novinarstvo s potpisom
Milorad Pupovac
Foto: Jovica Drobnjak
U utorak 11. srpnja prije podne dobar dio portala u Hrvatskoj prenio je fotografiju i pisanu vijest o tome da je netko na spomenik Nikole Tesle u centru Zagreba (križanju Masarykove, Preradovićeve i Tesline) umjesto cvijeća povodom Teslinog rođendana (10. srpnja) po svoj prilici tokom noći postavio vreću sa smećem. [Read more…]
Predsjednica SDF-a Jelena Nestorović
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
Vlada želi zaustaviti povratak Srba i ukidanjem izbjegličkog statusa provesti završni čin etničkog čišćenja
U skladu s najavljenom odlukom Vlade o ukidanju izbjegličkog statusa za osobe izbjegle iz Republike Hrvatske Srpski demokratski forum (SDF) upozorava da bi takva odluka imala dugoročne i ozbiljne posljedice na ovu skupinu ratnih stradalnika i cjelokupan status i položaj Srba u Hrvatskoj.
Predmetna odluka može se shvatiti jedino kao mjera kojoj je cilj potpuno zaustavljanje povratka izbjeglih Srba i konačno cementiranje stanja prouzrokovanog ratom. Umjesto aktivnih i progresivnih mjera u poticanju održivog povratka i integracije Srba Vlada se odlučila za politiku zaustavljanja povratka i završni čin u etničkom čišćenju Srba iz Hrvatske.
Izbjeglice iz RH koje prebivaju u Njemačkoj, Švedskoj ili Kanadi izgubile bi pravo na besplatno zdravstveno osiguranje i socijalne naknade, dok bi izbjeglice koje se nalaze u BiH izgubile pravo na alternativni smještaj, zdravstvenu zaštitu te pravo na besplatan prijevoz stvari prilikom povratka koji osigurava UNHCR.
Nadalje, povratnici bi bili dodatno zakinuti činjenicom da u sustavu stambenog zbrinjavanja dobivaju popust pri kupnji stambene jedinice ovisno o broju godina provedenih u izbjeglištvu, to jest na vrijeme kada su bili registrirani kao izbjeglice, te Vlada ovakvim postupanjem značajno umanjuje njihova prava.
Ova odluka imala bi i jasne političke implikacije jer se donosi u trenutku kada je samo u susjednim zemljama registrirano više od 49.000 izbjeglica koje se žele vratiti u Hrvatsku.
Prema popisu iz 1991. Srba u Hrvatskoj je bilo 568.000, dok je zadnji popis stanovništva donio poražavajuću brojku od 186.000. To znači da je 400.000 Srba napustilo Hrvatsku, a od 135.000 koji su se, prema službenim podacima, vratili tek je njih 65.000 ostalo živjeti u Hrvatskoj. To sve govori o potpuno promašenoj, nekvalitetnoj i neodrživoj službenoj politici poticanja povratka izbjeglih Srba.
Vlada usprkos tome što je pitanja povratka očigledno neriješeno i što je trenutačno 11.000 predmeta za stambeno zbrinjavanje pozitivno riješeno, ali ne postoje kapaciteti da se izbjeglice zbrinu, te što više od 30.000 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje još čeka na rješenje, želi zaustaviti proces povratka koji je ionako opterećen diskriminatornim pravim okvirom i nesuradnjom državnih tijela.
Obveza aktivnog rada na povratku izbjeglica i njihovo stambeno zbrinjavanje bila je jedna od obaveza Hrvatske u pretpristupnim pregovorima s Europskom unijom. Kako te obveze nisu bile ispunjene do kraja pregovora, EU je u svom zadnjem monitoring izvješću obvezala Hrvatsku da i nakon ulaska mora aktivno raditi na povratku. Ovim potezom Hrvatska bi izravno kršila pretpristupne obveze kao i obvezu sadržanu u ugovoru s EU da će poštivati sve prije preuzete obveze.
Hrvatska kao država korisnica Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja ima obvezu sudjelovati u ovom programu do njegovog kraja 2016., ali ukidanjem izbjegličkog statusa bi kroz Regionalni program zbrinjavala samo one ratne stradalnike koji su se već vratili u RH, čime direktno potkopava samu svrhu i cilj Regionalnog programa.
Odluka Vlade da se ukine izbjeglički status osobama koje su zbog ratnih djelovanja napustile Hrvatsku je s ljudsko-pravaškog i humanitarnog gledišta potpuno neshvatljiva, te će prouzročiti teške dugotrajne posljedice na status i položaj Srba u Hrvatskoj i njihovu demografsku obnovu.
