novinarstvo s potpisom
Svjetlana Hribar
Odumiru li gradske tržnice? – pitam se već neko vrijeme, svjedočeći kako sve više ljudi kupuje voće i povrće u supermarketima.
Još donedavno, gradska tržnica nije imala alternativu – svatko je imao svog opskrbljivača kod kojeg je kupovao – svježe povrće, domaći krumpir, tog jutra ubranu blitvu, ogulinski kupus, jagode s Neretve, mrkvu iz Dalmacije, šparoge iz Istre… [Read more…]
Razumljivo je zašto naši desničari vole Hrvatsku, to je jedina civilizirana država u kojoj mogu nekažnjeno vikati što im padne na pamet. [Read more…]
Nije to idiotsko pitanje kad malo razmislim. Čujem kako neki pričaju o čistoj krvi, o miješanju krvi i o tome da su neke rase nezrele, da se ne bi trebale miješati. Čujem kako imaju jasan stav o tome što su čisti Hrvati. [Read more…]
Tužna je istina da najuzorniji hrvatski domoljubi često ne znaju svoj jezik. Zazivaju hrvatsku mati, a jedva natucaju materinji. Komično je to gledati, što su veći Hrvati, gotovo u pravilu, gore vladaju hrvatskim.
Rasrdila se tako prvo Željka Markić, a za njom cijeli niz desničarskih portala da sam u jednom novinskom tekstu ja napisao kako su u Hudoj jami u Sloveniji nađena gnjila trupla ustaša i domobrana. [Read more…]
Ivo i Slavko Goldstein, ”Tito – ”, Profil, Zagreb, 2015.
(Integralni tekst zapisa o knjizi Ive i Slavka Goldsteina Tito, pročitanoga na predstavljanju knjige u Novinarskom domu u Zagrebu 16. 6. 2015)
Iz predgovora knjizi saznajemo kako je nastajala: njezina geneza ide iz prvih godina po Titovoj smrti, kada je u zimu 1982. Slavko Goldstein u Danasu Jože Vlahovića objavio prikaz Titova života i političkih okolnosti do 1937. godine. Tomu se kasnije nadodaju višegodišnja historiografska istraživanja i publikacije profesora Ive Goldsteina o novijoj hrvatskoj povijesti, da bi na kraju, kroz nova istraživanja, rasvjetljavanja i prosudbe obojice autora, [Read more…]
Nema čovjek mnogo privilegija od života u prevratnička historijska vremena, zapravo – kad se sve zbroji i oduzme – samo je jedna takva: bez veće statističke greške, uz marginu od jedan do tri posto, točno i precizno može rekonstruirati budućnost. Sve ovo dobro nam je odnekud poznato, sve smo već odavno vidjeli, sve znamo. [Read more…]
