autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Rješenje su pregovori, a ne eskalacija rata u Ukrajini

Autor: Zdenka Pantić / 12.04.2022.

Zdenka Pantić

Opet jedan rat. Blizu. Bliski ljudi.

U samom početku prepoznajemo čuđenje, nevjericu (a je li to doista toliko neočekivano?). Snažne emocije suosjećanja i solidarnosti s građanima Ukrajine. Prvih tjedana pratimo događaje gotovo u realnom vremenu. Mediji prate rijeke ljudi koji nastoje izaći iz zemlje, potresne slike neizvjesnosti u bijegu od opasnosti. [Read more…]

Filed Under: EJRENA Tagged With: Ejrena, pregovori, rat, Sigmund Freud, Ukrajina, Zdenka Pantić

Dostojevski nam je potreban i danas da pronađemo sami sebe

Autor: Peter Kuzmič / 21.11.2021.

AUTOGRAF Peter Kuzmič bFjodor Mihajlovič Dostojevski (1821.-1881.) daleko je najpopularnije ime u Rusiji u ovoj rođendanskoj godini, posebno u ”Veneciji Sjevera”, kako mnogi nazivaju Sankt Peterburg, u kojem je najviše stvarao i Moskvi, kao rodnom mjestu velikog pisca. [Read more…]

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: Aleksandar Sergejevič Puškin, Aleksandarra Solženjicin, André Gide, André Malraux, Anton Pavlovič Čehov, ateizam, Biblija, Bog, Fjodor Mihajlović Dostojevski, Friedrich Nietzsche, Gogolj, James Joyce, Jean-Paul Sartre, kršćanstvo, Mikhail Bulgakov, Moskva, Pavel Fokin, Peter Kuzmič, Sankt Peterburg, Shakespeare, Sibir, Sigmund Freud, Stendhal, utopijski socijalizam, Virginia Woolf, Vrijeme i vječnost, William Faulkner

Zašto ti austrijski primitivci ne mogu shvatiti što im tumačimo

Autor: Ante Tomić / 16.03.2019. Leave a Comment

AUTOGRAF Ante Tomić 4Nije to slučajno. Već drugi put u sedamdeset četiri godine naše sokolove ne puštaju u Austriju.

“Oprostite, di ste se vi uputili?”, upitali su ih savezničke vlasti kod Bleiburga u svibnju četrdeset pete, kad su herojski bježali od komunističkih razbojnika. “Mi bi na zapad, sakriti se u vas”, zamolili su naši. “Ne može”, rekli su saveznici neljubazno. [Read more…]

Filed Under: VLAŠKA POSLA Tagged With: Ante Tomić, Anto Đapić, Bruna Esih, Elfriede Jelinek, HOS, Ruža Tomašić, Sigmund Freud, Vlaška posla

Mogu li se Hrvati i Srbi prestati mrziti?

Autor: Dražen Lalić / 18.01.2019. Leave a Comment

Dražen Lalić Foto: Novi list

Dražen Lalić
Foto: Novi list

Mali narodi imaju sve malo, osim mržnje – oporo je ustvrdio Željko Senečić krajem 2014. u jednom od svojih osebujnih novinskih tekstova. I u prošloj godini, koja je počela smrću toga stvaratelja renesansnih nagnuća (djelovao je kao scenograf, redatelj, slikar…), međuetnička mržnja je kod nas i naših susjeda intenzivno pokazivala svoje ružno, ali nekima blisko lice. [Read more…]

Filed Under: OGLEDI Tagged With: Arsen Dedić, Dražen Lalić, EU, Filip Šovagović, Gordana Gadžić, Hladno pivo, HNK Rijeka, Hrvatska, Igor Štimac, Ilirska Bistrica, Ivan Čolović, Ivan Rakitić, Jelšani, John Hughson, Maribor, Matjaž Kek, Max Jurčić, Mile Kekin, Monteno, mržnja, nacionalizam, narcizam, Novak Đoković, rat, Robert Prosinečki, Sigmund Freud, šovinizam, Srbija, Vučković, Željko Senečić

Nacističko podrijetlo Novogodišnjeg koncerta Bečke filharmonije

Autor: Norman Lebrecht / 05.01.2019. Leave a Comment

Clemens Krauss

Clemens Krauss

Na svjetskim televizijama možda je to zadnji neobavezni trenutak. Prvoga jutra u godini, u 11 sati i 15 minuta po srednjoeuropskom vremenu, na mjestu koje sebe smatra epicentrom Europe, grupa muškaraca u svečanom odijelu penje se na podij bečkog Musikvereina eda bi izvela ritual koji je, kao, kultura i tradicija. Nije, dakako, nijedno od toga. [Read more…]

