Na pitanje novinara Indexa da u vještačenju možda nije bilo sprege udruženog kriminala i korupcije, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić odgovara: “Sve je moguće, samo se ona ne može tu shvaćati malom i nemoćnom ženicom. Ona je vjerojatno najmoćnija u Hrvatskoj, i zato što je jako popularna i zašto što je imućna. Ja bih tu bio jako oprezan.” Ona je, upamtimo, Severina. [Read more…]
U ime naroda / Anatomija jedne otmice
O Severininom se desetogodišnjem procesu u kojem joj svako toliko oduzmu dijete zna više-manje sve. ”Bakreni”, pokazao se kraljem parničnih postupaka. Mira ne da niti svome sinu niti bivšoj partnerici. Toliko je fokusiran na ženu koja ga neće pa neće da se dao u šarmiranje njezinog bivšeg. Nakon što ga je osvojio pa onako raznježenog i razgaćenog slikao dodatno se motivirao. Jer, u sve do jednom kutu u kojem iskrsne nešto što ima veze sa Severinom čuči barem jedan krak ”bakrene” hobotnice. Spreman da se zalijepi i ne pušta. [Read more…]
Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje
Začuđujuće je kako se malo promijenilo u dužnosničkim glavama od ”Šestojanuarske diktature kralja Karađorđevića” do danas.
Primjerice, 14. listopada 1931. godine u izvještaju Kr. odjeljka za državnu zaštitu navodi se: ”Potrebno bi bilo skrenuti pažnju našemu Novinarskom udruženju da članovi istoga u buduće ne donašaju ovakovih i sličnih izvještaja koji se onda u novinama zloupotrebljavaju” (izvor: HDA, dokument u digitalnom obliku dostupan: publikacija Režimsko novinarstvo, NBN: urn:nbn:hr:238:681664 – ISBN 9789535846758). [Read more…]
Učinkovitim kaznama do povjerenja građana i vladavine prava
Predsjednik Vrhovnog suda, mr. sc. Radovan Dobronić je u svom Izvješću o stanju sudbene vlasti za 2021. godinu, odnosno u Dodatku Izvješća – Analiza stanja i prijedlozi za poboljšanje rada, koji svakako u cijelosti valja pročitati (str. 129-143), u dijelu koji se tiče Kaznenog sudovanja, naveo, između ostalog i presudu Europskog suda za ljudska prava Smiljanić protiv Hrvatske iz 2021. godine, koja ima popriličnu važnost, po mišljenju sudaca, za izricanje sankcija počiniteljima. [Read more…]
Posvojena djeca doktora Konga
Nijedan slučaj nije pobudio toliki interes u hrvatskoj javnosti za Demokratskom Republikom Kongo kao slučaj osmero hrvatskih državljana optuženih za trgovanje djecom iz te države.
Iako se radi o površinom drugoj najvećoj zemlji na afričkom kontinentu s preko 100 milijuna stanovnika, ipak se o njoj malo znalo u Hrvatskoj i među mlađom, i među starijom populacijom. Toliko malo da je jedan učenik iz Istre ugledavši naziv ”DR Kongo” mislio da se radi o nekom liječniku (doktoru). [Read more…]
Nakon Poljske i Mađarske i Hrvatska riskira kritiku EU
Europski sud pravde donio je najtežu kaznu ikada protiv jedne zemlje-članice Europske unije. Time je Poljska, u kratkom vremenu, dobila i drugu kaznu od Europske unije i oborila svoj vlastiti rekord.
Naime, prvu je kaznu Poljska dobila 21. rujna ove godine, i to na tužbu susjedne Češke. Češka je optužila Poljsku da je proširenjem otvorenog rudnika ugljena Turow ugrozila vodoopskrbu Češke, tvrdeći uz to da je ovaj rudnik ugljena trebao biti zatvoren u skladu s programom napuštanja ove vrste fosilnog izvora energije prijelazom na ekološki održive izvore energije. [Read more…]
Hrvatska iz nehata na pravoj strani
U nedjelju je, u Frankfurtu zatvoren 73. međunarodni sajam knjiga. Najveći je to i najpoznatiji internacionalni skup knjižara, nakladnika i autora, koji tradicionalno u drugoj polovici listopada plijeni pažnju ne samo njemačke, već i svjetske javnosti.
