autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Zašto nisam sudjelovao u Hudelistovom članku o Stepincu?

Autor: Drago Pilsel / 03.04.2017. Leave a Comment

DRAGO PILSEL

(Opaska uredništva: Ova je kolumna trebala biti objavljena u ponedjeljak. 27. ožujka i unesena je u sustav u nedjelju 26. ožujka. Te je nedjelje u večernjim satima, nakon trodnevnog napada, naš server blokiran i pristup Autografu je bio onemogućen sve do utorka 28. ožujka u popodnevnim satima. To je razlog zašto se kolumna planirana za 27. ožujka objavljuje danas, 3. travnja).

Prije nekoliko tjedana pristupio mi je novinar tjednika Globus Darko Hudelist s molbom da razgovaramo jer je pripremao, kako mi je rekao, velik članak u povodu 4. godišnjice pontifikata pape Franje te želi čuti moje mišljenje, posebno o radu mješovite komisije o Stepincu. Sreli smo se dva puta. Dugo smo razgovarali. Naknadno mi je javio da će članak biti objavljen u dva nastavka i da će moja intervencija, kako sam razumio, ići u drugome djelu. [Read more…]

Filed Under: DEMOCROACIA Tagged With: Alojzije Stepinac, autograf, Caritas, Darko Hudelist, Democroacia, Drago Pilsel, Globus, Hitler, Holokaust, Ivan Miklenić, Ivo Goldstein, Jorge Bergoglio, Juraj Batelja, Kana, Katolički list, L'Osservatore Romano, LaFarge, Ljubo Boban, NDH, papa Benedikt XVI., papa Franjo, papa Ivan XXIII., papa Pio XI., Papa Pio XII, Slavko Goldstein, Večernji list, Vlado Košić, Zagreb, Zoro

Zašto sam odbio sudjelovati u Hudelistovom članku o Stepincu?

Autor: Drago Pilsel / 27.03.2017. Leave a Comment

DRAGO PILSELPrije nekoliko tjedana pristupio mi je novinar tjednika Globus Darko Hudelist s molbom da razgovaramo jer je pripremao, kako mi je rekao, velik članak u povodu 4. godišnjice pontifikata pape Franje te želi čuti moje mišljenje, posebno o radu mješovite komisije o Stepincu. Sreli smo se dva puta. Dugo smo razgovarali. Naknadno mi je javio da će članak biti objavljen u dva nastavka i da će moja intervencija, kako sam razumio, ići u drugome djelu. [Read more…]

Filed Under: DEMOCROACIA Tagged With: Alojzije Stepinac, autograf, Caritas, Darko Hudelist, Democroacia, Drago Pilsel, Globus, Hitler, Holokaust, Ivan Miklenić, Ivo Goldstein, Jorge Bergoglio, Juraj Batelja, Kana, Katolički list, L'Osservatore Romano, LaFarge, Ljubo Boban, NDH, papa Benedikt XVI., papa Franjo, papa Ivan XXIII., papa Pio XI., Papa Pio XII, Slavko Goldstein, Večernji list, Vlado Košić, Zagreb, Zoro

Vatrogasna zajednica Zagreba krši ustavno načelo slobode savjesti

Autor: Drago Pilsel / 22.08.2016. Leave a Comment

DRAGO PILSELJutarnji list javlja kako su sva vatrogasna društva u Zagrebu obaviještena da je hodočašće 11. rujna u Mariju Bistricu obavezno ako žele dobiti gradski novac.