Filed Under: ODJECI Tagged With: Anschluss, Auschwitz, Beč, Bečka filharmonija, Claudio Magris, Clemens Krauss, Giga Gračan, glazba, Hitler, Josef Krips, Karl Böhm, Norman Lebrecht, Riccardo Mutti, Sigmund Freud, Strauss, Swift, The Spectator, Wilde, Willi Boskowsky, Zdenka Drucalović

Sisački biskup je okupio strogo selekcionirane izlagače. Točka

Autor: Anna Maria Grünfelder / 16.12.2018. Leave a Comment

Anna-Maria GruenfelderBiskup sisački namjeravao je presjeći kontroverze o vrućoj temi spašavanja kozaračke djece u Sisku 1942.-1943. i o sisačkom logoru ”znanstvenim simpozijem”. Dobra namjera, nadasve potrebna, jer se u vezi s tom temom kao i svim drugima iz ”nacionalnim nabojem opterećenim pitanjima” barata poluistinama, nedovoljnim poznavanjem ili pukim neznanjem. [Read more…]

Filed Under: ADVOCATA DIABOLI Tagged With: Advocata diaboli, Anna Maria Grünfelder, Narcisa Lengel-Krizman, NDH, Sigmund Freud, sisački biskup, Sisak, Stepinac

Dobro jutro, čaršijo, na sve četiri strane

Autor: Nela Vlašić / 23.09.2016. Leave a Comment

AUTOGRAF Nela VlašićDobro jutro, čaršijo, na sve četiri strane! Tako mnogi komentiraju nedosljedan potez predsjednika Hrvatske seljačke stranke Kreše Beljaka. On je, naime, preko noći odlučio dati bianco podršku koalicijskim partnerima iz prethodnih parlamentarnih izbora.

Povjerenje daje još uvijek neslužbenom mandataru i vladi koje zasad nema još ni u prijedlogu – dakle, ničemu.

Obećao im je u ime pet svojih izabranih zastupnika i stotinu dana mira, koji se uobičajeno daju novoj vlasti ne vodeći pritom nimalo računa da će buduću vladu, po svoj prilici, činiti ministri istih stranaka (Hrvatske demokratske zajednice i Mosta) kao i proteklih neslavnih osam mjeseci.

Kada je taj isti Krešo Beljak negdje na početku izborne kampanje obraćajući se Samoborcima načinio gaf nazvavši Narodnu koaliciju Domoljubnom, dvoranom se prolomio smijeh. Simpatizerima Narodne koalicije ova je nenamjerna pogreška čelnika HSS-a bila simpatična, ta čovjek je tek nedavno napustio ljute neprijatelje SDP-a i HNS-a, pa im je bilo gotovo normalno da griješi.

Misle li sada isto ili su se prisjetili dobrog starog Sigmunda Freuda, njegovih teorija po kojima i lapsus linguae i lapsus calami ukazuju ustvari na podsvjesne želje onoga koji je počinio nesvjesnu pogrešku u govoru ili pismu

Misle li sada isto ili su se prisjetili dobrog starog Sigmunda Freuda, njegovih teorija po kojima i lapsus linguae i lapsus calami
ukazuju ustvari na podsvjesne želje onoga koji je počinio nesvjesnu pogrešku u govoru ili pismu.

Što želi Beljak svojim kruženjem s desna na lijevo, pa onda opet s lijeva na desno i sve to, navodno, bez nagovora Hrvatske demokratske zajednice nije teško dokučiti.

Kopernikanskim obratom želi jednostavno pažnju medija i javnosti preusmjeriti sa zahtjeva Marijane Petir. Velika protivnica koalicije s
SDP-om – antikristima kako ih je nazvala – želi da se predsjednika Krešu Beljaka izbaci iz HSS-a jer, kako ona tvrdi, provodi čistke,
suspendira neistomišljenike i diktaturom unutar HSS-a sramoti tu stranku u javnosti.

On pak tvrdi da je tridesetak članova suspendirano zbog otvorene opstrukcije izbora. Zahtjev Marijane Petir naziva potezom očajnice
kojoj bi bilo bolje da piše žalbu na suspenziju nego što traži njegov odlazak iz HSS-a.

Podršku Andreju Plenkoviću i pet potpisa za sastavljanje vlade čelnik seljaka pravda čistim altruizmom. Zauzvrat, eto, ne traži ništa. Ne trguje i ne želi fotelje, tvrdi u razgovoru za N1, tek poput kakve političke misice želi da prestanu sukobi na političkoj sceni i ucjene
Mosta.

Jedini mu motiv za ovakav, veli on na stotinu dana – dakle vremenski ograničen zaokret – je to što je koalicija kojoj su se priključili izgubila izbore. Nakon sto dana bit će opet žestoka oporba.

