlasti u diktatorsku i svemoćnu, zasnovanu na demagogiji i praznim obećanjima.

 

Kroz takva iskušenja Srbija je već prolazila u svojoj ne tako dalekoj prošlosti sa poraznim rezultatima. Ostaje nam da se nadamo kako su glavni učesnici u političkoj utakmici u Srbiji toga itekako svesni.

Filed Under: BELEŽNICA Tagged With: Aleksandar Vučić, Beležnica, Beograd, EU, Filip David, izbori, kolumna, laž, Naprednjaci, obećanja, politika, Rusija, Srbija, stranka, teško, Toimislav Nikolić, vremena

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Piše: Suzana Marjanić i Goran Đurđević

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Operacija Poslovnik

    Operacija Poslovnik

    m-cimesa
  2. Documentine spomen šetnje Zagrebom

    Documentine spomen šetnje Zagrebom

    n-j
  3. Juriš na Veliki Petrovac

    Juriš na Veliki Petrovac

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se