Osim idiotske, zaista stupidne odluke da se to hodočašće održi na dan parlamentarnih izbora u RH, ovaj slučaj predstavlja novi primjer kršenja elementarnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske [Read more…]

Filed Under: DEMOCROACIA Tagged With: Ana Tretinjak, Damir Vlahović, Democroacia, Dignitatis Humanae, Drago Pilsel, Drugi vatikanski sabor, Josip Bozanić, Jutarnji list, Koncil, Marija Bistrica, Milan Bandić, Pacem in terris, papa Ivan XXIII., papa Pavao VI, Ustav RH, vatrogasci

Nema povratka u predkoncilsko vrijeme

Autor: Autograf.hr / 05.12.2015. Leave a Comment

Papa Ivan XXIII

Papa Ivan XXIII

Na znanstvenom kolokviju o 50. obljetnici završetka Drugoga vatikanskog koncila i 25. obljetnice smrti Josipa Turčinovića predavanje ”Drugi vatikanski koncil i njegovi učinci” održao je prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić. [Read more…]

Filed Under: ABRAHAMOVA DJECA Tagged With: Abrahamova djeca, autograf, Crkva Isusa Krista, Drugi vatikanski koncil, Kasper, Koncil, Nediljko Ante Ančić, papa Benedikt XVI., papa Franjo, papa Ivan XXIII.

Istinski prijatelj Bosne

Autor: Drago Pilsel / 05.05.2014. 1 Comment

Papi Ivanu Pavlu II. koji je, zajedno s papom Ivanom XXIII., prošle nedjelje na Trgu svetoga Petra u Vatikanu proglašen svetim od strane pape Franje a u nazočnosti umirovljenoga pape Benedikta XVI. te oko tisuću biskupa iz cijeloga svijeta, u srijedu je odana posebna počast u Sarajevu, gdje je otkriven spomenik koji bi trebao zauvijek podsjećati na njegova djela i zauzimanje za mir u Bosni i Hercegovini.

 

Ovu kolumnu pišem ne toliko misleći na Papu kojem sam posvetio ozbiljan dio svoje novinarske karijere (u što ubrajam i veliku monografiju koju sam napravio 2003. u izdanju Profila – ”Hrvatska, stoto Papino putovanje”, vjerojatno ponajbolji ili najkompletniji novinarski angažman u mom životu), koliko na građanke i građane Bosne i Hercegovine i na njihovu zemlju, koju nazivam i domovinom, jer sam ju zavolio. Jer sam u Sarajevo dolazio za rata, a onda u njemu živio tri godine, od jeseni 1996. do jeseni 1999., jer su se u BiH rodile moje dvije bake, Roza (rođena u Mrkonjić gradu, ali iz Majdana) i Anči (rođena u Sarajevu), jer je u nju kao dijete došao živjeti moj djed Jakov; u toj zemlji je, konačno, nastala obitelj (u Prnjavoru) iz koje potječem.

 

Ja Bosnu i Hercegovinu volim (naročito volim i doma se osjećam u Sarajevu), ponekad tu zemlju volim i više nego Hrvatsku ili čak Argentinu, smatram joj se prijateljem, istinskim prijateljem, štoviše, umišljam si da sam joj i odvjetnikom bio i ostao. Ali ne bi ta moja ljubav mogla završiti u knjizi dokumenata, mada je već u jednoj knjizi i završila, ako se ta knjiga zna čitati.

Bosnu i Hercegovinu volim (naročito volim i doma se osjećam u Sarajevu), ponekad tu zemlju volim i više nego Hrvatsku ili čak Argentinu, smatram joj se prijateljem, istinskim prijateljem, štoviše, umišljam si da sam joj i odvjetnikom bio i ostao. Ali ne bi ta moja ljubav mogla završiti u knjizi dokumenata, mada je već u jednoj knjizi i završila, ako se ta knjiga zna čitati

 

Stvorena je knjiga dokumenata ”Papa Ivan Pavao II. istinski prijatelj Bosne – Javni istupi Svetog Oca i dužnosnika Svete Stolice za uspostavu mira i očuvanju Bosne i Hercegovine (1991-1996)”, koju je priredio fra Velimir Blažević, a izdalo Svjetlo riječi, Sarajevo, 1997. U njoj će se naći svi Papini apeli.