Dobro jutro, čaršijo, na sve četiri strane! Tako mnogi komentiraju nedosljedan potez predsjednika Hrvatske seljačke stranke Kreše Beljaka. On je, naime, preko noći odlučio dati bianco podršku koalicijskim partnerima iz prethodnih parlamentarnih izbora

Što reći nego da je neuvjerljiv do neba i da je takvo što moguće samo u nas, u Hrvata.

No, nije predsjednik Hrvatske seljačke stranke jedini čija se glava kompromiserski vrti k’o propeler na sve čaršijske strane. Potencijalni
mandatar Andrej Plenković optimističan je i nakon drugog kruga pregovora s manjinskim zastupnicima. Usta su mu puna hvalospjeva i
povjerenja. Po njemu je puno dobre volje s obje strane i Hrvatska će uskoro dobiti stabilnu parlamentarnu većinu, koja će onda osigurati i
poštovati sva prava nacionalnih manjina. Nije nego, rekli bi naši susjedi.

Ne znam je li taj Plenkovićev diplomatski rječnik kojim uporno odgovara na pitanja novinara tako da im ne daje ni jedan konkretan
odgovor na ono što javnost zanima možda zarazan, ali Milorad Pupovac nakon samo dvije runde razgovora na jednak način odgovara
predstavnicima medija.

Više nema onog decidiranog: ili Hasanbegović ili mi. Štoviše, nema konkretnih odgovora na pitanja o ćiriličnim natpisima u Vukovaru ili na ona o obrazovanju na jezicima manjina.

Puno riječi da se ne kaže ništa. Uz pitanja uporabe službenog jezika i pisma ravnopravno tretiramo i ona vezana uz obrazovanje i razvoj
manjinskih institucija.

Neš’ ti odgovora! Nakon toga, jedan te isti izgovor – blizu smo dogovora, ali još pregovaramo ili pak “treba sačekati da prođu sve faze pregovora”.

Jedini koji se drži prethodno rečenog i svoj stav uporno i dosljedno novinarima ponavlja je Furio Radin. On i dalje, po stoti put kako kaže, tvrdi da vlada neće imati njegovu potporu ako u njoj bude sjedio Zlatko Hasanbegović, jer to onda nije vlada desnog centra, kako to tvrdi Plenković, već postaje vlada desnice s kojom on ne želi surađivati

Jedini koji se drži prethodno rečenog i svoj stav uporno i dosljedno novinarima ponavlja je Furio Radin. On i dalje, po stoti put kako
kaže, tvrdi da vlada neće imati njegovu potporu ako u njoj bude sjedio Zlatko Hasanbegović, jer to onda nije vlada desnog centra, kako to tvrdi Plenković, već postaje vlada desnice s kojom on ne želi surađivati.

Potpuno je u pravu!

Svi drugi od čije podrške i potpisa ovisi hoće li Andrej Plenković i HDZ kao relativni pobjednik sastavljati vladu jako paze da nesvjesno
ne pogriješe, da ne načine kakav lapsus linguae koji bi nam razotkrio njihove podsvjesne želje zbog kojih su spremni na sve – da poreknu
izgovoreno, pljunu na svoje birače i koaliraju s najžešćim političkim neprijateljem.

Odista ne trebaš biti Sigmund Freud da i bez lapsusa shvatiš da iza onoga što nazivaju razgovorima, dogovorima, pregovorima stoji samo i isključivo volja za važnošću i moći koja ih priječi da vide koliko su dosljedno nedosljedni iza svakih izbora.

Filed Under: POGLED S LIJEVA Tagged With: Andrej Plenković, Furio Radin, HDZ, HNS, HSS, Krešo Beljak, Milorad Pupovac, N1, Nela Vlašić, Petir, Pogled s lijeva, SDP, Sigmund Freud, Zlatko Hasanbegović

Papa Franjo: ”Nisam imao nikakav plan promjene Crkve”

Autor: Ferruccio de Bortoli / 15.03.2014. Leave a Comment

Piše: Ferruccio de Bortoli

Papa&Time

Naslovnica Time

Prošlo je godinu dana od onog jednostavnog “Dobra večer” koje je uzdrmalo svijet. Razdoblje od dvanaest intenzivnih mjeseci – ne samo za život Crkve – obiluje mnoštvom novosti i brojnim naznakama bitnih inovacija koje papa Franjo uvodi. Nalazimo se u jednoj dvoranici Svete Marte. Jedan jedini prozor u prostoriji gleda na malo unutarnje dvorište i komadić azurnog neba. Predivan je dan, proljetni, prohladan. Papa najednom ulazi, gotovo iznebuha, nasmiješen. Zabavljeno promatra previše naprava za snimanje koje je novinar iz svoje staračke zabrinutosti stavio na stolić. “Rade li? Da? Dobro.” Bilanca jedne godine? Ne, bilance mu se ne sviđaju. “Njih radim svakih petnaest dana, sa svojim ispovjednikom.”

