autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Promjena paradigmi: od geocentričnoga do evolucijskoga kozmosa

Autor: Jadranka Brnčić / 11.08.2019. Leave a Comment

Jadranka Brnčić

Jadranka Brnčić

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice).

Čovjek bi očekivao da će, u vremenu u kojem nam procesi globalizacije i napredak tehnologije u području komunikacija omogućuju da znamo kako postoje drugi i drukčiji ljudi od onih kakve poznajemo iz naše okoline, kršćanstvo prednjačiti u povezivanju ljudi. I zacijelo to ponegdje u svijetu i čini, što ne samo da jest bitno jedno krilo njegova poslanja, nego bi trebala biti i prirodna posljedica promjene svijesti koja nam se događa. [Read more…]

Filed Under: PARRHēSIA Tagged With: Aristotel, Darwin, Descartes, dualistički svijet, Ekologija, evolucijski kozmos, Galilej, geocentrični kozmos, heliocentrični kozmos, Jadranka Brnčić, kozmologija, Newton, paradigma, Parrhēsia

Promjena paradigmi: od geocentričnoga do evolucijskoga kozmosa

Autor: Jadranka Brnčić / 02.06.2019. Leave a Comment

Jadranka Brnčić

Jadranka Brnčić

Čovjek bi očekivao da će, u vremenu u kojem nam procesi globalizacije i napredak tehnologije u području komunikacija omogućuju da znamo kako postoje drugi i drukčiji ljudi od onih kakve poznajemo iz naše okoline, kršćanstvo prednjačiti u povezivanju ljudi. I zacijelo to ponegdje u svijetu i čini, što ne samo da jest bitno jedno krilo njegova poslanja, nego bi trebala biti i prirodna posljedica promjene svijesti koja nam se događa. [Read more…]

Filed Under: PARRHēSIA Tagged With: Aristotel, Darwin, Descartes, dualistički svijet, Ekologija, evolucijski kozmos, Galilej, geocentrični kozmos, heliocentrični kozmos, Jadranka Brnčić, kozmologija, Newton, paradigma, Parrhēsia

Gaudium et spes – pedeset godina poslije

Autor: Jadranka Brnčić / 25.10.2015. Leave a Comment

jadranka brncic 2Da postoje takozvane progresivne struje (kojima su radosti i nade, jednako kao i žalosti i patnje ljudi vlastita vremena važni) i konzervativne struje u Crkvi (kojima je važno jedino očuvanje koncepata vjerskih istina) poznato je barem još od objavljivanja spornih papinskih dokumenata: dokumenta pape Pija IX. Syllabus 1864. i enciklike pape Pavla VI. Humana vitae 1968. [Read more…]

Filed Under: PARRHēSIA Tagged With: autoritet, biskupi, Crkva, Drugi vatikanski koncil, Gaudium et spes, globalizacija, hermeneutika, Jadranka Brnčić, Kardinali, kolumna, koncervativna struja, papa Franjo, paradigma, Parrhēsia, pluralizam, progresivna struja, Rimska kurija, sinoda, teologija, žene

Promjena paradigme

Autor: Jadranka Brnčić / 08.03.2014. Leave a Comment

Priprave za opću skupštinu Biskupske sinode, koja će se pod nazivom ‘‘Pastoralni izazovi obitelji u kontekstu evangelizacije“ održati u Vatikanu od 5. do 19. listopada 2014. godine, u punom su jeku. Dana 21. veljače održana je prva Opća izvanredna skupština 2014., kojoj je bio zadatak analizirati svjedočanstva i prijedloge biskupâ i mjesnih crkava o tome kako bi se Evanđelje za obitelj uvjerljivo naviještalo i živjelo te precizirati status quaestionis za drugu Opću redovnu skupština koja će se održati 2015.

 

Na Prvoj izvanrednoj skupštini, na molbu pape Franje, riječ je pred 150 kardinala  uzeo kardinal Walter Kasper. Još od prvoga Angelusa17. ožujka 2013., kada je Papa kardinala nazvao ‘‘dobrim teologom“, bilo je očito da će kardinal Kasper postati Papinim teološkim glasnogovornikom.

 

Teologija kardinala Kaspera, od 2001. prefekta Kongregacije za jedinstvo kršćana, čini se,otvara prostor za dobru ravnotežu među tzv. progresivnim i konzervativnim strujama u Katoličkoj Crkvi (svojedobno je bio asistent kontraverznom teologu Hansu Küngu, ulazio je u polemike s kardinalom Josephom Ratzingerom o odnosu univerzalne i partikularne Crkve), a njegova posljednja knjiga  Misericordia. Concettofondamentaledelvangelo – Chiavedella vita cristiana (Queriniana, Rim 2013), upravo je sukus teologije i pastorala samoga pape Franje.