Umjesto aktivnog rada na poticanju povratka i kvalitetnoj integraciji povratnika u društvo Vlada se odlučila ”zažmiriti” nad cjelokupnim problemom i potezom pera ”izbrisati” s dnevnog reda problem koji očito ne zna ili ne želi riješiti na način kako to dolikuje ozbiljnoj demokratskoj zemlji članici Europske unije.
Veljko Džakula, predsjednik Upravnog odbora SDF-a
Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je za svoga jučerašnjeg posjeta Glini, Dvoru i Hrvatskoj Kostajnici, na poziv Srpskog demokratskog foruma (SDF), kako Hrvatska kao europska zemlja mora poštovati najviše standarde jednakosti građana, bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost, a jednako tako mora imati i pravedan i pravilan odnos prema svojoj prošlosti. Predsjednik se upoznao s programima razvoja tog područja od posebne državne skrbi te dao potporu procesu povratka i obnove, kao i gospodarskom razvoju.
Nazočio je i prezentaciji projekta o procesu povratka i obnove pod nazivom “Podrška vladavini prava” nakon kojega je naglasio važnost poštovanja najviših standarda jednakosti građana, bez obzira na njihovu vjersku, nacionalnu i bilo koju drugu pripadnost.
“Isto tako moramo imati i pravedan i pravilan odnos prema svojoj prošlosti”, naglasio je predsjednik Josipović koji je nakon prezentacije položio vijenac ispred današnjeg Hrvatskog doma u Glini, u spomen na žrtve ustaškoga pokolja iz 1941. “Položio sam vijenac na mjesto gdje je nekad, tijekom Drugoga svjetskog rata, bila pravoslavna crkva u kojoj su ustaše zatvorile i spalile velik broj građana. Našli smo i ploču koja je spomen tog događaja. Ona se treba restaurirati i stavit će se na odgovarajuće mjesto”, rekao je Predsjednik. Mislim da je to naš dug i prema prošlosti i prema budućnosti, naglasio je, zahvalivši Ministarstvu kulture i Restauratorskom zavodu na trudu oko restauracije ploče.
Projekt “Podrška vladavini prava” proveden je kroz 20 mjeseci u četiri županije na području zapadne Slavonije, Banije i Korduna, odnosno na područjima od posebne državne skrbi s ciljem sveobuhvatne pomoći povratničkoj i manjinskoj populaciji te jačanja civilnog društva.
Nemanja Relić iz SDF-a istaknuo je da je tijekom projekta tri tisuće osoba zatražilo besplatnu pravnu pomoć, što ukazuje na velik problem u dostupnosti pravde i prava.
U sklopu projekta praćeno je provođenje Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina u području ravnomjerne zastupljenosti u tijelima lokalne samouprave, a Relić upozorava kako je uočena podzastupljenost u zapošljavanju nacionalnih manjina, posebice u Dvoru. Ondje je, upozorava, većinsko stanovništvo srpsko (70%), a njihova zastupljenost u javnom sektoru je samo 20%. Pritom se, naglasio je, na radna mjesta zapošljavaju osobe hrvatske nacionalnosti iz okolnih mjesta čime se “narušava etnička slika u javnoj upravi”. Pozitivnim je istaknuo usklađenost svih statuta lokalnih jedinica s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, ali u provedbi, ističe, i dalje postoje problemi vezani uz korištenje jezika i pisma nacionalnih manjina.
Predsjednik Josipović rekao je da su izneseni problemi na koje istraživanje ukazuje “realni problemi našega društva”, ali i izrazio zadovoljstvo što je, bez obzira na to, hrvatsko društvo u posljednje vrijeme pozitivno orijentirano. “Moram reći da Vlada u okviru financijskih mogućnosti radi na rješavanju problema koje ste spomenuli. Ali, moramo učiniti više”, rekao je.
U rješavanju problema odnosa između većine i manjine, naglasio je, potrebno je više politike, manje politikanstva. “Formula je – integracija da, asimilacija ne! Praktične mjere, život na terenu, suradnja s lokalnom samoupravom, gradovima, općinama i županijama neizmjerno je važna”, zaključio je Predsjednik RH.
Upozorivši na nedostatak poticajnih razvojnih projekata na područjima od posebne državne skrbi, čelnik SDF-a Veljko Džakula kao veliku šansu razvoju istaknuo je projekte EU-a naglašavajući važnost dijaloga u lokalnoj zajednici.
Hina