 

”Mnogobrojni su tada doživjeli da Papa razumije njihovu patnju”, kazao je kardinal Vinko Puljić pred spomenikom u srijedu, podsjećajući na čak 263 intervencije kojima se Ivan Pavao II. zauzimao za mir u BiH, kao i na činjenicu da je uvijek pozivao na snošljivost i isticao osloboditeljsku snagu opraštanja. Ja o tome žalim svjedočiti jer sam imao privilegij da neke stvari gledam novinarskim očima za druge.

 

Bio sam, naravno, u Sarajevu 12. i 13. travnja 1997. godine (rekoh, tada sam u Sarajevu i živio) i u Banjoj Luci 22. lipnja 2003. (ciljano sam tamo došao), na beatifikaciji Ivana Merza. Ne bih si mogao oprostiti da nisam bio na stadionu Koševo i gledao pred sobom sliku koja će se ove 2014. pretvoriti u spomenik. Toliko sam intenzivno sve to proživljavao da će kolegice i kolege iz Hrvatskog novinarskog društva odlučiti nagraditi te moje tekstove priznanjem Marija Jurić Zagorka u kategoriji vijest-izvještaj, koje sam po drugi puta dobio. Čak se jedna moja kolumna, jer sam tada pisao i za taj list, naći istaknuta na drugoj stranici Oslobođenja (”Bujrum, Papa”).

 

Spomenik, visok gotovo tri metra, koji predstavlja svetog Ivana Pavla II. u meditativnoj molitvi, oslonjenog na papinski štap i blago pognute glave okrenute ljudima, djelo je akademskog kipara Hrvoja Urumovića i izrađen je na zagrebačkoj Likovnoj akademiji, u čijoj je ljevaonici izliven od siluminija, posebne legure otporne na atmosferske promjene. ”Nadam se da će ovaj spomenik u srcima svih Sarajlija i svih posjetitelja buditi samo lijepa sjećanja i uspomene na posjet ovog velikog čovjeka”, kazao je Urumović tijekom svečanosti u Sarajevu.

”Mnogobrojni su tada doživjeli da Papa razumije njihovu patnju”, kazao je kardinal Vinko Puljić pred spomenikom u srijedu, podsjećajući na čak 263 intervencije kojima se Ivan Pavao II. zauzimao za mir u BiH, kao i na činjenicu da je uvijek pozivao na snošljivost i isticao osloboditeljsku snagu opraštanja. Ja o tome želim svjedočiti, jer sam imao privilegij da neke stvari gledam novinarskim očima za druge

 

Spomenik je smješten na novoizgrađeni postament desno od ulaza u sarajevsku prvostolnicu, katedralu Presvetog Srca Isusova, a u nazočnosti velikog broja vjernika i uzvanika (bio je tu i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić), uključujući najviše bosanskohercegovačke dužnosnike te visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka, svečano ga je otkrio i blagoslovio vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić.

 

”Radosni smo jer želimo ponovo doživjeti blizinu svetog Ivana Pavla II.”, kazao je u propovijedi na misi prije ceremonije kardinal Puljić govoreći o njegovim dolascima u BiH, a posebice o onome u Sarajevo 1997. godine.

 

”Poručio nam je: srušite zidove nerazumijevanja”, podsjetio je Puljić istaknuvši uz to i potrebu za poštivanjem, dijalogom i dogovorom, što su bile temeljne Papine poruke iz Sarajeva 1997. Sarajevo je, podsjetio je kardinal Puljić, Ivan Pavao II. doživio kao grad koji može biti simbol suživota, tolerancije i gradnje zajedničke budućnosti, a danas je pred svima izazov da se te riječi ne zaborave.

 

”Mi možemo i trebamo izgrađivati ovu zemlju baš kroz poštivanje, dijalog i dogovor”, kazao je vrhbosanski nadbiskup zazivajući svetog Ivana Pavla II. da u tome pomogne.

 

”Građani BiH pamte Ivana Pavla II. samo po dobru”, kazao je tijekom svečanosti predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović dodajući da su Papine riječi po dolasku u Sarajevo 1997. godine djelovale kao melem na svježe ratne rane. ”Ostavio je snažan trag i poruku koja je stalno motivirajuća”, rekao je Izetbegović i istaknuo da je na temelju Papinih poruka jedino moguće graditi demokratsko društvo jednakih prava za sve.