Otvaranje prostora za otvoren govor mnogi kršćani koji se još nadaju da je u Crkvi  moguća obnova žive vjere, doživljuju kao radosnu vijest. No, svećenici i biskupi crkvenoga vodstva u tzv. konzervativnim sredinama kao što je naša pribojavaju se ma kakve promjene koja bi mogla dovesti u pitanje njihov prestiž, moć i poziciju moralnoga arbitra te pružaju stanovit otpor čak i Papinim inicijativama. No, neće se još dugo moći praviti da se nisu dogodile

 

Oko ankete upućene mjesnim crkvama o pitanjima bračnog i seksualnoga morala kao dijela samih priprava za Biskupsku sinodu o obitelji puno se spekuliralo i u medijima i po kuloarima jer je po prvi puta omogućeno da se javno obznani neslaganje crkvene prakse i teorije. Već je i to samo po sebi revolucionarno za Crkvu koja uglavnom čuva privid isključive čuvarice i tumačiteljice Svetoga pisma, tradicije i morala, a kršćane koji po svojoj savjesti ne pristaju na taj privid naprosto marginalizira.

 

Otvaranje prostora za otvoren govor mnogi kršćani koji se još nadaju da je u Crkvi  moguća obnova žive vjere, doživljuju kao radosnu vijest. No, svećenici i biskupi crkvenoga vodstva u tzv. konzervativnim sredinama kao što je naša pribojavaju se ma kakve promjene koja bi mogla dovesti u pitanje njihov prestiž, moć i poziciju moralnoga arbitra te pružaju stanovit otpor čak i Papinim inicijativama. No, neće se još dugo moći praviti da se nisu dogodile.

 

Premda se Opća izvanredna skupština trebala održati u tajnosti, talijanski tjednik Il Foglio objavio je 1. ožujka cijeli dvosatni govor kardinala Kaspera pod naslovom ‘‘Biblija, eros i obitelj“. U posljednjem dijelu toga govora naglasak je stavljen na situaciju osoba koje nisu dobile crkvenu rastavu braka a u novom su, civilnom braku. Njima je, naime, sve dosad bio zabranjen pristup euharistiji, što znači odricalo im se pravo na punu pripadnost crkvenoj zajednici. Drugim riječima osuđivalo ih se i kažnjavalo za ‘‘grijeh“.

 

Općepoznato je da Crkva zapravo ne priznaje civilne brakove kao legitimne. Štoviše, seksualni život supružnika smatra grijehom protiv Šeste Božje zapovijedi. Potom, vrlo teško dopušta crkvenu rastavu braka, ‘‘od Boga ustanovljene“ institucije,  bez obzira u kakvom paklu živjeli supružnici. Štoviše, suprugama izvrgnutima svakodnevnom nasilju svjetovat će da ‘‘prihvate Isusuv križ“. A kadikad, posebice revni kršćani, poput neokatekumena, tjeraju ljude iz bračnih zajednica s djecom da se vrate osobama s kojima su bili prethodno sklopili crkveni brak, pa čak i ako su i te osobe u novom braku i imaju djecu.

Kardinal Kasper predlaže pet uvjeta pod kojima bi se moglo rastavljenima pa ponovno vjenčanima dopustiti pristup euharistiji te otvara pitanje pastorala koje ne mora nužno značiti inzistiranje na uzdržavanju od spolnog života u novom braku. Kardinal precizira kako ‘‘samo postavlja pitanja, a kako je zadaća Sinode da, u suglasnosti s Papom, ponudi odgovore“

 

Ipak, crkveno vodstvo kadikad dopušta rastavu, ali često s apsurdnim argumentima: poznat je, primjerice, slučaj Josepha i Sheile Kennedy – nakon dvanaest godina braka u kojem su rođena dvojica sinova rastava je, na Josephov zahtjev, odobrena s obrazloženjem da – ‘‘brak nije konzumiran“.

 

Međutim, manje smo svjesni da i institucija crkvenoga braka ima svoju teološku i juridičku povijest izloženu promjenjivim kulturološkim i sociološkim paradigmama. One se u danom povijesnom trenutku čine apsolutnim zakonom, a tijekom vremena uče nas što je prolazno (oblici institucija), a što temeljno (sadržaj onoga čemu institucija daje oblik).

 

Još u četvrtom stoljeću brak nije smatran sakramentom. Ili preciznije: sakramentom je smatran svaki dodir s božanskim, mjesto susreta sa svetim, ne samo u liturgiji i molitvi, nego u svakom doživljaju ljepote, koje je već po sebi simbolički vez kakvom nije potrebna izvanjska forma. Augustin govoraše kako je čitav svemir simfonija simbola, a svaki dodir s ljepotom te simfonije sakrament. Te sakramente darivamo jedni drugima, cijeli svemir razumijevajući kao sakrament samoga Boga.