Svake godine jedna zemlja ima centralnu poziciju, svojevrsni je počasni gost. Ove godine bila je to Kanada s parolom Singular Plurality, s idejom kako upravo takav moto promovira njezinu multikulturalnu književnost (na francuskome, engleskom i onu autohtonu na innu-aimun jeziku)…
Za dvije godine tu će ulogu dobiti Slovenija, kao prva zemlja s područja bivše Jugoslavije koja je ikad imala tu veliku čast i privilegiju da bude domaćin te, po mišljenju mnogih, najznačajnije manifestacije u knjižarskoj branši.
Hrvatske ove godine nije bilo, uz lakonsko obrazloženje kako hrvatski nakladnici nisu pokazali interes za odlazak u grad na Majni.
Usprkos činjenici da je prije četiri godine, 2017. na štandu jednog desničarskoga izdavača došlo do nereda zbog kojih je morala intervenirati i policija, organizatori su ove godine elitan prostor, desno od takozvane ”Plave sofe”, prostora na kojemu se tradicionalno održavaju okrugli stolovi i razgovori s poznatim autorima, zvijezdama Sajma, ustupila nacistima. Desničarskome izdavaču, pravdajući takav svoj čin činjenicom da zakon nije zabranio tu izdavačku kuću, i da oni moraju poštovati zakone i slobodu mišljenja čak i onda kad se s takvim stavovima duboko ne slažu i ne odobravaju ih
Tako se Hrvatska, zemlja u kojoj gradonačelnik Vukovara i na brzinu izabran čelnik Domovinskoga pokreta Ivan Penava zgraža nad stavom novoizabranoga predsjednika Vrhovnog suda da se zabrani pozdrav nacističkih kvislinga: ”Za dom spremni”, iz nehata i čiste slučajnosti svrstala na stranu onih koji su zbog jednog ružnog propusta organizatora bojkotirali događanja na frankurtskome sajmištu.
Izgleda da samo tako slučajno, nehtijući možemo odabrati stranu koja je kod nešto razvijenijih, naprednijih i obrazovanijih zemalja – pravilo.
Elem, u financijskome centru Europe u kojemu prema nekim pokazateljima živi oko 120 različitih naroda iz čitavog svijeta, u gradu u čijim se domovima i po različitim zajednicama i bogomoljama govori oko 200 jezika, na poznatome Sajmu, koji ove godine promovira i propagira diverzitet, mogućnost da se čuju marginalizirani, oni glasovi koji su nedovoljno ili nikako zastupljeni u izdavaštvu, izbio je neviđen skandal za multikulturnu predvodnicu Europe.
Usprkos činjenici da je prije četiri godine, 2017., na štandu jednog desničarskoga izdavača došlo do nereda zbog kojih je morala intervenirati i policija, organizatori su ove godine elitan prostor, desno od takozvane ”Plave sofe”, prostora na kojemu se tradicionalno održavaju okrugli stolovi i razgovori s poznatim autorima, zvijezdama Sajma, ustupili nacistima. Desničarskome izdavaču, pravdajući takav svoj čin činjenicom da Zakon nije zabranio tu izdavačku kuću, i da oni moraju poštovati zakone i slobodu mišljenja čak i onda kad se s takvim stavovima duboko ne slažu i ne odobravaju ih.
Riječ je o izdavačkoj kući ”Jungeuropa”, koju vodi ekstremist Philip Stein. On je navodno na čelu i crowdfoundinga ”Jedan posto za našu zemlju” (Ein Prozent fur unser Land), koji se oštro protivi doseljavanju stranaca u Njemačku i čije je objavljivanje zabranjeno na društvenim mrežama Facebook, Twitter i Youtube.