”Građani BiH pamte Ivana Pavla II. samo po dobru”, kazao je tijekom svečanosti predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović dodajući da su Papine riječi po dolasku u Sarajevo 1997. godine djelovale kao melem na svježe ratne rane. ”Ostavio je snažan trag i poruku koja je stalno motivirajuća”, rekao je Izetbegović i istaknuo da je na temelju Papinih poruka jedino moguće graditi demokratsko društvo jednakih prava za sve

 

Za predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevandu nedvojbeno je da ta zemlja nije imala boljeg prijatelja od Ivana Pavla II. i Svete Stolice, pa on bez dvojbe zaslužuje počast kakva mu je odana u Sarajevu. Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva ”Napredak” Franjo Topić nazvao je pontifikat Ivana Pavla II. grandioznim podsjetivši posebice kako je Vatikan priznao BiH kao neovisnu državu samo sedam dana nakon provedbe referenduma 1992. godine. ”S ovim spomenikom Papa će vidljivo i simbolički nastaviti biti s nama”, kazao je Topić dodajući kako se nada da će Papine poruke ekumenizma i praštanja sve više živjeti u BiH.

 

Urumovićevim radom ”Papa je predstavljen kao čovjek koji hrabro stoji na fronti vremena tamo gdje se događa život i on svjesno ide k ljudima koji u životu sudjeluju sa svim nedaćama i patnjama. On budi nadu i ohrabruje ih odbacujući sva jeftina rješenja pozivajući da se hrabro izdrži vlastiti život i tegobe vremena, a u tome se oslanja jedino na križ – Papa je čovjek vjere”, stoji, među ostalim, u obrazloženju žirija koji je odabrao Urumovićevo rješenje.

 

Želim, to mi je namjera, svjedočiti o prigodi kada sam iz prve ruke i vrlo rano vidio da to što je pripisano Urumoviću, odnosno to što je rečeno u vezi njegova spomenika, nije pretjerivanje. Tijekom prve zime u Sarajevu pod opsadom Karadžićevih i Mladićevih snaga na stotine sam načina, pa i udomljujući izbjeglice u vlastitom stanu, pokušavao pomoći unesrećenima, pa sam tako bio maksimalno fokusiran i nije mi promakao, na primjer, ni jedan izlazak Vinka Puljića iz njegova grada.

 

Uostalom, tada sam imao emisiju na zagrebačkoj televiziji OTV koja je bila jedino mjesto na kojem su slobodno mogli govoriti Vinko Puljić, pokojni provincijal fra Petar Anđelović ili biskup Franjo Komarica (na HTV-u, gdje je tada trajala Šagoljada i ratnozločinačka avantura nazvana Herceg-Bosnom, navedeni nisu, naravno, mogli nastupati). Kod mene jesu. I drugi su tu gostovali: Ivan Lovrenović, Miljenko Jergović, koji je po izlasku iz rodnoga grada meni prvom dao dva intervjua za Glas Koncila (tada su te novine, naime, još nešto značile) i za OTV, kardinal Franjo Kuharić, šokiran i bijesan na HDZ, po povratku iz Sarajeva gdje je zaredio pomoćnog biskupa Pere Sudara, itd.

Ali dok sam živ pamtit ću susret (bilo nas je samo petero novinara tih četrdesetak minuta u neposrednoj blizini Pape) Ivana Pavla II. s muslimanskim predstavnicima održanog nedaleko groba Svetoga Franje Asiškoga i molitveno bdijenje održano večer prije u donjoj bazilici Svetog Franje (u kojoj je i grob sveca). Ispucao sam desetak filmova i na svim slikama vidim isto: Papino lice u potpunosti koncentrirao i posvećeno osobi i osobama pred kojima stoji, osobama čija se zemlja željela raskomadati neviđenom brutalnošću

 

Te prve zime sam, o čemu mogu svjedočiti svećenik Mijo Gabrić (tada član redakcije Glasa Koncila) i Marko Rakar (iz grafičkog odjela katoličkog tjednika), koji me pratio na putu kao vozač, kao jedini novinar s prostora bivše Jugoslavije (da, toliko je do BiH bilo stalo, recimo, navedenoj Tuđmanovoj televiziji) popratio međuvjerski susret i molitveni maraton za mir u Bosni i Hercegovini koji je papa Ivan Pavao II. sazvao u Asizu u subotu 9. i u nedjelju 10. siječnja 1993. godine.

 

Čuvam negative i fotografije koje sam tom prilikom snimio za Glas Koncila (redakcija se tada još oslanjala na izvještaje koje je iz Rijeke u Zagreb slala vatikanistkinja GK pokojna Smiljana Rendić) i na njima vidim nadu na licima izbjeglica iz BiH i predstavnika te zemlje, među kojima prepoznajem i mlado i vedro lice teatrologa Darka Lukića.

 

Ali dok sam živ pamtit ću susret (bilo nas je samo petero novinara tih četrdesetak minuta u neposrednoj blizini Pape) Ivana Pavla II. s muslimanskim predstavnicima (jugoslavenske je muslimane predvodio tadašnji jugoslavenski reis Jakub Selimoski, Makedonac), održan u nedjelju nedaleko groba Svetoga Franje Asiškoga i molitveno bdijenje održano večer prije u donjoj bazilici Svetog Franje (u kojoj je i grob sveca). Ispucao sam desetak filmova i na svim slikama vidim isto: Papino lice u potpunosti koncentrirao i posvećeno osobi i osobama pred kojima stoji, osobama čija se zemlja željela raskomadati neviđenom brutalnošću.

 

Kada kažem ”zemlja”, ne mislim samo na BiH već i na Jugoslaviju, jer evo svjedočim iz prve ruke što je Papa tada rekao: ”Je li se mogao sačuvati jedan ili drugi oblik (federativni ili konfederativni, op. D. P.) među narodima bivše Jugoslavije? Teško je to isključiti. Ipak, rat koji se razbuktao, čini se, udaljio je takvu mogućnost”. (Homilija na euharistijskome slavlju u Asizu, 10. siječnja 1993., navedeno djelo, str. 74-76)

 

Tko misli ili vjeruje da je Ivan Pavao II. bio razarač Jugoslavije i podupiratelj svih nacionalizama, taj pojma nema o čemu govori. Ali kada su ti nacionalizmi ”uvukli narode zemlje u strašan rat što traje na Balkanu”, a ti narodi ”čine zajednice među sobom ujedinjene tolikim vezama, urezanim ne samo u pamćenja prošlosti, nego i u zajedničku nadu jedne bolje budućnosti, temeljene na vrijednostima pravednosti i mira”, te da ”svaki od tih naroda predstavlja dobro, potvrdu mnogovrsnog bogatstva što ga je Stvoritelj darovao čovjeku i cijelom čovječanstvu”, onda papa Ivan Pavao II. nije mogao učiniti ništa drugo već, kao Krist, biti nazočan među onima koji trpe i podnose kršenje ljudskih prava.

”U Bosni i Hercegovini zajedno žive južnoslavenski narodi, koje ujedinjuje podrijetlo, iako ih povijest dijeli. U ovome se glavnome gradu, na primjer, k nebu dižu katolička katedrala, pravoslavna katedrala, muslimanska džamija i židovska sinagoga. Ta četiri zdanja nisu samo mjesta u kojima oni koji vjeruju u jednoga Boga ispovijedaju svoju vjeru nego su također i vidljivo upozorenje na vrstu građanskoga društva kojega ljudi ovoga područja žele izgrađivati, a to je društvo mira…”

 

Da, to želim reći – Papa je bio istinski prijatelj Bosne i spomenik je u Sarajevu zaslužio, što se mene tiče, jer je govorio ovako: ”O, Gospodine, poruši barijere mržnje što dijele narode – otvori put slozi i miru” (navedeno djelo, str. 74).