 

Vi, Sveti Oče, svako toliko telefonirate onima koji od vas zatraže pomoć. I ponekad Vam ne vjeruju da ste to Vi.

Da, i to se znalo dogoditi. Kad netko nazove, to znači da želi razgovarati, postaviti neko pitanje, zatražiti savjet. Kao svećeniku u Buenos Airesu bilo mi je jednostavnije. I ostalo mi je u navici. Smatram to svojom dužnošću i potrebom. Naravno, sad to više nije tako lako s obzirom na broj ljudi koji mi pišu.

 

Je li Vam neki od takvih kontakata ili susreta ostao u posebno dragom sjećanju?

Jedna osamdesetogodišnja udovica koja je izgubila sina. Pisala mi je i sad je svaki mjesec nazovem. Ona je sretna. A ja obavljam svećeničku dužnost. To mi se sviđa.

Volim biti među ljudima, s onima koji pate, obilaziti župe. Ne sviđaju mi se ideološka tumačenja, svojevrsna mitologija o papi Franji. Na primjer, kad pričaju da noću izlazim iz Vatikana kako bih nahranio skitnice u Oktavijanovoj ulici. To mi nikad nije palo na pamet. Ako se ne varam, Sigmund Freud je rekao da u svakoj idealizaciji ima agresije. Opisati Papu kao nekog supermana, neku zvijezdu, meni se čini uvredljivim. Papa je čovjek koji se smije, plače, spokojno spava i ima prijatelje kao i svi drugi. Normalna osoba

 

Odnosi s Vašim prethodnikom. Jeste li ikad zatražili neki savjet od Benedikta XVI.?

Jesam. Umirovljeni papa nije kip u muzeju. On je institucija na koju nismo bili naviknuti. Prije šezdeset ili sedamdeset godina nije postojao umirovljeni biskup. Taj je položaj uveden nakon (Drugog vatikanskog) Koncila. Danas je institucija. Isto se mora dogoditi i s umirovljenim papom. Benedikt je prvi takav, a možda će biti i drugih. To ne znamo. On je diskretan, ponizan, ne želi smetati. Razgovarali smo o tome i zajednički odlučili kako bi bilo bolje da viđa ljude, izlazi i sudjeluje u životu Crkve. Jednom je došao ovamo na blagoslivljanje kipa svetog Mihovila arkanđela, zatim na ručak u Svetu Martu, a nakon Božića sam ga pozvao da sudjeluje u konsistoriju (skupštini kardinala) i on je to prihvatio. Njegova mudrost je dar Božji. Netko bi možda volio da se povuče u neku benediktinsku opatiju daleko od Vatikana. Ja sam se pak sjetio djedova i baka koji obitelji daju snagu svojom mudrošću i savjetima i ne zaslužuju da završe u domu za umirovljenike.

 

Učinilo nam se da Crkvu vodite na sljedeći način: sve saslušate i sami odlučite. Pomalo kao general isusovaca. Je li Papa sam?

Da i ne. Shvaćam što mi želite reći. Papa nije sam u svom radu jer ga mnogi prate i savjetuju. Bio bi sam da nešto odluči ne saslušavši što mu drugi govore ili praveći se da čuje. Međutim, postoji trenutak kad treba odlučiti, staviti potpis, u kojem je sam sa svojim osjećajem odgovornosti.

 

Vi ste uveli novine, kritizirali neke stavove svećenstva, uzdrmali Kuriju. Uz ponešto otpora, ponešto protivljenja. Je li se Crkva već promijenila onako kako ste to željeli prije godinu dana?

Prošlog ožujka nisam imao nikakav plan promjene Crkve. Da tako kažem, nisam očekivao da ću biti premješten u drugu biskupiju. Upravljati sam počeo nastojeći pretočiti u praksu ono što su kardinali istaknuli u svojim raspravama na raznim kongregacijskim sastancima (uoči konklava). U svojim postupcima očekujem nadahnuće od Gospodina. Dat ću vam jedan primjer. Govorilo se o duhovnoj brizi za osobe koje rade u Kuriji i u tu svrhu su se uvela duhovna povlačenja. Valjalo je dati veću važnost godišnjim duhovnim vježbama: svi imaju pravo provesti pet dana u tišini i razmišljanju, dok su prije u Kuriji slušali tri propovijedi dnevno i nakon toga neki nastavljali raditi.