 

Brak je sakrament intimnosti dvoje ljudi u uzajamnom sebedarju, a institucija braka pomirenje napetosti između ljubavi i volje za vjernošću. Međutim,  plodonosna napetost izvrgnuta je opasnosti čim brak biva zakonski i moralistički institucionaliziran, izuzev iz praktičkih razloga. Time se brak stavlja u položaj da ga može osuditi njegova vlastita struktura. Čovjek stvara institucije da bi se zaštitio, a onda mu one, čini se, kada ih koristi ma koja ljudska ambicija, vraćaju protuudarcima, razarajući iznutra ono što se htjelo zaštititi: brakom intimnost, Crkvom vjeru. Srećom, te vrijednosti opstaju i u institucijama i izvan njih, ali je njihova povijest – povijest samih nevolja.

Izlažući taj poziv, kardinal Kasper služi se hermeneutičkom metodom kakvu poznajemo iz zasjedanja Drugoga vatikanskog koncila, no njegovu najavu promjene paradigme kardinali nisu jednodušno prihvatili. Polazeći od paradoksa da ono što bi bračnim partnerima i obiteljima trebalo biti izvor svjetla i snage te prostor milosti, postaje utegom i ‘‘juridičkim kodom“, kardinal Kasper zaključuje kako ‘‘nauk Crkve nije voda stajačica, nego bujica što teče iz izvora Evanđelja“

 

Promjena paradigmi koja se upravo događa u Crkvi, ne tiče se, dakako, crkvenoga nauka, nego načina na koji ga razumijemo. Ne tiče se temelja crkvene i vjerničke prakse, nego načina na koji se ta praksa živi te načina na koji se promatraju oni koji ju iz ovih ili onih razloga ne žive.

 

Još donedavno, jaz između nauka Crkve o braku i obitelji te življena uvjerenja mnogih kršćana, smatrao se anomalijom, znakom krize morala uzrokovane utjecajem sekularističkih svjetonazora te je pastoral Crkve bio usmjeren prokazivanja tih utjecaja i načinima nepodlijeganja. Kardinal Kasper, međutim, poziva Crkvu da se čuva ‘‘irealne, romantične slike predodžbe o braku“.

 

Još donedavna su osobe u civilnom braku, pogotovu ako su prethodno razvrgle crkveno sklopljeni brak ne dobivši i rastavu braka, bivale marginalizirane ne samo uskratom euharistijskog, nego kadikad i ljudskog zajedništva ‘‘moralno besprijekornih“ u Crkvi. Nije tek svijet polje prekriveno ranjenicima, nego je i Crkva bolnica u kojoj trebaju biti liječi ranjenici kojima je ona sama nanijela rane. Promjena paradigme je, kako to jasno kaže kardinal Kasper, u sljedećem: ‘‘Moramo, poput dobrog Samaritanca, promotriti situaciju pogledom onoga tko trpi“. Ili kako je papa Franjo u jednoj od svojih propovijedi u kapeli sv. Marte pozvao svećenike: “Čuvajte se kauzistike i ne osuđujte one koji nisu uspjeli u braku“.

 

Kardinal Kasper predlaže pet uvjeta pod kojima bi se moglo rastavljenima pa ponovno vjenčanima dopustiti pristup euharistiji te otvara pitanje pastorala koje ne mora nužno značiti inzistiranje na uzdržavanju od spolnog života u novom braku. Kardinal precizira kako ‘‘samo postavlja pitanja, a kako je zadaća Sinode da, u suglasnosti s Papom, ponudi odgovore“.  Promjena paradigme jest: postavljati pitanja umjesto nuditi gotove odgovore ili zahtijevati da ih se sluša bez postavljenih pitanja. Apsurdni zahtjevi prema dugovima iz prošlosti su odmijenjeni pozivom na ispunjene živote u sadašnjosti.

 

Izlažući taj poziv, kardinal Kasper služi se hermeneutičkom metodom kakvu poznajemo iz zasjedanja Drugoga vatikanskog koncila, no njegovu najavu promjene paradigme kardinali nisu jednodušno prihvatili. Polazeći od paradoksa da ono što bi bračnim partnerima i obiteljima trebalo biti izvor svjetla i snage te prostor milosti, postaje utegom i ‘‘juridičkim kodom“, kardinal Kasper zaključuje kako ‘‘nauk Crkve nije voda stajačica, nego bujica što teče iz izvora Evanđelja“.

Filed Under: PARRHēSIA Tagged With: autograf.hr, Biskupska sinoda, brak, Crkva, Evanđelje, Hans Küng, Jadranka Brnčić, Joseph Ratzinger, Kardinal Kasper, kolumna, Koncil, papa Franjo, paradigma, Parrhēsia, teologija, Vatikan, vjera

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT