autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • Beležnica
    • Beo dijagnoze
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: Multiplex
    • DEMOCROACIA
    • GLOBALNI KAOS
    • IMAM PRAVO
    • Impresije i varijacije
    • Istočno od raja
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • Iz zemlje snova
    • KONTRAPUNKT
    • Kozmopoliteia
    • Ljubljanski zvon
    • Ljuta paprika
    • MAŠKARADA
    • Millenium
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (Ne)mirna Bosna
    • Nije da nije
    • Od knjige do knjige
    • Odjeci vladanja
    • Oklop od papira
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • Pisma s Trećića
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • Polupjesnik il bolesnik
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • Produžeci
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • Romanin peterac
    • RUBNI ZAPISI
    • Ruta Borisa Perića
    • SLOBODNI ZIDAR
    • Subotom uz kavu
    • Terra Sexualis
    • Under cover
    • Uvik kontra
    • Vita Croativa
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • Zimsko ljetovanje
    • RUBNI ZAPISI
  • OSVRT DANA
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • Zimin noćni izbor
    • Ruta Borisa Perića
    • Ex libris D. Pilsel
    • Književni ogledi
    • CSI: Multiplex
    • CSI Vladimira C. Severa
    • Istočno od raja
    • Bez riječi
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • Abrahamova djeca
  • Feljton
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • POROK PRAVDE <br> Josip Kregar
    POROK PRAVDE
    Josip Kregar
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Časopis 15 dana: Posveta Predragu Luciću – od korica do korica

Autor: Svjetlana Hribar / 24.02.2019. Leave a Comment

Svjetlana Hribar

Svjetlana Hribar

Posljednji (dvo)broj ilustriranog časopisa za umjetnost i kulturu – 15 dana br. 5-6 – objavljen u 2018. godini posvećen je u cijelosti Predragu Luciću (Split, 1964.-2018.). [Read more…]

Filed Under: IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE) Tagged With: Ahmed Burić, Alem Ćurin, Belaj Band, Beograd, Bertolt Brecht, Biblioteka Feral Tribune, Boris Dežulović, Boris Pavelić, Bruno Kragić, Corto Maltese, Damir Šodan, Danica ilirska, Danilo Kiš, Drniš, Feral, Isaiah Berlin, Ivan Slamnig, Karl Popper, Kruno Lokotar, Miljenko Jergović, Muharem Bazdulj, Predrag Lucić, Prometej, Pula, Rijeka, Sinan Gudžević, Slobodna Dalmacija, Sofoklo, Split, Thompson, Tomislav Brlek, Tomislav Marković, Viktor Ivančić, Zagreb

Slobodan Šnajder: ”Lako podnosimo nesreću drugoga”

Autor: Sandra Sabovljev / 05.12.2016. Leave a Comment

Slobodan Šnajder

Slobodan Šnajder

U samo dva mjeseca poznati dramatičar i publicist, dugogodišnji autor novolistovske kolumne ”Opasne veze” Slobodan Šnajder dobio je pet iznimno značajnih književnih nagrada koje nose imena velikana ovih prostora – Meše Selimovića, Mirka Kovača, Petra Kočića, Radomira Konstantinovića i jedinu domovinsku – Tportalovu. [Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: Berlin, Hrvatski Faust, Jergović, Obuljen Koržinek, Prometej, roman, Sandra Sabovljev, Shaftesbury, Slobodan Šnajder, Vera Kempf, Vijenac, Zagreb, Zarez, Zlatko Kramarić

Profesore Raguž: I mi žene smo nasljednice Kristove!

Autor: Lana Bobić / 16.08.2016. Leave a Comment

Lana Bobić

Lana Bobić

U svom osvrtu (u Glasu koncila) doktor Ivica Raguž primjećuje kako će njegov tekst izazvati podsmijeh mnogih ljudi.

Ne, doktore Raguž, to što ste naveli u vašem tekstu Marijina poslušnost i žene danas neće izazvati podsmjeh, već sablazan. Sablazan, nevjericu i duboku tugu da jedan visoko obrazovan teolog, dekan KBF-a (u Đakovu) proizvoljno tumači biblijske tekstove i izvrće kršćanski nauk, iznoseći “istinitosti biblijske, kršćanske slike o ženi“ [Read more…]

Filed Under: OSVRT DANA Tagged With: Adam, Augustin, autograf, Bog, Concillium, Crkva, Elizabeth Ann Johnson, Gaudium et spes, Glas Koncila, Isus Krist, Ivica Raguž, Jadranka Brnčić, James Barr, KBF, Lana Bobić, Maria Shüssler Fiorenza, Marija, Matija Vlačić-Ilirik, Origen, Pacem in terris, Prometej, Zagreb, žene

Čovjek koji je pao na Mars

Autor: Vladimir Cvetković Sever / 01.10.2015. Leave a Comment

Ako postoji jedan suvremeni američki blockbuster s kojim "Marsovac", četvrti znanstvenofantastični film Ridleyja Scotta, dijeli dramaturšku DNK, onda je to onaj kojega eksplicitno navodi u svojoj završnici: "Iron Man"

Ako postoji jedan suvremeni američki blockbuster s kojim “Marsovac”, četvrti znanstvenofantastični film Ridleyja Scotta, dijeli dramaturšku DNK, onda je to onaj kojega eksplicitno navodi u svojoj završnici: “Iron Man”

U osvit suvremenog blockbustera, tamo negdje potkraj sedamdesetih, postojala je upadljiva opreka između individualističkog, suštinski filozofskog pristupa žanru znanstvene fantastike kakav su utjelovljivali 2001.: Odiseja u svemiru Stanleyja Kubricka ili Čovjek koji je pao na Zemlju Nicolasa Roega, te populističkog, temeljno pripovjednog pristupa mladoturaka poput Georgea Lucasa u Ratovima zvijezda i Stevena Spielberga u Bliskim susretima treće vrste. [Read more…]

Filed Under: CSI: Multiplex Tagged With: Alien, Andy Weir, CSI: Multiplex, Drew Goddard, Mark Watney, Mars, marsovac, Matt Damon, NASA, Prometej, Ridley Scott, Svemir, Vladimir C. Sever, vođa, život, znanstvena fantastika

Zašto je odumrla SFRJ (3)

Autor: Dejan Jović / 09.12.2014. Leave a Comment

Ništa u politici i povijesti nije neizbježno. Politika je iznimno subjektivizirana djelatnost, a ne neka mehanička refleksija nepromjenjivih socijalnih struktura. O relevantnim političkim akterima i kontekstu u kome djeluju ovisi kojim će smjerom krenuti: prema integraciji ili dezintegraciji. U socijalističkim je sistemima politička elita imala mogućnosti brod usmjeriti prema drugoj luci, ne prema onoj za koju se, u krajnjoj liniji, odlučila: znajući ili ne znajući što je u toj luci očekuje. [Read more…]

Filed Under: Feljton Tagged With: autograf.hr, centralizam, Dejan Jović, država, etatizam, feljton, Hrvatska, ideologija, izdvač, Jugoslavija, Kardelj, knjiga, komunizam, nacionalizam, pisac, politika, Prometej, SFRJ, SKJ, socijalizam, unitarizam, Zagreb

Zašto je odumrla SFRJ (2)

Autor: Dejan Jović / 02.12.2014. Leave a Comment

Bez obzira koliko uzimala u obzir realnosti, u samoj biti djelovanja marksistički-vodjene politike jest ideja da je realnost/sadašnjost neprijatelj progresa i budućnosti.

Realnost nije tu da je se utemelji i učvrsti (kao što bi htjeli konzervativci), nego da je se mijenja. Smisao nije da se svijet (samo) interpretira, nego da ga se (prije svega) izmijeni. Te su temeljne Marxove misli bile neizostavan dio i jugoslavenske političke retorike, a potom i akcije. [Read more…]

Filed Under: Feljton Tagged With: autograf.hr, centralizam, Dejan Jović, država, etatizam, feljton, Hrvatska, ideologija, izdvač, Jugoslavija, Kardelj, knjiga, komunizam, nacionalizam, pisac, politika, Prometej, SFRJ, SKJ, socijalizam, unitarizam, Zagreb

Zašto je odumrla SFRJ (1)

Autor: Dejan Jović / 25.11.2014. Leave a Comment

Raspad socijalističke Jugoslavije rezultat je više faktora, ne samo jednog. Glavni faktor, tvrdi se u mojoj knjizi “Jugoslavija, država koja je odumrla”, Prometej, Zagreb, 2003., jest raspad ideološkog konsenzusa unutar jugoslavenske političke elite, do kojeg je došlo u postupnom i relativno dugotrajnom procesu koji je prethodio samom raspadu državnih institucija. U toj sam knjizi analizirao nastanak (1967-1974), primjenu, krizu i raspad četvrtog konstitutivnog koncepta jugoslavenske države (1974-1990). [Read more…]

Filed Under: Feljton Tagged With: autograf.hr, centralizam, Dejan Jović, država, etatizam, feljton, Hrvatska, ideologija, izdvač, Jugoslavija, Kardelj, knjiga, komunizam, nacionalizam, pisac, politika, Prometej, SFRJ, SKJ, socijalizam, unitarizam, Zagreb

“Savjetnik” za očuđivanje i odrubljivanje

Autor: Vladimir Cvetković Sever / 24.11.2013. Leave a Comment

Prije godinu i pol dana Ridley Scott vratio se znanstvenoj fantastici nakon tri desetljeća izbivanja – i počastio nas Prometejem. Dojmljiva vizualizacija i naslijeđena dobra volja pomogle su filmu da postane financijski hit, ali nisu mogle prikriti uočljiv izostanak pojma o priči koja bi se njime htjela ispričati. Prometej je bio krasno upakirana poklon-kutija, iznutra prazna.

 

Možda se Scott time konačno prokazao kao neautorski redatelj, puki tvorac uprizorenja presudno ovisnih o lucidnosti scenarista. Ipak, zasluženu naklonost studija Fox upotrijebio je potom kako bi svoje vještine stavio u službu jednoga od najzahtjevnijih scenarija zadnjih godina – Savjetnika, prvoga djela Cormaca McCarthyja napisanoga izravno za prenošenje u filmski medij. Uvelike podredivši svoje vještine pripovjednoj ambiciji velikana američke proze, Scott je povukao možda najpošteniji potez koji ugledan filmaš spornog autorstva u Hollywoodu uopće može povući.

 

Savjetnika je stoga nužno shvaćati i kao dio McCarthyjeva opusa, djelo južnjačke, duboko pesimistične gotike čiji se pravi autor odriče svakog pretendiranja na melodramu – to vezivno tkivo uobičajenoga holivudskog pripovijedanja – te poduzima aktivne korake na štetu lakog razumijevanja inače dojmljive radnje koju iznosi. Savjetnik je filmski ekvivalent sadržajno teške knjige čiji se ulomci višekratno iščitavaju i tjeraju na razmišljanje. Samo, budući da u kinu nema daljinskog upravljača s tipkom za premotavanje, a svi zajedno ionako imamo naviku filmove doživljavati pasivno, Savjetnik prolazi kroz multiplekse razmjerno nezapaženo, ne izazivajući filmofilsku gorljivost na kakvu bi inače imao potpuno pravo. Nisu više šezdesete.

Uvelike podredivši svoje vještine pripovjednoj ambiciji velikana američke proze, Scott je povukao možda najpošteniji potez koji ugledan filmaš spornog autorstva u Hollywoodu uopće može povući

 

Tematski, ovo je dosad najozbiljniji pogled američke kinematografije na stvarnost što vrije odmah južno od granice s Meksikom – na kartele koji upravljaju gradovima kakav je Ciudad Juárez, ”najnasilnije područje svijeta izvan proglašenih ratnih zona”, kako to ljubazno opisuje Wikipedija. Otmice, sakaćenja, odrubljivanja glava i ine nepojmljive brutalnosti svakidašnjica su u tom dijelu ekonomije Juáreza, gdje ljudski život vrijedi tek onoliko koliko može pridonijeti trgovanju drogom.

 

Tom se tematikom lani pozabavio Oliver Stone u Divljacima, ali na taj su film pogubno utjecali disparatni odnosi njegove socijalne osviještenosti i sklonosti agresivnom pripovijedanju prema donekle drugačijim ciljevima tekstualnog predloška, romana Dona Winslowa. U Savjetniku na svu sreću takva nesklada nema.

 

”Savjetnik” iz naslova filma – američki pravni savjetnik, odvjetnik dovoljno lošega imovinskog statusa da i dalje po službenoj dužnosti zastupa stranke odlukom suda – odlučuje ući u jednokratno poslovanje s kartelima, financirati isporuku droge iz Juáreza u SAD kako bi se domogao lake zarade. Novac mu, naime, treba za kupnju više milijuna vrijednog dijamanta za zaručnički prsten kojim će zaprositi voljenu ženu.

 

Stisnimo pauzu na tom virtualnom daljinskom upravljaču za kino. Motivacija glavnog lika možda je najslabija točka Savjetnika: dok je za radnju nužno da glavni lik bude materijalist sa skupim autom koji se napokon zaljubio i želi to iskazati dovoljno skupim poklonom, scenarij traži i da on bude slijep od najromantičnije moguće ljubavi – što su donekle nepomirljive karakterne osobine s kojima čak ni golem trud Michaela Fassbendera ne uspijeva uvijek izaći na kraj. Barem Scott od samog početka ne taji kamo će voditi te likove: kad ih upoznajemo, oni vode ljubav ispod bijele plahte koja jasno asocira na mrtvački pokrov, a kamera se pod nju zavlači tek kad Savjetnik kaže da će ga odatle morati iznijeti na nosilima.

Savjetnik će frustrirati gledatelja koji očekuje proaktivno ponašanje od naslovnog lika, ali i zaintrigirati svakoga tko prihvati njegovu pasivnost kao zadanost radnje i krene dobro slušati sve što ostali likovi govore

 

Kao i uvijek kod McCarthyja, iskrena ljubav nosi najpogubnije moguće posljedice. Savjetnik ide čak dotle da svome naslovnom liku oduzima status protagonista: čim se odluči upetljati u posao s drogom, on postaje pijun u mnogo složenijoj partiji šaha. Njegov pomagač Reiner ne prolazi mnogo bolje, jer premda je iz iskustva naučio ne presezati u ambiciji prema kartelima, ne vidi da je svojom vezom s ambicioznom Malkinom dopustio uvođenje remetilačkog faktora u posao.

 

A Malkinina je strategija višeslojna: kad mislimo da je njoj stalo tek do onih nekoliko Savjetnikovih milijuna s početka priče, otkrivamo da je sposobna posegnuti i za desecima milijuna vrijednom pošiljkom oko koje se zaplet vrti – a potom i da je njezin stvarni plijen još za cijeli red veličine veći. McCarthy i Scott ne zamaraju se točnim iznosima u svemu tome: ne zamaraju se previše čak ni cijelom pričom o načinu na koji se iz poslovanja s kartelima može oteti golem novac a da pritom karteli ostanu neoštećeni i zadovoljni. Dojmljiva je to radnja, zapravo, i izravno predočena vjerojatno bi oduševila poklonike trilera. Ali ispripovijedana je posve eliptično.

 

Cilj autorskog dvojca koji stoji iza Savjetnika nije sama radnja, nego refleksije njihovih likova na nju. Osim Savjetnika i njegove voljene Laure, svi oni iznose duge, rječite traktate u kojima u isti mah obrazlažu sami sebe i lažu samima sebi više nego što manipuliraju drugima.

 

Tako oblikovan, film posjeduje začuđujuće hipnotičnu snagu: nitko osim središnjega ljubavnog para tu nije ni glup ni slijep za okolnosti u kojima se nalazi, a ipak ne može učiniti ništa da promijeni slijed zbivanja kojemu je pridonio. Savjetnik će frustrirati gledatelja koji očekuje proaktivno ponašanje od naslovnog lika, ali i zaintrigirati svakoga tko prihvati njegovu pasivnost kao zadanost radnje i krene dobro slušati sve što ostali likovi govore – i prešućuju.

 U strukturi filma nerazmjerno veliko breme odgovornosti počiva na glumačkom ansamblu – a premda su muški likovi listom izvanredno odglumljeni, s glumicama je Scott imao manje sreće

 

Scott velikim dijelom trajanja filma pušta svoj ansambl i McCarthyjev dijalog potpuno u prvi plan, ali dopušta si dvije sekvence u kojima mu režija i montaža tvore bravurozne pandane gotovo posve izostavljenom dijalogu. U takvoj strukturi filma nerazmjerno veliko breme odgovornosti počiva na glumačkom ansamblu – a premda su muški likovi listom izvanredno odglumljeni, s glumicama je Scott imao manje sreće. Penélope Cruz kao Laura gotovo i nema lik, tek skup naivnih karakternih osobina, nedovoljno uvjerljivih u ženi njezinih godina. S druge strane, Cameron Diaz jedva uspijeva ostaviti dojam vrhunske predatorice i manipulatorice koji scenarij od nje traži – koliko god joj se Scott trudio pomoći kostimima i tetovažama.

 

Ne mogu se oteti dojmu da bi glumica malo jačega kalibra pružila Savjetniku upravo to čvrsto žensko uporište oko kojega bi svi ostali djelići slagalice mnogo čvršće sjeli na mjesto: Charlize Theron, recimo, barem u ime isprike za trud ulupan u Prometeja.

 

Ipak, bez obzira na Cameron Diaz, Savjetnik je jedan od najsloženijih i najzanimljivijih filmova godine, kao i dosad najozbiljniji pogled Hollywooda na realnost vlastitog divljeg Juga. Ujedno je riječ i o jednom od najboljih filmova u karijeri Ridleyja Scotta, možda upravo zato što to nije samo njegov autorski film. A sve će to vjerojatno postati jasno tek kad ga se bude moglo gledati u manjim dozama, s pravim daljinskim upravljačem u ruci.

Filed Under: CSI: Multiplex Tagged With: Cameron Diaz, Cormac McCarthyj, Hollywood, Laura, Penélope Cruz, Prometej, Ridley Scott, Savjetnik, Vladimir C. Sever

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Upečatljiva Kuzmičeva dijagnoza duha vremena

Upečatljiva Kuzmičeva dijagnoza duha vremena

Piše: Jaroslav Pecnik

SCRIPTA MANENT

Fima

...

Herkul

...

533 dana

...

Neka bude inovacija

...

Krvnikov prijelaz

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Naci-židovi

    Naci-židovi

    marinko-culic
  2. Kritika čistog vakuuma

    Kritika čistog vakuuma

    viktor-ivancic
  3. Samoubojstvo s leđa

    Samoubojstvo s leđa

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Kampanja ”Da se bolje razumjemo”

    Kampanja ”Da se bolje razumjemo”

    04.12.2019.
  2. Politička akademija SNV-a

    Politička akademija SNV-a

    04.12.2019.
  3. Zakon o hrvatskom državljanstvu. Važno!

    Zakon o hrvatskom državljanstvu. Važno!

    04.12.2019.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Antifašistička liga RH

  1. 9.11.2019. Skup sjećanja na Kristalnu noć

    9.11.2019. Skup sjećanja na Kristalnu noć

    31.10.2019.
  2. Antifašistička liga piše Dragi Prgometu u vezi spornog spomenika

    Antifašistička liga piše Dragi Prgometu u vezi...

    16.07.2019.
  3. Povodom Dana antifašističke borbe u RH: Fašizam i dalje prijeti

    Povodom Dana antifašističke borbe u RH: Fašizam i...

    22.06.2019.

Antifašistička liga RH | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE

potpori redakcija : Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2019 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se