 

Ili jer je govorio ovako: ”U Bosni i Hercegovini zajedno žive južnoslavenski narodi, koje ujedinjuje podrijetlo, iako ih povijest dijeli. U ovome se glavnome gradu, na primjer, k nebu dižu katolička katedrala, pravoslavna katedrala, muslimanska džamija i židovska sinagoga. Ta četiri zdanja nisu samo mjesta u kojima oni koji vjeruju u jednoga Boga ispovijedaju svoju vjeru nego su također i vidljivo upozorenje na vrstu građanskoga društva kojega ljudi ovoga područja žele izgrađivati, a to je društvo mira, čiji članovi priznaju Boga kao Gospodara i Oca sviju.

 

Napetosti koje mogu nastati među pojedincima i etničkim skupinama kao baština prošlosti i kao posljedica blizine i različitosti moraju u vjerskim vrijednostima naći ne samo razloge za trijeznost i razboritost, nego i razloge sporazumijevanja koje ima u vidu suradnju što izgrađuje.”

 

Već sam imao prigodu ustvrditi, i to danas ovdje ponavljam, da se Sarajevo, kao grad raskrižje napetosti među različitim kulturama, vjerama i narodima, može smatrati gradom koji je znak našega stoljeća. Naime, upravo je ovdje 1914. počeo Prvi svjetski rat, ovdje je snažno bjesnilo nasilje Drugoga svjetskog rata i ovdje su, napokon, u završnici stoljeća, ovdašnji stanovnici doživjeli beskrajne godine tjeskobe i straha usred razaranja i smrti.

 

Bosna i Hercegovina se napokon sada, nakon tolike patnje, zalaže za izgradnju mira. Nije to lak pothvat, kako je pokazalo iskustvo tijekom minulih mjeseci od okončanja sukoba do danas. Unatoč svemu, mir je, uz potporu međunarodne zajednice, ipak moguć, štoviše, mir je prijeko potreban…” (Iz govora članovima predsjedništva BiH u Sarajevu, 13. travnja 1997.).

 

Duboko sam uvjeren, naime znam, da ne bi moglo biti drugačije, da će u ovoj godini tako snažno obilježenoj atentatom u Sarajevu 1914., papa Franjo doći u Bosnu i Hercegovinu da i on kaže svoje, jer istinskih prijatelja ta zemlja ima mnogo.

 

”Mir vama” (Lk 24,26). Mir vama, muževi i žene Sarajeva! Mir vama, stanovnici Bosne i Hercegovine! Mir vama, braćo i sestre ove drage zemlje!

Filed Under: DEMOCROACIA Tagged With: Argentina, autograf.hr, BiH, Bosna, Democroacia, Drago Pilsel, Hrvatska, Ivan Pavao II, kolumna, Musliman, papa Benedikt XVI., papa Franjo, papa Ivan XXIII., rat, religija, Vatikan, Vinko Puljić, vjera

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Zagrebačka mjesta stradanja i otpora

    Zagrebačka mjesta stradanja i otpora

    nenad-jovanovic
  2. Povijesni kompromis

    Povijesni kompromis

    marinko-culic
  3. Aleksandar Vučić, najveći ikad

    Aleksandar Vučić, najveći ikad

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Baka bi rađe Vajzer

    Baka bi rađe Vajzer

    paulina-arbutina
  2. Povratak u budućnost

    Povratak u budućnost

    goran-gazdek
  3. Raste slatinski Srpski centar

    Raste slatinski Srpski centar

    goran-gazdek

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvoren natječaj za tip operacije 5.2.1. Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Otvoren natječaj za tip operacije 5.2.1. Obnova...

    19.04.2021.
  2. Prvi put s ćaćom u Glini

    Prvi put s ćaćom u Glini

    19.04.2021.
  3. Predstavljen Bulletin #20 SNV-a: Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2020.

    Predstavljen Bulletin #20 SNV-a: Historijski...

    19.04.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se