Zabrana ”svakog nastupanja u medijima, kako na radiju i televiziji, tako i u tisku i na internetu” ostala je samo tragikomično svjedočanstvo groteskne zaostalosti u vremenu. Bojić je nastavio, više i artikuliranije nego ikad, sa svojim javnim nastupima i s pregnantnom kritičkom esejistikom. [Read more…]
Zašto ne bismo trebali pokušavati biti sretni
Foto: Prometej
Ko ne želi da bude sretan? Najzad, mogli biste pomisliti kako je sreća najvažnija – ona je razlog za sve što radimo. Ova ideja vodi porijeklo još od klasične antike.
Prema antičkom grčkom filozofu Aristotelu, šta god nastojimo postići u životu – “čast, zadovoljstvo, razum, i sve ostale vrline” – nastojimo postići “zbog sreće” jer je sreća “krajnji cilj svakog djelovanja”. Oko ovog sveobuhvatnog cilja izgradili smo industriju vrijednu više milijardi dolara koja se zove samopomoć (eng. self-help). [Read more…]
Vukovar: spomenik mrtvom gradu u prirodnoj veličini
Boris Dežulović
(Opaska uredništva: Digla se velika galama na Borisa Dežulovića zbog kolumne na portalu N1 TV ”J*bo vas Vukovar”. Objavljujemo ponovno tekst, slične tematike, za koji je Boris Dežulović dobio Europsku novinarsku nagradu u kategoriji najboljih komentara. Tekst je izvorno objavljen u tjedniku Globus 19.11.2013.).
U ono vrijeme, prije dvadesetak godina, među profesionalnim narikačama nad mrtvim tijelom ubijenoga Vukovara neobično je popularna bila zamisao da se njegove ruševine sačuvaju za buduće naraštaje, kao grad-muzej ili memorijalni park. Ukratko, da se Vukovar uredi kao vlastiti spomenik. [Read more…]
Pravne aporije negacionizma
Davor Trlin
O značenju genocida
Genocid je oblik negacije prava na život kolektiviteta. Masivno ili selektivno uništenje stanovnika jednog grada, regije ili države bilo je prisutno još u antici, srednjem vijeku i modernim vremenima. Lista mogućih istorijskih i kontroverznih genocida je velika (ovdje, primjera radi, navodimo: Opsada i osvajanje Jeruzalema kroz Prvi krstaški/križarski pohod (1099), Džingis-kan i Mongolska osvajanja (1190—1400), osvajanje Amerike od španskih konkvistadora (poslije 1492), deportacija Armenaca koje je provela Otomanska imperija (1915—1916), Zločini u NDH (1941—1945), sedam naroda Kavkaza koje je u Drugom svjetskom ratu na Sibir protjerao Staljin (1943—1944)… Prošli vijek je bio vijek utvrđenih (“sudski potvrđenih”) i mogućih (bez sudskog epiloga, ali koji provejavaju kroz normativne akte države uz ostvarenje u stvarnosti) genocida. Kao primjeri država u kojima je izveden genocid u ovom vijeku mogu se uzeti Darfur (2003—2008) i Myanmar (2016—danas). [Read more…]
Đorđe Balašević, pjesnik propalih godina
Đorđe Balašević
Svi smo mi žrtve društva u kome živimo, bili toga svjesni ili ne. Htjeli to ili ne, društvom smo obilježeni. Društvo utječe na naš način života, razmišljanja, razgovore, prilike, probleme, sve, pa i umjetnost. A društvo u kome je živio Đorđe Balašević bilo je gotovo pa neopisivo. [Read more…]
Zapravo, što je to fašizam i tko je fašist?
Franjo Šarčević
U 21 lekciji za 21. vek Juval Noa Harari napisao je da se pojam fašist “našao u opasnosti da se degeneriše u opštu uvredu za svaku priliku”. U postdejtonskoj Bosni i Hercegovini taj pojam već se degenerirao u opću uvredu za svaku priliku. [Read more…]
Pas de deux vjere i politike
Ivan Lovrenović
Bosna i Hercegovina, s oba svoja entiteta, nominalno je laička država, u kojoj je vjerskim zajednicama otvoren prostor društvenoga djelovanja iz kojega su u komunizmu bile protjerane, a uskraćeno im je bavljenje državnopolitičkim poslovima. Obje strane, i političke strukture i vjerske zajednice, na riječima se zaklinju u privrženost temeljnom postulatu evropske demokracije, odvojenosti ”crkve” od države. [Read more…]
Protuhe naprave sebi dobar posao od “ljubavi prema Bosni”
Franjo Šarčević
Bosna i Hercegovina (skraćeno BiH) prostire se na 51,129 kvadratnih kilometara zapadnog dijela Balkanskog poluotoka (koji zapravo nije poluotok, ali se tako zove). Površinom je 1.67 puta veća od Belgije, oko 2.5 puta veća od Izraela i skoro 5 puta veća od Libanona. Od Alžira je manja 46.5 puta, a od Kine skoro 188 puta. [Read more…]
Hannah Arendt: ”Ljudi u mračnim vremenima”
Hannah Arendt
Zbirku eseja ”Ljudi u mračnim vremenima” Hannah Arendt, jedna od najvažnijih političkih filozofkinja 20. stoljeća, autorica brojnih knjiga koje su izvršile trajan utjecaj na političku teoriju, objavila je 1968. godine, nakon što su objavljeni neki od njenih najznačajnijih naslova. Prisjetimo se, zakratko, prije samoga osvrta na ovu iznimnu knjigu, koju je nedavno, u prijevodu Srđana Dvornika, objavio zagrebački TIM press, najvažnijih činjenica iz biobibliografije velike američko-njemačke filozofkinje. [Read more…]
Nemoguće je čitati fra Luku Markešića, a ne zavoljeti Bosnu
fra Luka Markešić
Jedna od posljednjih ikona franjevačke provincije Bosne Srebrene, koja je ujedno i odražavala onaj nekadašnji ustrajni, prkosni i slobodarski duh same provincije, bio je fra Luka Markešić (1937-2014). Budući da je o njemu biografski već pisano na portalu Prometej, kao i na mnogim drugim mjestima, ovaj tekst je pak zamišljen kao prilog retrospektivi mjesečnika Svjetlo riječi koji pažnju želi staviti na Markešićeve članke objavljene u ratnome razdoblju u sekciji ”Ja ovako”. Prije toga, treba postaviti pitanje zašto su Markešićevi tekstovi objavljeni u ratnome Svjetlu riječi još uvijek relevantni i zašto ih trebamo čitati danas? [Read more…]