Papa nije sam u svom radu jer ga mnogi prate i savjetuju. Bio bi sam da nešto odluči ne saslušavši što mu drugi govore ili praveći se da čuje. Međutim, postoji trenutak kad treba odlučiti, staviti potpis, u kojem je sam sa svojim osjećajem odgovornosti

 

Nježnost i milosrđe bît su vaše pastoralne poruke…

I evanđelja. To je srž evanđelja. Inače ne razumiješ Isusa Krista, nježnost Oca koji ga šalje da nas sasluša, iscijeli, spasi.

 

No je li ta poruka shvaćena? Rekli ste da franjomanija neće dugo potrajati. Postoji li nešto što Vam se ne sviđa u Vašoj slici u javnosti?

Volim biti među ljudima, s onima koji pate, obilaziti župe. Ne sviđaju mi se ideološka tumačenja, svojevrsna mitologija o papi Franji. Na primjer, kad pričaju da noću izlazim iz Vatikana kako bih nahranio skitnice u Oktavijanovoj ulici. To mi nikad nije palo na pamet. Ako se ne varam, Sigmund Freud je rekao da u svakoj idealizaciji ima agresije. Opisati Papu kao nekog supermana, neku zvijezdu, meni se čini uvredljivim. Papa je čovjek koji se smije, plače, spokojno spava i ima prijatelje kao i svi drugi. Normalna osoba.

 

Hvata li vas čežnja za Vašom Argentinom?

Istina je da ne čeznem. Volio bih posjetiti sestru koja je bolesna, zadnju od nas petoro braće i sestara. Rado bih je vidio, ali to ne opravdava put u Argentinu: telefoniram joj i to je dovoljno. Ne namjeravam ići onamo prije 2016., jer sam u Južnoj Americi već bio u Riju. Sad moram ići u Svetu Zemlju, u Aziju, pa u Afriku.

 

Netom ste produžili argentinsku putovnicu iako ste poglavar druge države.

Produžio sam je jer joj je istjecala valjanost.

 

Jesu li Vas ražalostile one, prije svega američke, optužbe da ste marksist nakon što je objavljen Evangelii Gaudium?

Ni najmanje. Nikad nisam bio poklonik marksističke ideologije jer nije istinita, ali upoznao sam mnoge dobre ljude koji javno ispovijedaju marksizam.

Prošlog ožujka nisam imao nikakav plan promjene Crkve. Da tako kažem, nisam očekivao da ću biti premješten u drugu biskupiju. Upravljati sam počeo nastojeći pretočiti u praksu ono što su kardinali istaknuli u svojim raspravama na raznim kongregacijskim sastancima (uoči konklava). U svojim postupcima, očekujem nadahnuće od Gospodina

 

Skandali koji su uzdrmali život Crkve srećom su za nama. Vama je na delikatnu temu zlostavljanja djece upućen apel koji je objavio Il Foglio, a između ostalih ga potpisali filozofi Besançon i Scruton, kako biste glasno progovorili protiv fanatizma i nesavjesnosti svjetovnog društva koji ne poštuje djecu.

Želim reći dvije stvari. Zlostavljanje je strašno jer ostavlja veoma duboke rane. Benedikt XVI. je bio veoma hrabar i otvorio put. Crkva je na tom putu mnogo učinila. Možda više od svih. Statistike fenomena nasilja nad djecom potresne su, ali ujedno jasno pokazuju da se većina zlostavljanja događa u obiteljskom okruženju i susjedstvu. Katolička crkva je možda jedina javna institucija koja se jasno i odgovorno pokrenula. Nitko drugi nije učinio više od nje. A svejedno je napadnuta samo Crkva.

 

Sveti Oče, kažete da nas “siromašni evangeliziraju”. Pozornost siromaštvu, najvažnije obilježje Vaše pastoralne poruke, neki su pogrešno shvatili kao propovijedanje pauperizma. Evanđelje ne osuđuje blagostanje. Zakej je bio i bogat i milostiv.

Evanđelje osuđuje kult bogatstva. Pauperizam je jedno od kritičkih tumačenja. U srednjem vijeku su postojale brojne pauperističke struje. Sveti Franjo nadahnuto je smjestio temu siromaštva na put evanđelja. Isus kaže da ne možemo služiti dvama gospodarima, Bogu i bogatstvu. A kad dođemo pred posljednji sud (Matej 25), sudit će nam se prema blizini siromaštvu. Siromaštvo udaljava od idolatrije, otvara vrata providnosti. Zakej ustupa pola svojeg bogatstva siromašnima. Onome tko čuva žitnice prepune vlastite sebičnosti Gospodin na kraju ispostavi račun. Svoje mišljenje o siromaštvu jasno sam izrazio u Evangelii Gaudium.