Taj isti, tridesetogodišnji Philip Stein prijetio je protjerivanjem tamnoputoj njemačkoj autorici Jasmini Kuhnke svojim objavama na Twitteru u vrijeme dok je pisala svoj roman ”Crno srce”, koji je trebala predstaviti na ovogodišnjem Sajmu. Objavio je i njezinu kućnu adresu, tako da su se ona i obitelj iz sigurnosnih razloga morali preseliti i sad se od nje očekivalo da govori nekoliko metara udaljena od ekstremista.
Ja ne razgovaram s nacistima, ja ne slušam naciste, ja ne čitam knjige nacista, poručila je javno Jasmina Kuhnke, a ja sanjam kako će uskoro i neka vukovarska Jasmina, kad ju upitaju što misli o provincijalnim i ekstremno desnim stavovima svoga gradonačelnika hrabro kazati: ”Ja ne slušam Penavu, ne čitam Penavu, ne razgovaram s Penavom i ne biram Penavu”, to zbilja više nije ideologijsko pitanje već odista civilizacijsko… Debelo kasnimo
Ova književnica, blogerica i aktivistkinja, senegalsko-hrvatskoga porijekla (po ocu Senegalka, po majci Hrvatica), s pravom se osjetila ugroženome i odbila sudjelovanje. Ekstremne desne ideologije, kakve propagira čelnik “Jungeurope” stalna su prijetnja ljudskim pravima.
Ta mlada žena potpuno opravdano smatra kako Sajam takva renomea i utjecaja ne smije nacistima pružati mogućnost predstavljanja. Njezinoj hrabroj odluci da bojkotira Frankfurtski sajam, pridružilo se, prema pisanju Washington Posta, i nekolicina drugih autora, poput Riccarda Simonetta, Nikeata Thompsona i Annabell Mandeng.
Solidarnost s Jasminom, koja je eto dijelom i naše gore list, izrazio je i Edukacijski centar Anne Frank nazvavši desni ekstremizam egzistencijalnom prijetnjom.
”Ja ne razgovaram s nacistima, ja ne slušam naciste, ja ne čitam knjige nacista, poručila je javno Jasmina Kuhnke, a ja sanjam kako će uskoro i neka vukovarska Jasmina, kad ju upitaju što misli o provincijalnim i ekstremno desnim stavovima svoga gradonačelnika hrabro kazati:
”Ja ne slušam Penavu, ne čitam Penavu, ne razgovaram s Penavom i ne biram Penavu”. To zbilja više nije ideologijsko pitanje već odista civilizacijsko…
Debelo kasnimo. Zasad smo samo iz nehata na pravoj strani.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.
Opet ”šuplje” presude o kreditima s valutnim klauzulama
Objavljivanjem presude i rješenja Županijskog suda u Zagrebu (23. Gž-1224/2015-19 datirane 3. srpnja 2018.) još jednom je pozornost javnosti usmjerena na nekompetentne, moguće i koruptivne sudske odluke hrvatskoga sudišta u aferi s kreditima sa valutnim klauzulama u CHF u ZABA-i, PBZ-u, Erste, Raiffeisen, Hypo, OTP, Splitskoj i Sber banci. [Read more…]
Nova agonija u švicarcima
Suci Visokog trgovačkog suda, koji su u žalbenom postupku rješavali nepravomoćnu prvostupanjsku presudu suca Radovana Dobronića u kolektivnoj tužbi oštećenih valutnom klauzulom protiv osam hrvatskih banaka, bojeći se osude javnosti na sve načine odgađaju dostavu svoje odluke strankama.
Prema toj presudi žalbenog suda znatni dio korisnika kredita sa ugovorenom otplatom u švicarskim francima će unatoč dobivene prevostupanjske presude ipak morati i dalje otplaćivati znatno veće iznose od onih koje su dobili tako ugovorenim kreditima (djelomično se osporavaju kolektivna potrošačka prava).
