
Zdravka Govedarica
Plavo, zeleno pa opet obrubljeno plavom
I mirisi u zraku, miris smokve i smilja
O Dalmacijo okruni se svojom slavom
I bisernom krunom mora, ljepote i obilja [Read more…]
novinarstvo s potpisom
Autor: Zdravka Govedarica /
Zdravka Govedarica
Plavo, zeleno pa opet obrubljeno plavom
I mirisi u zraku, miris smokve i smilja
O Dalmacijo okruni se svojom slavom
I bisernom krunom mora, ljepote i obilja [Read more…]
Autor: Eliezer Papo /
Eliezer Papo
Budući da je prema biblijskom izvještaju Elijau a-Navi (hebrejski: Ilija Prorok), u vatrenim kočijama uzet na nebo – narod vjeruje da prorok nije doživio tjelesnu smrt – nego i dan danas obilazi svijet, ispravljajući nepravdu i pomažući one koji to obdržavanjem Božjih zapovijesti i zaslužuju. [Read more…]
Autor: Milan Rakovac /
Milan Rakovac
Eppur si muove: na mreži, inače bogatog ulova sve samih ispraznosti, toplo preporučam beogradski portal Peščanik, čiji moto u zaglavlju govori sve – ”ako vam je dobro, onda ništa”.
Peščanik redovito donosi zapise Nan Levinson, američke spisateljice i žestoke antiratne aktivistice, koja se u jednom tekstu prisjeća danas kako su prije više od pola stoljeća američki školarci po kampovima u mirotvornom zanosu pjevali: [Read more…]
Autor: Branimir Pofuk / Leave a Comment
“S njima skupa ni na rajska vrata, nema sloge Srba i Hrvata“, kaže jedan guslarski stih. Lijepo je tim desetercem beogradski etnolog, antropolog Ivan Čolović neki dan u Zagrebu, na tribini pod naslovom “Anatomija hrvatsko-srpske mržnje“, poentirao tvrdnju da sama kultura, kojom se guslarski nacionalisti služe, demantira njihove tvrdnje o dubokoj podijeljenosti, ukorijenjenoj i neiskorjenjivoj mržnji između naših naroda koji, valjda osim te mržnje, nemaju ništa zajedničko. [Read more…]
Autor: Jasminka Domaš / Leave a Comment
Nacionalizam, šovinizam, ksenofobija, antisemitizam, islamofobija, rasadišta su zla čiji predstavnici danas, uključujući neonaciste sjede u pojedinim europskim parlamentima, primjerice u Grčkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Švedskoj… [Read more…]
Autor: Jadranka Brnčić / 1 Comment
Tko god je, makar i površno poznavao Sonju Samokovliju, doživio njezin osmijeh, stisak ruke ili toplu riječ, s dubokom tugom je primio vijest o njezinoj smrti 7. prosinca 2014.
Njezinim odlaskom izgubili su dragocjenu prisutnost ne samo njezina obitelj – posebice kćer Maya, sin Raul i unuci Bianca, Noah i Nesta – te članovi i prijatelji židovske vjerske zajednice ‘‘Bet Israel“ u Zagrebu, nego i brojni, mladi i stariji, prijatelji diljem svijeta: od Iža do Sydneya, od Beograda, Rijeke, Sarajeva, Skopja do New Yorka… Zapravo, svatko tko ju je upoznao.
Unuka liječnika i poznatoga književnika Isaka Samokovlije (1989.-1955.), sefardskog Židova koji je većinu života proživio u Sarajevu, Sonja se rodila 21. kolovoza 1946. Školovala se u više mjesta, svoje obrazovanje i životno iskustvo obogatila na sarajevskom i beogradskom Sveučilištu, a živjela u Dubrovniku, Zagrebu, Beogradu, Münchenu, Solunu…
U posljednjih dvadesetak godina u Zagrebu je bila poznata kao židovska aktivistica te založena i požrtvovna članica židovskih zajednica. Sonja je bila jedna od osnivačica ‘‘Bet Israela“, članica Vijeća, jedna od glavnih inicijatorica kulturnih događaja, proslava blagdana i brojnih drugih aktivnosti zajednice, glavna urednica glasila Ruah Hadaša, jedna od organizatorica Bejahada, židovske kulturne scene zemalja bivše Jugoslavije.
Jednom mjesečno, nedjeljom je, još od 2007. organizirala sastanke u klubu zajednice , nazvavši ih ‘‘Schmooze caffe“ (što na jidišu znači: čavrljanje uz kavu). U ugodnom i opuštenom ozračju tu su se razmjenjivale knjige, razgovaralo o kazališnim predstavama, koncertima, filmovima te organiziralo odlaske na proslave Šabata u europske gradove (London, Beč, Bratislava, Venecija, Budimpešta, Beograd, Sarajevo, Novi Sad, Pariz).
Bila je druželjubiva i svestrana, a sve što je radila, radila je zdušno, predano, s oduševljenjem.
Iako vjerna svom putu, bila je tolerantna i puna poštovanja prema ljudima koji pripadaju drugim vjerskim, kulturnim, nacionalnim zajednicama. Iz ljubavi prema Izraelu bila je lojalna njegovoj politici – pa i kad se ona pokazala krhkom prilikom posljednjeg napada izraelske vojske na stanovnike Gaze – ali nikome nije nametala svoj politički stav niti ga stavljala u prvi plan. Kao urednica glasila Ruah Hadaša nije dopuštala da u njega uđu tekstovi s političkom tematikom, nego ostala vjerna onom što je smatrala zadaćom glasila: da obavještava, podučava, obogaćuje znanjima i mudrostima iz blaga židovske duhovnosti i kulture.
To je blago voljela dijeliti sa svima, a posebice s rabinom ‘‘Bet Israela“ i glavnim rabinom Hrvatske Kotelom Da-donom te sa svojim prijateljem iz New Yorka, nadahnutim rabinom Dovidom Goldwasserom (u nas je 1999. prevedena njegova knjiga Dogodilo se na nebu). Njih dvojica su je i otpratili prema nebeskoj ješivi na zagrebačkom Mirogoju.
Njezine dvije objavljene knjige: kuharica Dobar tek (2000. i 2008.) i Rječnik duše (2003.), obje u izdanju Kulturnoga društva ‘‘Miroslav Šalom Freiberger“ iz Zagreba, izborom tema i načinom njihove obrade odražavaju bitne elemente Sonjina svijeta: oplemenjena svakodnevica te predana, duboka i iskrena vjera. ‘‘Božja zapovijed je svijeća, a Tora plamen“ – tim riječima je naslovila svoje priloge u glasilu Ruah Hadaša i njih je i sama živjela. Sonja je bila čuvarica i djeliteljica onog ponajboljeg iz židovske kulture.
Recepte jela i kolača, posebice sefardske kuhinje, za svoju je prvu knjigu Sonja skupljala desetljećima, a sama je kuhala s ljubavlju, posluživala raskošno i najjednostavnija jela te osmijehom, srdačnošću i toplinom sitila i tijela i duše prijatelja. I ne samo ljudi, nego, pažljiva prema svima, i drugih živih bića (posljednji ‘‘post“ što ga je stavila na svoju Facebook stranicu snimka je crnoga labuda koji svojim kljunom hrani zlatne ribice iz istoga jezera…). A bila je u svemu tomu elegantna , profinjena i šarmantna dama te doista lijepa osoba.
Cijeli svoj život Sonja je posvetila pomažući drugima, posebice svojim sestrama i braći po kulturi i vjeri da pronalaze sebe same unutar sebe, da razumiju tradiciju i duhovnost kojoj rođenjem pripadaju. Neumorno je radila kako bi svijet činila boljim mjestom za život, gdje god je mogla, uklanjala je prepreke kako bi i drugi dolazili do svojega samoostvarenja i ispunjenja.
Rječnik duše (Milon LaNešama) plod je njezina istraživanja i produbljivanja vlastite tradicije , a sastavljen je od nedovoljno poznatih riječi, uglavnom hebrejskog podrijetla te posvećen promislivoj duhovnosti kakva se odražava u tim odabranim riječima. Ostavila ih je poput dragocjenih kamenčića da se ne izgubimo. Da živimo naš Pesah, odnosno da budemo slobodni od svakog ropstva te imamo hrabrosti i vjere kakvi prelaze sva mora.
Stoga i ne bismo trebali plakati jer je Sonja otišla, nego biti zahvalni što je bila s nama.
Tei nafša cerura bicror ahajim! Vjerujem da jest: da joj je duša vezana u snop živih.
Autor: autograf.hr / Leave a Comment
Fascinantna priča o Šerpama penjačima… prvog kolovoza 2008. druga najviša, i alpinistički gledano vjerojatno najteža planina na svijetu, bila je poprište stravične serije događaja koji su doveli do jednog od najsmrtonosnijih ishoda u povijesti alpinizma.
Na taj sudbonosni dan odlomljeni serak na padinama K2 potrgao je fiksnu užad neophodnu za siguran silazak s planine i pri tome ubio nekoliko penjača, a u škripac doveo nekolicinu drugih ostavivši ih bez osiguranja u Zoni smrti, iznad zlokobnog Uskog grla. Na kraju je u pokušaju uspona i silaska s planine poginulo jedanaest osoba, a oni koji su preživjeli vratili su se kući s traumatičnim iskustvom.
Među preživjelima su bili i Chhiring Dorje Sherpa i Pasang Lama, dva nepalska penjača, a knjiga “Pokopani na nebu” donosi upravo njihovu priču.
Ono što knjigu “Pokopani na nebu” razlikuje od većine knjiga o tragedijama u planinama je odlučnost da se oda počast onima kojima ona stvarno pripada, onima koji su u knjigama tako često zanemareni, a o kojima ovisi cjelokupni koncept zapadnjačkog himalajizma.
U stvaranje ove knjige autori su uložili dvije godina istraživačkog rada: razgovarali su gotovo svakim sudionikom tragičnih zbivanja na K2 u ljeto 2008; pregledali su tisuće fotografija i video zapisa; obišli su zabačene regije Nepala i Pakistana i susreli se obiteljima nepalskih i pakistanskih penjača; zahvaljujući Naziru Sabiru dobili na uvid dokumente pakistanske vlade i vojske…
Naslov: Pokopani na nebu
Autor: Peter Zuckerman, Amanda Padoan
Prijevod: Mia Vrbanac
Publicistika
Godina izdanja: 2014.
Broj stranica: 224
Uvez: meki
ISBN 9789538017001
Izdavač: Libricon
(Više novih knjiga na Moderna vremena info)