 

U globalizaciji, naročito financijskoj, pronašli ste neka od zala koja more ljudski rod. Ali globalizacija je milijune ljudi spasila od bijede. Dala je nadu, rijedak osjećaj koji ne treba brkati s optimizmom.

Istina, globalizacija je mnoge spasila siromaštva, ali je i mnoge druge osudila da umru od gladi jer s ovakvim gospodarskim sistemom postaje selektivna. Globalizacija na koju misli Crkva ne nalikuje kugli u kojoj je svaka točka jednako udaljena od središta i u kojoj se stoga gubi osobitost svakog pojedinog naroda, nego poliedru s mnogo različitih ploha, u kojem svaki narod čuva svoju vlastitu kulturu, jezik, vjeru, identitet. Trenutačna “kuglasta” gospodarska, a prije svega financijska globalizacija stvara jedinstvenu misao, slabu misao. U središtu više nije ljudsko biće, nego samo novac.

Evanđelje osuđuje kult bogatstva. Pauperizam je jedno od kritičkih tumačenja. U srednjem vijeku su postojale brojne pauperističke struje. Sveti Franjo nadahnuto je smjestio temu siromaštva na put evanđelja. Isus kaže da ne možemo služiti dvama gospodarima, Bogu i bogatstvu. A kad dođemo pred posljednji sud (Matej 25), sudit će nam se prema blizini siromaštvu. Siromaštvo udaljava od idolatrije, otvara vrata providnosti. Zakej ustupa pola svojeg bogatstva siromašnima. Onome tko čuva žitnice prepune vlastite sebičnosti Gospodin na kraju ispostavi račun. Svoje mišljenje o siromaštvu jasno sam izrazio u Evangelii Gaudium

 

Obitelj je središnja tema u radu Vijeća osmorice kardinala. Od pobudnice Familiaris Consortio Ivana Pavla II. mnogo se toga promijenilo. Na rasporedu su dvije sinode. Očekuju se velike novosti. O razvedenima ste rekli: Ne treba ih osuđivati, valja im pomoći.

Pred Crkvom je dug put. Proces koji Gospodin želi. Tri mjeseca nakon što sam izabran predočene su mi teme za Sinodu i predložena rasprava o Isusovu doprinosu suvremenom čovjeku. No na kraju smo malo-pomalo – što je za mene bio znak Božje volje – odlučili razgovarati o obitelji koja prolazi kroz veoma ozbiljnu krizu. Teško ju je zasnovati. Mladi se malo žene. Mnogo je razvedenih supružnika kod kojih plan zajedničkog života nije uspio. Djeca silno pate. Mi moramo dati odgovor. Ali za to je potrebno pomno i duboko razmisliti. Upravo to sad čine Konsistorij i Sinoda. Valja izbjeći zadržavanje na površini. Iskušenje da se svaki problem riješi kazuistikom pogrešno je jer pojednostavljuje veoma složene stvari, kako su činili farizeji. Po mom je mišljenju to krajnje površna teologija. Samo se dubokim razmatranjem može ozbiljno suočiti s pojedinim situacijama, pa i onom razvedenih supružnika, s pastoralnom dubinom.

 

Zbog čega je izvještaj kardinala Waltera Kaspera na posljednjem Konzistoriju (jaz između učenja o braku i obitelji i stvarnog života mnogih kršćana) toliko podijelio kardinale? Kako po Vašem mišljenju Crkva može prevaliti dvije godine napornog puta i postići široku i nepristranu suglasnost? Ako je doktrina čvrsta, čemu rasprava?

Kardinal Kasper je napravio sjajnu i temeljitu prezentaciju koja će uskoro biti objavljena na njemačkome i pozabavio se s pet tema; peta je upravo bila ona drugih brakova. Bio bih zabrinut da se na skupštini ni o čemu nije žestoko raspravljalo, jer tad ničemu ne bi služila. Kardinali su znali da mogu reći što žele i predočili s mnoga različita gledišta, koja obogaćuju. Bratska i otvorena suočenja razvijaju teološku i pastoralnu misao. Toga se ne bojim, dapače, to je upravo ono što tražim.

 

Papa radi kao vozač autobusa

Papa stiže na korizmene duhovne vježbe (Foto vatican.va)

U nedavnoj prošlosti bilo je uobičajeno pozivanje na takozvane ”vrijednosti o kojima nema rasprave“, prije svega u bioetici i seksualnoj moralnosti. Vi niste preuzeli tu formulu. Načela doktrine i morala nisu se promijenila. Ukazuje li Vaš odabir možda na jedan manje perceptivan stil koji više poštuje osobnu savjest?

Nikad nisam shvatio izraz ”vrijednosti o kojima nema rasprave“. Vrijednosti su vrijednosti i točka; ne mogu reći da među prstima jedne ruke postoji neki manje koristan od drugih. Zbog toga ne razumijem u kojem smislu mogu postajati vrijednosti o kojima se može pregovarati. Ono što sam imao reći na temu života napisao sam u pobudnici Evangelii Gaudium.

 

Papa & novinari 280713

Papa i novinari na letu Rio de Janeiro – Rim (Foto: vatican.va)

Mnoge države reguliraju zajednički život izvan bračne zajednice. Može li Crkva to shvatiti? I do koje mjere?

Brak je između muškarca i žene. Laičke države žele opravdati izvanbračne zajednice kako bi regulirale razne situacije suživota potaknute potrebom reguliranja ekonomskih odnosa između osoba, kao što je, na primjer, osiguranje zdravstvene pomoći. Riječ je o sporazumima o zajedničkom životu različite prirode i ne bih im mogao nabrojati razne oblike. Treba razmotriti različite slučajeve i vrednovati ih u njihovoj različitosti.

Brak je između muškarca i žene. Laičke države žele opravdati izvanbračne zajednice kako bi regulirale razne situacije suživota potaknute potrebom reguliranja ekonomskih odnosa između osoba, kao što je, na primjer, osiguranje zdravstvene pomoći. Riječ je o sporazumima o zajedničkom životu različite prirode i ne bih im mogao nabrojati razne oblike. Treba razmotriti različite slučajeve i vrednovati ih u njihovoj različitosti

 

Kako će se promicati uloga žene u Crkvi?

Ni tu kazuistika ne pomaže. Istina je da žena može i mora biti prisutnija na mjestima odlučivanja u Crkvi. Ali ja bih to nazvao funkcionalnim promicanjem. Samo što se tako neće mnogo napredovati. Radije valja misliti da je imenica crkva ženskog roda: ženska je od svog nastanka. Veliki teolog Urs von Balthasar mnogo se bavio tom temom: marijanski princip upravlja Crkvom uz bok s onim Petrovim. Djevica Marija je važnija od svakog biskupa i apostola. Teološko produbljenje je u tijeku. Kardinal Rylko s Vijećem za laike radi u tome smjeru s mnogim stručnjakinjama na raznim poljima.

 

Pola stoljeća nakon Humanae Vitae Pavla VI. može li se Crkva iznova prihvatiti teme kontrole začeća? Kardinal Martini, vaš subrat, držao je da je već stigao trenutak za to.

Sve ovisi o tome kako se tumači Humanae Vitae. Sam Pavao VI. je na kraju ispovjednicima preporučio da budu milostivi i obrate pozornost na konkretne situacije. Ali njegova je genijalnost bila proročka, imao je hrabrosti stati protiv većine, braniti moralnu disciplinu, djelovati kao kulturna kočnica, suprotstaviti se sadašnjem i budućem neomaltuzijanstvu. Nije to pitanje promjene doktrine, nego ulaženja u dubinu i postizanja da pastoralna skrb ima u vidu razne situacije i ono što je za ljude moguće učiniti. I o tome će se govoriti na zasjedanjima Sinode.

 

Znanost se razvija i pomiče granice života. Ima li smisla umjetno produžavati život u vegetativnom stanju? Bi li rješenja mogla biti oporučna eutanazija?

Nisam stručnjak za bioetička pitanja. Na tu temu svaka moja izjava može biti pogrešno shvaćena. Tradicionalno učenje Crkve kaže da nitko nije obvezan upotrijebiti izvanredne mjere kad se zna da je netko u terminalnoj fazi. U svojoj sam svećeničkoj službi u takvim slučajevima uvijek savjetovao palijativnu skrb. U određenijim slučajevima dobro je potražiti savjet specijalista ako je potrebno.

Put prema zajedništvu s pravoslavnima prije svega znači zajednički hod i rad. U Buenos Airesu su na tečajeve kateheze dolazili razni pravoslavni. Božić i 6. siječnja provodio sam zajedno s njihovim episkopima koji su ponekad tražili savjete u našim biskupijskim uredima. Ne znam je li istinit događaj koji se prepričava, odnosno da je Athinagoras navodno predložio Pavlu VI. da njih dvojica koračaju zajedno, a sve teologe pošalju na neki otok da tamo međusobno raspravljaju. To je šala, ali važno je da smo na zajedničkom putu. Pravoslavna teologija veoma je bogata. I vjerujem da oni u ovome času imaju velike teologe. Njihovo viđenje Crkve i sinodalnosti je čudesno

 

Hoće li Vaše putovanje u Svetu Zemlju uroditi dogovorom o uzajamnom pričešćivanju s pravoslavnima, koji je Pavao VI. gotovo potpisao s Athinagorasom prije pedeset godina?