Dostava tako značajne presude neposredno uoči tzv. ”sudskih ferija” vrlo je nekorektan postupak Visokog trgovačkog suda. Od dana donošenja prvostupanjske presude bilo je dosta vremena za odlučivanje o tom predmetu i nije trebalo toliko odgađati donošenje odluke, te nakon toga i otezati s dostavom već ”izvijećane” odluke
U ponedjeljak 14. srpnja 2014. ”iscurio” je rok od 30 dana od dana kad je na Visokom trgovačkom sudu ”izvijećana” drugostupanjska presuda (formalno usvojena na Sudskom vijeću), a da nije dostavljena sucu Radovanu Dobroniću na postupanje.
Prema rješenju o godišnjem odmoru sudac Dobronić je već trebao biti na odmoru, ali je iznenada odlazak na odmor odgodio za tjedan dana (tako da mu odgođeni odmor počinje u ponedjeljak 21. srpnja 2014. godine).
Drugostupanjsku presudu o valutnoj klauzuli u sudskom postupku protiv osam hrvatskih banaka ne može formalno nitko osim prvostupanjskog suca Dobronića niti dostaviti strankama niti objaviti. Sudac Dobronić je, naime, nepravomoćno presudio u prvom sudskom stupnju protiv osam banaka u korist oštećenih valutnom klauzulom.
Sada u Visokom trgovačkom sudu, pribojavajući se žestoke reakcije ne samo oštećenih valutnom klauzulom nego i ukupne javnosti, nastoje očekivanu javnu osudu nekako ”amortizirati” što duljim odgađanjem objavljivanja presude.
Da sudac Dobronić nije pokvario planove iznenadnom jednotjednom odgodom svojeg odlaska na odmor, dio krivnje za otezanje s dostavom presude strankama svalio bi se sa Visokog trgovačkog suda na suca Dobronića. Ispalo bi da je zbog njegova godišnjeg odmora gotova presuda nepotrebno ležala mjesec dana nedostavljena u sudskom kancelu.
S obzirom na to da se iz rečenog o strahu sudaca od osude javnosti može zaključiti kakva će biti presuda kao i da zapravo nikad u medijima dosad nije bilo pravne analize nepravomoćne presude, umjesto ishitrenih objavljivanja odmah po dobivanju drugostupanjske presude objavit ćemo i pravnu analizu obje presude na Autografu
Dostava tako značajne presude neposredno uoči tzv. ”sudskih ferija” vrlo je nekorektan postupak Visokog trgovačkog suda. Od dana donošenja prvostupanjske presude bilo je dosta vremena za odlučivanje o tom predmetu i nije trebalo toliko odgađati donošenje odluke, te nakon toga i otezati s dostavom već ”izvijećane” odluke.
Za podnošenje zahtjeva za reviziju, a za očekivati je da će udruženi oštećenici valutnom klauzulom to svakako htjeti, propisan je rok od 30 dana.
Nakon što je sudac Dobronić sve ”pokvario” svojom iznenadnom odlukom o jednotjednoj odgodi odlaska na odmor i kad mu se vjerojatno za dan ili dva napokon dostavi drugostupanjska presuda, on će je odmah proslijediti strankama i dati objaviti.
A stranke će tada morati obaviti sve potrebne konzultacije o pisanju zahtjeva za reviziju sa stručnjacima kojih neće biti na poslu, jer će većina biti na odmorima. Uostalom, i odvjetrnici bi na odmor, čak i oni koji zastupaju oštećenike u njihovu kolektivnom sporu protiv osam hrvatskih banaka.
S obzirom na to da se iz rečenog o strahu sudaca od osude javnosti može zaključiti kakva će biti presuda, kao i da zapravo nikad u medijima dosad nije bilo pravne analize nepravomoćne presude, umjesto ishitrenih objavljivanja odmah po dobivanju drugostupanjske presude objavit ćemo na ovome portalu i pravnu analizu obje presude.