Svi smo nestrpljivi postići ”konačne“ rezultate. Ali put prema zajedništvu s pravoslavnima prije svega znači zajednički hod i rad. U Buenos Airesu su na tečajeve kateheze dolazili razni pravoslavni. Božić i 6. siječnja provodio sam zajedno s njihovim episkopima koji su ponekad tražili savjete u našim biskupijskim uredima. Ne znam je li istinit događaj koji se prepričava, odnosno da je Athinagoras navodno predložio Pavlu VI. da njih dvojica koračaju zajedno, a sve teologe pošalju na neki otok da tamo međusobno raspravljaju. To je šala, ali važno je da smo na zajedničkom putu. Pravoslavna teologija veoma je bogata. I vjerujem da oni u ovome času imaju velike teologe. Njihovo viđenje Crkve i sinodalnosti je čudesno.

 

Za nekoliko godina najveća svjetska sila bit će Kina s kojom Vatikan nema odnose. Matteo Ricci je bio isusovac kao i vi.

Blizu smo Kini. Poslao sam pismo predsjedniku Xiju Jinpingu kad je izabran, tri dana nakon mene. I odgovorio mi je. Neki odnosi postoje. Velik je to narod i volim ga.

 

Zašto Sveti Otac nikad ne govori o Europi? Što Vas to ne uvjerava u europski plan?

Sjećate se onoga dana kad sam govorio o Aziji? Što sam rekao? (Ovdje se novinar odvažio na neko objašnjenje, nejasno se prisjećajući da bi zatim shvatio da je upao u simpatičnu zamku). Nisam govorio ni o Aziji, ni o Africi, ni o Europi. Samo o Latinskoj Americi kad sam bio u Brazilu i morao primiti povjerenstvo za Latinsku Ameriku. Još nisam imao prilike govoriti o Europi. Doći će prilika i za to.

 

Koju knjigu čitate ovih dana?

‘‘Petar i Magdalena“ Damiana Marzotta o ženskoj dimenziji Crkve. Prekrasna knjiga.

 

I ne uspijevate pogledati neki dobar film, iako vam je i to jedna od strasti? ‘‘Velika ljepota“ je osvojila Oscara. Hoćete li pogledati taj film?

Ne znam. Zadnji film koji sam gledao bio je Benignijev ‘‘Život je lijep“. I prije toga Fellinijevu ‘‘Cestu“. Remek-djelo. Sviđao mi se i Wajda…

 

Sveti Franjo je lakoumno proveo mladost. Pitam Vas. Jeste li se ikad zaljubili?

U knjizi ‘‘Isusovac“ prepričavam kako sam sa sedamnaest godina imao curu. Spominjem je i u ‘‘Nebu i zemlji“, knjizi koju sam napisao sa Abrahamom Skorkom. U sjemeništu mi je jedna djevojka na tjedan dana zavrtjela glavom.

 

I kako je završilo, ako smijem pitati?

Bila su to mladenačka posla. O njima sam razgovarao sa svojim ispovjednikom (osmijeh od uha do uha).

 

(Prenosimo iz Jutarnjeg lista koji je objavio ovaj intervju u nedjelju, 9. ožujka, nakon što je dobio prava od talijanskog lista Corriere della Sera, gdje je razgovor s Papom izvorno objavljen. Zahvaljujemo kolegama iz Jutarnjeg lista na izvanredno važnom profesionalnom potezu. Intervju je prevela Mirna Čubranić.)

Filed Under: INTERVJU Tagged With: autograf.hr, Benedikt XVI., Bog, Corriere della Sera, Crkva, Evanđelje, Evangelii Gaudium, Ferruccio de Bortoli, intervju, Jutarnji list, Matej, Mirna Čubranić, papa Franjo, Sigmund Freud, Vatikan

Ljepota je jedina utjeha

Autor: Zdravko Zima / 02.11.2013. Leave a Comment

sestra_sigmunda_freudaKao jedno od dominantnih obilježja vremena, narcizam ima svoj ”objektivni korelativ” u ekspanziji dnevničke, memoarske i autobiografske književnosti. S gubljenjem osjećaja povijesnog vremena, fiksiranjem na trenutak i na samoga sebe, a ne na prethodnike ili eventualne nasljednike, izgubio se osjećaj za prošlost i budućnost. Opsjednutost individualizmom devalvirala je tradicionalne vrijednosti, svodeći ideje ljubavi, empatije i solidarnosti na relikvije koje se još rijetko tko usuđuje spominjati. [Read more…]

Filed Under: ZIMIN NOĆNI IZBOR Tagged With: autograf.hr, Freudove sestre, Goce Smilevski, I. B. Mažuranić, Irena Vrkljan, Književna scena, književnost, Nada Iveljić, Sigmund Freud, Slavenka Drakulić, Zdravko Zima

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT